
Kuda posle Kragujevca
Studentski protest u Nišu: “Gde se maješ 1. marta”
Tokom protesta “Sretnimo se na Sretenje” održanom u Kragujevcu studenti su nagovestili da bi sledeći grad u kome će organizovati veliki protest mogao da bude Niš
Štampa na nemačkom piše o napetostima između Srbije i Kosova i ocenuje da se za budućnost ništa dobro ne sprema
Miroslav Lajčak neobavljena posla odlazi sa pozicije evropskog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine, piše Noje cirher cajtunguz ocenu da je „jeftino“ optuživati Lajčaka za neuspeh.
„Razlog blokade je drugi: ni Beograd ni Priština nisu spremni da primene sporazum koji im je EU podastrla u februaru 2023. godine. Onda je to izgledalo kao iskorak, ispostavilo se kao ćorak“, piše švajcarski list.
Čitaocima se pojašnjava da se sporazum svodio na dve stvari: Srbija „faktički“ priznaje Kosovo, mada ne eksplicitno. I Priština konačno, posle jedanaest godina, dopušta Zajednicu srpskih opština i time „ograničenu autonomiju“ kosovskih Srba.
„Vučić kupuje vreme. Nada se da će na jesen Donald Tramp još jednom postati američki predsednik. S njim u Beloj kući računa da će se karte kosovskog pitanja još jednom promešati“, piše švajcarski list. Podseća se da su Trampovi izaslanici 2018. godine podržali „razmenu teritorija“ koju su utanačili Vučić i tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači.
„Nasuprot tome, žuri se Kurtiju, protivniku razmene teritorija. On pokušava da na Severu Kosova sve stavi pred svršen čin. Tvrdim administrativnim merama i policijski sredstvima u tom delu zemlje sprovodi kosovski suverenitet“, piše list, podsećajući na prestanak „tolerisanja“ dinara i skidanje tabli s ćiriličnim natpisima.
„U očima srpskog stanovništva kosovska državna sila nastupa kao okupaciona sila, jer je do Kurtijevog dolaska na vlast 2021. godine, kosovska država na Severu Kosova bila više cimer nego gazda kuće“, dodaje „Noje cirher cajtung“.
Jedan put bi bila autonomija. No, da bi se smanjio uticaj Beograda, bile bi potrebne ogromne investicije Prištine: „Sve što sada subvencioniše Srbija – obrazovanje, zdravstvo – morala bi da plaća Priština iz svog budžeta. A za to nema novca i, pre svega, nema političke volje.“
Drugi put je centralizacija: „Kurti ne veruje srpskoj autonomiji. Ne vidi je kao instrument samouprave, već kao brešu za uticaj Beograda. Protiv toga mobiliše centralnu državu koja, ako treba i nasiljem, nameće svoja pravila. To redovno vodi jakim sukobima i sve većem otuđivanju kosovskih Srba od države, čiji autoritet većina ionako nikad nije prihvatala.“
Podseća se na sukobe oko automobilskih registracija, srpsko napuštanje kosovskih institucija i bojkot izbora, napad „paravojne formacije“ u Banjskoj, kosovsku policiju na Severu… „Zavrteo se đavolji krug odbijanja, otpora i represije, koji ne obećava ništa dobro za budućnost“, piše list.
Ocenjuje se da „apsolutno ništa nisu doneli“ zajednički napori EU i Amerikanaca da podstaknu Beograd i Prištinu na sprovođenje sporazuma o normalizaciji.
„To je na prvi pogled zapanjujuće. Ali, ono što pregovaračima nedostaje u diplomatskom arsenalu jesu pozitivni podsticaji. Ono što je delovalo pre petnaest godina, danas više ne pali: privlačnost integracije u EU.“
Švajcarski list još podseća da je podrška pristupanju EU u Srbiji pala ispod pedeset odsto, dok Kosovo nije ni kandidat, te da nezavisnost ne priznaje pet članica EU.
Tokom protesta “Sretnimo se na Sretenje” održanom u Kragujevcu studenti su nagovestili da bi sledeći grad u kome će organizovati veliki protest mogao da bude Niš
Snimci sa seta studentskog filma o protestima postali su režimsko oružje za diskreditaciju studentskih protesta. Dok autori filma objašnjavaju da su snimali umetnički projekat, Aleksandar Vučić tvrdi da je to „jedna od tehnika obojene revolucije”
Verovali ili ne, Aleksandar Vučić je ponovo nešto pričao na nekoj od režimskih televizija. Sa Pinka je poručio da je pobedio “obojenu revoluciju” i kada će u Skupštini biti formirana nova Vlada
I u nedelju se, kao i tokom većine dana prethodna tri meseca, protestovalo u mnogim gradovima Srbije. U Sremsku Mitrovicu su došli građani iz Srema i Mačve
Arhiv javnih skupova je objavio da je na jednosatnom skupu SNS u Sremskoj Mitrovici bilo 21.000 do 23.000 ljudi, a da prisutne na skupu u Kragujevcu nisu mogli da prebroje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve