![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1358386_62-2.jpg)
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1358386_62-2.jpg)
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1354343_078-0Apple-Herb-Stuffed-Turkey.jpg)
Filozofija i kuvanje
Hrana za trbuh i duh
"Ugodan život ne stvaraju ni pijanke ni neprestane bučne proslave, ni uživanja sa dečacima i ženama, niti ribe i sve ostalo što nam pruža raskošna trpeza, nego razboritost koja ispituje razloge zbog kojih treba nešto birati ili izbegavati", Epikur
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1348952_52-04.jpg)
Izbeglička kriza i strah od terorizma – Jačanje desnice u Evropi
Potpirivanje strahova
To je bilo potrebno ekstremnoj desnici: da zajaše na talasu straha od "hordi" islamskih izbeglica koje hrle ka Evropi da "otimaju radna mesta" i "nameću islam". Posle terorističkih napada u Parizu strah od "napada na blagostanje" pojačan je strahom od "prikrivenih islamističkih terorista" koji se "kriju" u nepreglednoj masi ljudi koja beži od rata i bede. Pobeda Nacionalnog fronta na regionalnim izborima u Francuskoj je poslednje upozorenje da bi točak istorije u Evropskoj uniji mogao da počne da se okreće unazad, u pravcu ksenofobije i nacionalnog egoizma. Dok Marin le Pen slavi, na istim onim pitanjima na kojima je ona napravila pravi darmar u Francuskoj pod pritiskom zdesna klima se vlada u Nemačkoj
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1343548_Spilberg_Stiven_04.jpg)
Intervju – Stiven Spilberg, reditelj
Vreme špijuna
"U Mostu špijuna nema nekog glamuroznog špijuniranja, ali ima mnogo starovremenog detektivskog posla i mnogo razgovaranja. Kada u filmu na jednom mestu operativac CIA pruži Donovanu papirić sa telefonskim brojem da ga upamti i zatim spali, on mu uputi mu pogled koji kao da kaže: ‘E to je baš kao na filmu, ali ne na filmu u kome ja igram!’"
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1341771_Nema-teorije-zaglavlje-08.jpg)
Pisci o slikarima – O Milanu Blanuši
Pomračenje
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1338250_ivo-andric-dodela-nobelove-nagrade.jpg)
Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)
Prizori iz ispunjenog života
Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju
Memoari Mirjane Marković
Nije bilo tako
Cvetići, leptirići i ušećereni stil pisanja Mirjane Marković ne iznenađuju nikoga ko prati pisanje ove autorke još iz vremena kolumni u "Dugi" ili objavljivanja knjige "Dan i noć". Nikog ne čudi ni njena apsolutno iskrivljena slika realnosti i događaja koji su doveli do pada režima njenog muža Slobodana Miloševića. Ono što, međutim, beskonačno vređa, jeste to što Mirjana Marković, koja se od 2003. nalazi u bekstvu, nikako da "začepi" i ostavi na miru sve pobijene, osakaćene, prognane, opljačkane, osiromašene i sluđene od života pod režimom njenim i njenog muža
Prilog kulturi sećanja – Pukovnik Apis po treći put među Srbima
Crna ruka i tapija na glavu
Ponovo je u žiži javnosti ime Dragutina Dimitrijevića Apisa koji se vezuje za Majski prevrat i ubistvo kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin 29. maja/11. juna 1903, a koji je četrnaest godina kasnije streljan na jednom zabačenom polju kod Soluna u zoru 13. jula 1917, nakon Solunskog procesa, u kome je na vojnom sudu osuđen zbog navodnog organizovanja atentata na Kralja Aleksandra Karađorđevića 11. septembra 1916. i formiranja i vođenja tajne organizacije "Ujedinjenje i smrt" za koje su svi znali, pa rehabilitovan 16. juna 1953. Povodom vesti da bi iz Soluna možda mogli da budu preneti u otadžbinu Apisovi posmrtni ostaci ponovo se rasplamsava polemika u generaciji nedostojnih naslednika koja je razrušila Jugoslaviju o manama i smrtnim greškama onih koji su je gradili u "vreme smrti". O tim događajima i ljudima je ipak dostojnije podsetiti na reči savremenika, što pokušavamo na narednim stranicama
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1324801_Deutschland_83_Still.jpg)
Serija – Deutschland 83
Sloboda i dužnost, rakete i banane
Sjajna nemačka serija dočarava i interpretira vreme Hladnog rata i podeljene Nemačke inteligentno i precizno, bez ustupaka nadirućem revizionizmu
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1318010_04-02.jpg)
Kultura sećanja – "Oluja" dvadeset godina posle (ceo tekst)
Priča moje majke
Vesna Milakara rođena je 1966. godine u Donjem Klasniću, u opštini Glina na Baniji. Sa osamnaest godina se udala za Peru Rudića, mog oca, i 1987. rodila mene, a Maju, moju sestru, sledeće godine. Živeli smo u Rudićima, u Gornjem Klasniću, sve do 4. avgusta 1995. godine. Ja sam Mirko Rudić, novinar "Vremena"
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1317988_38-lotto.jpg)
Afera »Loto«
Elvis je juče uplatio tiket
Prevara! Tako bar narod misli. Nekom se smeši prugasto odelce. Ostavimo za trenutak poslovanje Lutrije po strani. Da li je izvlačenje loto brojeva u 59. kolu bilo namešteno? Nije
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1307840_0_MMM8853.jpg)
Nemačka u srpskim medijima
Slika zasnovana na stereotipima
U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Fondacije "Fridrih Ebert" u sredu 17. juna održan je okrugli sto pod nazivom „Srpsko-nemački odnosi iz ugla medija". Bilo je reči o istorijskim predrasudama, pozitivnim i negativnim stereotipima koji olakšavaju snalaženje u haotičnoj stvarnosti, o medijima koji kreiraju stvarnost, manjku dopisnika, ljubavi među narodima i iskrenosti, Kosovu, o tome ko je u srpskoj politici najbolji nemački đak i da odnosi između dve zemlje i dva naroda ne mogu da se poboljšaju samo na osnovu ekonomskih odnosa i novca koji Nemačka daje ili nemačke firme ulažu u Srbiju