Turska – Pobeda Redžepa Tajipa Erdogana

27.jun 2018. Andrej Ivanji

Tehnički nokaut u prvoj rundi

Pobedom Erdogana na predsedničkim i parlamentarnim izborima na snagu stupa predsednički sistem koji mu daje gotovo neograničena ovlašćenja. Treba očekivati da će sada još žešće da se obračunava sa opozicijom, da će nastaviti sa islamizacijom zemlje, da će voditi još agresivniju spoljnu politiku

Proizvodnja lažnih vesti

20.jun 2018. Jovana Gligorijević

Režimska mašinerija za širenje laži

Nema mnogo svrhe pitati se kako lažne vesti mogu tako lako da prođu u Srbiji, jer nam je odgovor ispred nosa. Krajem maja navršilo se godinu dana otkako je Aleksandar Vučić stupio na dužnost predsednika Srbije. Tim povodom, portal Istinomer, inače posvećen proveri istinitosti izjava političara, objavio je opsežnu analizu izjava Aleksandra Vučića u prvoj godini predsedničkog mandata i izveo računicu da je više od 90 odsto njegovih izjava koje je Istinomer proverio bilo – neistinito

TV manijak

06.jun 2018. Dragan Ilić

Palmini anđeli

Palma je u bajkerskom svetu uspeo ono što je Tito uradio između dva bloka tokom hladnog rata

Ukrajina

06.jun 2018. Miloš Vasić

Slučaj Bapčenko ili o plitkoj državi

Možda je to dobro: ljudi su većinom sve gluplji, pa je i država sve plića, a mediji sve lažljiviji. Možda nam ima spasa kad veći deo čovečanstva oglupi koliko treba, a ostatak shvati šta se dešava

Sukob »stare« i »nove« Evrope

06.jun 2018. Uroš Mitrović

»Volja naroda« ili naredbe Brisela

Brojna su nerešena pitanja oko kojih se glože zemlje istočne i zapadne Evrope. Migrantska kriza, odnos prema Rusiji i Kini, porast uticaja populističkih i antisistemskih pokreta, pa čak i najavljeno buduće funkcionisanje EU u više brzina, ukazuju na sve ozbiljnije pukotine unutar Unije. Najnoviji kamen spoticanja predstavlja nacrt evropskog budžeta, koji za "istočne" članice predviđa oštre rezove u prihodima iz evro-fondova

Tribina – »1918–2018. – Mir, demokratija i ljudska prava. Šta smo naučili?«

30.maj 2018. Jovana Georgievski

Odjeci Prvog svetskog rata

Rastuća nejednakost u svetu, slabljenje socijalne države, jačanje krajnje desnice i antisistemskih pokreta, separatistički pokreti, Bregzit, finansijska kriza, Donald Tramp, izlazak SAD iz Atomskog sporazuma sa Iranom, Severna Koreja, politička kriza u Italiji, rat u Siriji, zahuktavanje krize na Bliskom istoku – čini se da je svet na prekretnici, kao što je bio na prekretnici početkom 20. veka. Da li smo sto godina po završetku Prvog svetskog rata nešto naučili

Uzbuna u EU

30.maj 2018. Milan Milošević

Strah od italoegzita

Da li Italija može da bude primorana na poslušnost, kao što je to učinjeno sa Grčkom, i koliko protektorata Brisel i Berlin mogu da postave u nastojanju da spreče dezintegraciju Evropske unije

Panel-diskusija Fondacije "Fridrih Ebert"

23.maj 2018. Andrej Ivanji

Da li ponovo mesečarimo

Nakon gotovo trideset godina od raspada komunističkih režima i ujedinjenja Evrope zasnovanog na demokratiji, proces evropskih integracija, pa i sâm mir, ponovo su ugroženi. Mnoge sadašnje tenzije i ratovi podsećaju na sukobe za koje se očekivalo da će biti razrešeni mirovnim sporazumima potpisanim nakon 1918. godine. Sve što je tada ostalo nerešeno sada je na šokantan način postalo aktuelno

Nemačko-ruski odnosi

23.maj 2018. Milan Milošević

Ruže za kancelarku

Vladimir Putin je dočekao Angelu Merkel u Sočiju sa buketom ruža. Dok jedni u tome vide otopljavanje odnosa, drugi misle da je hteo da ponizi kancelarku zato što je žena. Obaška analize cvetnog gesta: kancelarka je jasno stavila do znanja da je saradnja sa Rusijom neophodna zbog niza globalnih kriza i ruskog zemnog gasa i da sankcije Zapada do daljnjeg ostaju na snazi. Od Vilija Branta, preko Helmuta Šmita i Helmuta Kola do Angele Merkel Nemačka ima dugu tradiciju specifičnih odnosa prema Rusiji

Vojska i četnici

16.maj 2018. Slobodan Georgijev

Čiča Dražina brigada

Ekskurzija grupe pripadnika Vojske Srbije na Ravnu goru u cilju polaganja venca na Spomenik Dragoljubu Mihailoviću izazvala je kontradiktorne reakcije u javnosti: od radosti zbog "vraćanja korenima" do osuda svih onih koji ne misle da je četnički pokret bio antifašistički. S druge strane, institucije ćute

Portret savremenika – Ana Brnabić, premijerka

16.maj 2018. Tamara Skrozza

Kako joj on kaže

Ista netrpeljivost prema kritičkom stavu, prema drugom i drugačijem, koja je kod Vučića više nego očigledna, kod Brnabić se sve teže skriva i sve češće izbija na površinu. Na isti se način njih dvoje izjašnjavaju o radnicima u štrajku, o medijima, o opoziciji, o penzijama, o siromaštvu, o svakoj po njih negativnoj konstataciji, samo što se premijerka koliko-toliko kontroliše