Lizing

01.jun 2005. Redakcija Vremena

Civilizacijsko doba

Lizing se pominje još u sumersko doba. Obično se navodi da je prvi primer lizinga rentiranje obradive zemlje i volova koji su omogućavali da se zemlja kultiviše

Nemačka

01.jun 2005. Andrej Ivanji

Poker „crvenog kancelara“

Sigurno je međutim da Šreder, uprkos po njega pogubnim istraživanjima javnog mnjenja, bez žestoke borbe neće da se preda

Mediji

01.jun 2005. Tamara Skrozza

Ravnopravnost u siromaštvu

Na skupu posvećenom statusu žena u novinarstvu, predstavnice SCG mogle su da se podiče zaradama koje se ne razlikuju od zarada njihovih kolega, kao i ravnopravnom zastupljenošću na rukovodećim pozicijama u medijima

Privatizacija naftne industrije

25.maj 2005. Sijka Pištolova

Favorit sa istoka

Uticaj Međunarodnog monetarnog fonda i Srpske pravoslavne crkve na poslove NIS-a i način privatizacije javnog preduzeća

Broj nedelje

25.maj 2005. Redakcija Vremena

60

Istraživanje - budućnost železnice

18.maj 2005. Jelena Čarnaus, Slađana Ilić, Željko NaićKoordinator istraživanja: Aleksandar Ćirić

Preudešavanje gvozdenog konja

Samohrana majka Država ne može više hraniti svoju glomaznu kći Železnicu, tako da ova konačno mora sama da se otisne u svet, ma koliko joj to bilo teško

Privatne penzije u Srbiji

12.maj 2005. Dodatak o penzijama pripremili - Slobodan Georgijev i Jelena Čarnaus

Tri stuba za treće doba

Iz stručnog ugla

12.maj 2005. Radosav Gojak

Desetine miliona evra razloga

Svaki ponuđač koji na tenderima u Srbiji konkuriše sa stranim radnicima koji rade na crno i dobije posao kao najpovoljniji ponuđač zbog niske cene, nanosi milionsku štetu budžetu Srbije na ime neplaćenih radnih dozvola, poreza i taksi

Umiranje Bora

11.maj 2005. Zoran Majdin

Na ivici velike rupe

Ako se u Bor ulazi sa južne strane, putem koji ga povezuje sa Koridorom 10, utisak je da je to grad pravljen po meri čoveka: izrazito je urban, sa dobrom infrastrukturom, širokim ulicama i lepim drvoredima. Utisak je malo drugačiji kad se priđe centru grada nad kojim se uzdižu dva ogromna fabrička dimnjaka kao simboli industrijskog napretka. Zgrade su prekrivene odbojnom patinom, svojstvenom svim industrijskim gradovima. Nekoliko stotina metara od centra prema severu zjapi ogromna rupa prečnika desetak, a duboka skoro pola kilometra, neuklonjiv spomenik stogodišnjoj eksploataciji bakarne rude, napušteni kop koji je bukvalno progutao polovinu starog gradskog jezgra. Obod rupe se i dalje urušava, vukući u provaliju kuće u blizini koje su eksproprisane i stanari raseljeni, ali u njima trenutno žive romske porodice koje boljeg smeštaja nemaju. Pejzažom dominiraju, dokle pogled dopire, žuta boja sumpora, siva jalovina i crna šljaka