10.jul 2002. Miloš Bobić

Slavuj

10.jul 2002. Uroš Žugić, elektronskom poštom

Vikend afere

"Smena i pobuna"; "Vreme" br. 599

Evropska unija i imigranti

10.jul 2002. Nemanja Vlačo

(Ne)poželjni stranci

Prema podacima Svetske organizacije za migracije sa sedištem u Ženevi, Evropskoj uniji će u narednih 25 godina trebati oko 35.000.000 stranaca iz siromašnih zemalja, koji će činiti jeftinu radnu snagu

Zašto arapski svet zaostaje

10.jul 2002. Prema "Ekonomistu" priredila Duška Anastasijević

Tri deficita

Najnoviji izveštaj arapskih stručnjaka i istraživača otkriva zašto njihov region toliko zaostaje za Zapadom

Formula 1 – Velika nagrada Velike Britanije

10.jul 2002. Dušan Radulović

Ples na kiši

Ne budimo sitničavi, manimo ubitačni dvojac Ferarija i gledajmo ovogodišnju sezonu kao dobru humorističku seriju. Glavni junaci su šefovi ostalih timova i – mehaničari

Vreme plastičnog novca

10.jul 2002. Dimitrije Boarov

Čudotvorna svetska legitimacija

Sada kada se bankarski sistem vraća na noge i kada je elementarno sređivanje tog sistema prošlo prvu fazu, pokrenut je i proces vraćanja u masovni opticaj i plastičnog novca. No, po pirodi stvari i po prirodi novije srpske finansijske istorije, kartice domaćeg porekla (Juba, na primer) moraće imati teži put afirmacije na tržištu od onih sa zvučnim svetskim imenima

Podvig Stiva Foseta

10.jul 2002. Dr Saša Marković

Balonom oko sveta

Mnogo pre no što su braća Rajt otvorila eru motorne avijacije, balonisti su postizali impresivne rezultate. Danas baloni s ljudskom posadom dostižu i preko 30 kilometara visine, a oni naučni, meteorološki, lete i mnogo više. Trenutno se razrađuju planovi za geostacionarne balone sa solarnim pogonom koji bi trebalo makar delimično da zamene mnogo skuplje i tehnički zahtevnije telekomunikacione satelite. Međutim, sve do poduhvata Stiva Foseta, nikome nije uspelo da u balonu samostalno obleti zemljinu kuglu bez usputnih spuštanja

10.jul 2002. Redakcija Vremena

Scena

Hana Arent u Beogradu

10.jul 2002. Tatjana Jovanović

Rad zla na Balkanu

Možda je najveći doprinos međunarodne konferencije o Hani Arent bila otvorena reartikulacija višeznačnog pojma odogovornosti. Kritičkom preispitivanju su bile podvrgnute sve figure odgovornosti: od lične i kolektivne preko pravne, političke, moralne, i intelektualne do institucionalne, komandne, strukturalne, i međunarodne odgovornosti

10.jul 2002. Vladimir Pištalo

Glasovi Beograda

Folksvagen na dudu u selu Bežanija dočekao me je kao novi simbol privatne inicijative