Vojska
Žene u uniformi: Srbija čeka prvu generalku
Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Roditelji školaraca u Beogradu trebalo bi da dobiju po dvadeset hiljada dinara, kako bi im se olakšala, recimo, kupovina udžbenika. U Srbiji je to stvar lokalnih samouprava - a retko koja kupuje udžbenike za svu decu
Štampa na nemačkom piše o napetostima između Srbije i Kosova i ocenuje da se za budućnost ništa dobro ne sprema
“Ako angažovanost podrazumeva moju nameru da na nešto utičem ili čak menjam, onda ja nisam nimalo angažovana. Pišem ono o čemu razmišljam ili što proživljavam, moglo bi se reći da pišem iz prosto sebičnih razloga. Terapijski. Ali isto tako mi je i drago kad se desi prepoznavanje, a dešava se. I zato, na kraju priče, retroaktivno, mogu da kažem da tu i leži moja angažovanost – sročim i muzički uobličim teme koje dotiču neke ljude, nekad i mnoge ljude”
Izrael dobija više vojne pomoći od Sjedinjen Država nego bilo koja druga zemlja, ali postoji otpor novom paketu pomoći
„Skoro je rađeno istraživanje koje pokazuje da čak 32 posto predstavnika organa javne vlasti ne zna da postoji Zakon o zabrani diskriminacije. To je vrlo problematično, jer ako svaki treći ne zna, pitanje je kako će se on sa te svoje pozicije moći odnositi prema građaninu romske nacionalnosti ili bilo koje druge nacionalnosti ili bilo čemu što može biti osnov za diskriminaciju“
Roditelji koji zbog posla ne mogu da se uklope u radno vreme predškolskih ustanova i predaju dokumenta, to će moći u nekoliko koraka
Stvara se nova, nategnuta, ali ipak većina koja može da kontroliše problematične univerzitete, fakultete, nastavnike i studente. Ako ne uspe tako, tu su druge oprobane metode. Lepo je imati za studenta prorektora Damjana Vakanjca da mimo svih zakona, procedura, ovlašćenja i na osnovu očigledno izmontiranog snimka starog godinu dana, traži otpuštanje profesora čiji mu se stavovi ne sviđaju, koji može da skupi momke spremne da stave lance na vrata Filozofskog fakulteta, organizuje ketering, logističku i političku podršku i u izobilju čeka dalja uputstva. Zgodno je pri ruci imati momke spremne da usred dana stave maske, sednu u auto i bezbrižno bacaju izmontirane i uvredljive flajere ispred Fakulteta političkih nauka tokom Nastavno-naučnog veća. Nije to neki rizik. Znaju oni da nadležne institucije neće reagovati, a da će ih veliki broj medija i odabrani predstavnici vlasti podržati i zaštititi
“Vlada ne treba da daje umetniku jedan evro i da očekuje da oni stvaraju za deset evra. Istina, pravi umetnici su toliko kreativni da uvek pronađu rešenja. Jer, sve je to zbog strasti. Pravi umetnik može papir da pretvori u leteći ćilim”
Katastar, odnosno, Republički geodetski zavod, nastavlja da pokazuje duboko nerazumevanje suštine medija. Ako ovako postupaju sa novinarima, koji, za sada, nemaju nikakav predmet u Katastru “na čekanju”, kako postupaju sa građanima kojima život i sudbina neretko zavise od odluke RGZ-a
Hrvatski predsednik Zoran Milanović želi da postane premijer i uključio su u predizbornu kampanju oštrom populističkom retorikom. Da li je to samo predizborni marketing ili novi populista stupa na političku scenu Evropske unije
Diskriminacija u maslinasto-zelenoj Ali, donedavno su devojčice i žene bile diskriminisane čak i pri upisu u vojne škole. Slučaj koji je privukao pažnju bila je pritužba povodom zabrane upisa devojčica u Vojnu gimnaziju. Kako naglašava poverenica Janković, nakon njihove preporuke da se ukloni taj uslov, na prvi upisni rok prijavilo se 9.000 devojčica, uprkos tome što se upisivalo samo 900 đaka, što pokazuje veliko interesovanje devojčica za upis u vojne škole. „Imali smo i slučaj koji se odnosio na propisivanje kvota za upis žena na visokoškolske ustanove, Vojnu akademiju i VMA, prema konkursu koji je raspisao Univerzitet odbrane“, podseća Janković. Kandidati su takođe morali da dokazuju da nisu u braku i da nemaju dece. Kako kaže poverenica, kvota od najviše 15 odsto žena je bila neopravdana, ali su Ministarstvo i Univerzitet odbrane u Beogradu postupili po preporuci poverenice i uskladili tekst konkursa sa antidiskriminacionim propisima. Poslednji konkurs raspisan je za 185 kadeta, a selekcija se vrši pod jednakim uslovima za oba pola. Da je diskriminacija prisutna i u vojsci potvrđuju primeri poverenice. Zatvorenost sistema, specifičnost posla kao i strah od viktimizacije utiču na to da se diskriminisani ređe obraćaju za pomoć. Kada je reč o konkretnim slučajevima diskriminacije i zlostavljanja, ni vojska nije imuna, te poverenica navodi jedan od primera ranijih godina. „Pritužilja je navela da joj je u toku razgovora o napredovanju sa pretpostavljenim povređeno dostojanstvo, odnosno da je pretrpela akt diskriminacije, tako što se nadređeni interesovao za njen privatni život, pozvao je da zajedno izađu, naveo gde stanuje i da je već imao nekoliko vanbračnih veza, a na kraju razgovora joj ponudio da je fizički ponese“, priča poverenica. „Diskriminatoru je preporučeno da uputi pisano izvinjenje i da se ubuduće suzdrži od uznemiravajućih i ponižavajućih postupaka kojima se vređa dostojanstvo žena“, kaže poverenica Janković. Tokom 2022. godine, poslednje za koju postoji izveštaj, svi takvi slučajevi rešavani su interno i nijedan nije završio pred sudom. [caption id="attachment_4717395" align="aligncenter" width="1200"] Obuka pripadnica Vojske Srbije[/caption] Kada su žene krenule da marširaju? Vojna Akademija je 2007. godine prvi put za devojke raspisala konkurs za po dvadeset mesta na smerovima pešadije, veze, atomsko-biološko-hemijske odbrane i tehničke službe, kao i pet mesta na pilotskom smeru. Naredne 2008. godine broj mesta za devojke povećao se za po pet, a prijavilo se 107. kandidatkinja. Ranijih godina kriterijumi za prijem kandidata bili su drugačiji za oba pola, dok su na konkursu za školsku 2024/25. godinu kriterijumi selekcije jedinstveni. Položaj žena u vojsci tema je i drugih država u Evropi. Ujedinjene Nacije donele su rezoluciju sa ciljem povećanja broja žena u sektoru bezbednosti i veće rodne ravnopravnosti. U njoj se navodi da svi građani, bez obzira na pol, treba da imaju mogućnost da budu deo vojske, policije ili službe bezbednosti. U Danskoj je ove godine uveden obavezni vojni rok i za žene, dok je u Švedskoj ova odluka na snazi još od 2016. godine. „Postojalo je to i u Jugoslaviji, više kao eksperiment. Ženska četa, koja je obavljala zadatke u korak sa muškarcima. Zajedno su išli i na teren. Danas su žene prisutne i u Kobrama (odred vojne policije za specijalne namene), u protivvazdušnoj odbrani, vojnoj policiji, logistici“, kaže vojni novinar Novica Andrić. Muško-ženski odnosi u vojsci su vrlo specifični, kaže Andrić. Veruje da je većina odnosa prožeta poštovanjem i prijateljstvom, a neka od njih završe brakovima i porodicama. O prijateljstvima za ceo život, ali i o stečenom znanju govori i Sara, dodajući da uprkos teškim trenucima nije pomislila da odustane. „Pronašla sam se u vojnom pozivu, odavno gajim ljubav prema uniformi. Vojna akademija mi pruža odlično obrazovanje, sigurnu budućnost i karijeru“, poručuje ona.', 'pageDate': '2024-04-19 09:11:27', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });Прикажи ову објаву у апликацији Instagram