img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Država i mediji

Vreme za naplatu

27. јун 2001, 20:20 Dušan Radulović
Copied

Kakve li slučajnosti! Najmanje tri radio-televizijske stanice u Srbiji duguju državi na ime korišćenja frekvencija tačno onoliko koliko država duguje ratnim vojnim invalidima. U paru!

„RTV stanice koje su bile više nego bliske prethodnom režimu, Palma, Pink i BK TV, duguju skoro 2.100.000 maraka. Ispostavilo se da je upravo toliki iznos duga države prema ratnim vojnim invalidima, rekao je pre nedelju dana na konferenciji za novinare savezni ministar za telekomunikacije Boris Tadić.

Ministar Tadić nije precizirao da li je u pomenutim RTV kućama bilo i da li još ima posla i za finansijsku policiju. Iz onoga što je rekao stekao se utisak da su sve pomenute kontrolne i ostale računske radnje obavljene u samom ministarstvu. Ništa prijave, ništa prinudna naplata, ništa oduzimanje frekvencija dok se dug ne namiri. Ministar Tadić je procenio da je dovoljno da posredstvom štampe, radija i televizije „zahteva da po hitnom postupku ovi mediji i svi ostali koji duguju izmire svoja dugovanja“, jer „to je njihova obaveza prema državi, ali je to deo i njihovog iskupljenja“. Valjda su i kamate uračunate u pomenutu sumu, možda baš onako kako ih, na primer, Elektrodistribucija zaračunava građanima u neizmirene račune za struju. Što se iskupljenja tiče, ostalo je nejasno šta još po ministru Tadiću spada u taj proces ako je otplata duga samo „deo iskupljenja“.

Pomenuta priča je, čini se, „usaglašena“ u DOS-u jer i srpski ministar finansija Božidar Đelić smatra da jedan sličan potez, kakav je jednokratni porez za one koji su se uz pomoć bivše vlasti obogatili, „ima ekonomsku, ali pre svega moralnu pozadinu“. Kad se u konkretne poslove u kojima bi trebalo da važi da su dva i dva četiri, a priznanica ili peti primerak dokaz da je nešto plaćeno, počnu trpati termini poput iskupljenja i morala, neminovno se nameće pitanje šta se iza brda valja? Da li je država (nova vlast) toliko slaba da ne može redovnim putem da utera dugove, pa resorni ministar mora preko novinara da šalje poruku dužnicima da „po hitnom postupku izmire svoja dugovanja“, ili se radi o tome da su u toku nekakve nagodbe.

Na ovo poslednje upućuje ne samo postupak ministra Tadića, koji je u najmanju ruku za čuđenje, već i odsustvo bilo kakvog reagovanja prozvanih dužnika. Novinarska čaršija slatko se nasmejala sumi jer, ako se podeli na ravne časti samo na prozvane medijske kuće, sudeći po njihovoj imovini (poslovne prostorije, studiji, oprema), TV Pinku i BK TV-u neće predstavljati veliki problem da skupe po 700.000 nemačkih maraka i uplate ih na račun ratnih vojnih invalida. Ne bi bilo ništa čudno da tim povodom Karići organizuju svečanu akademiju u Centru „Sava“ sa sve reprizom dokumentarca o njihovim mnogim aktivnostima uključiv i humanitarne.

Što se pak TV Palme tiče, javna je tajna da njen vlasnik Miodrag Vujović ima „određenih finansijskih problema“, proizašlih iz činjenice da je nova vlast u Zemunu pronašla (u najmanju ruku) nepravilnosti u poslu koji je ta TV stanica napravila prilikom dogovora s radikalskom vlašću da se renovirana zgrada zemunskog magistrata dodeli između ostalog i TV Palmi. Informacija o tome bila je pre nekoliko meseci klasična „vest koja živi samo jedan dan“, jer o pokrenutoj istrazi tim povodom i njenim rezultatima, kao i o eventualnom pokretanju krivičnog ili postupka zbog privrednog prekršaja ništa više nije dospelo u javnost.

Slučajnost ili nešto drugo, ali je na TV Pink nekako baš posle izjave ministra Tadića prikazan dokumentarac o novoj poslovnoj zgradi te televizije, sa sve modernim studijima, tehnikom i potočićima koji teku holovima. Zlonamerni bi baš takav potez Pinka mogli da protumače kao svojevrstan odgovor na javno upućen zahtev saveznog ministra za telekomunikacije da vlasnik te kompanije Željko Mitrović izmiri dugove.

S obzirom na to da je Boris Tadić pomenuo „i ostale koji nisu izmirili dugove“, ostaje samo da se nagađa na koje je to „ostale“ mislio. Da li je reč o radio i televizijskim stanicama koje su do 5. oktobra bile „na pravoj strani“? Znači li to da će i nova vlast, baš kao i ona prethodna, imati svoje medijske miljenike? Ili je pak čitava priča bila samo, kako bi to rekli klinci, „petarda“, malo zamajavanja baš u vreme dok su republički poslanici raspravljali o Zakonu o jednokratnom porezu na ekstradohodak i ekstraimovinu stečene korišćenjem posebnih pogodnosti.

RTS počinje otpuštanje?

Anketni odbor – Komisija za zaštitu prava radnika Sindikata RTS-a Nezavisnost, koja je formirana pre mesec i po dana, pročešljala je podatke „o izvršavanju, odnosno neizvršavanju dužnosti i obaveza od strane rukovodilaca na svim nivoima organizovanja RTS-a“. Potom su presavili tabak i napravili spisak na kome je nešto više od dve stotine imena novinara, urednika redakcija, rubrika i emisija, rukovodilaca tehničkih službi, administrativnih i ostalih službi koje treba najuriti iz te kuće, a na osnovu toga „što su svojim radom doprineli ugrožavanju programskih, proizvodnih ili ekonomskih interesa preduzeća, kršili kodeks ili pribavili sebi materijalnu korist“.

Kriterijumi po kojima je Anketni odbor, na čijem čelu je novinar Trećeg programa Radio Beograda Rade Kalik, sastavio spisak između ostalih su zloupotreba položaja radi sticanja materijalne dobiti, ogrešenje o etičke i profesionalne norme i nedolazak na posao. Osim Dragoljuba Milanovića, Milorada Komrakova i ostalih poznatih lica sa televizije i glasova sa radija od onomad, na spisku je 81 novinar Informativne redakcije Prvog programa RTS-a, 33 novinara Informativne redakcije Prvog programa Radio Beograda, 21 čovek iz Zabavnog programa i kompletna rukovodeća ekipa Umetničkog programa televizije, što uz ostale sa Trećeg programa RTS-a, naučnog programa, Dvestadvojke i stručnih službi ukupno čini 234 čoveka.

Spisak je inače upućen novom Upravnom odboru RTS-a na čijem je čelu pozorišni režiser Dejan Mijač, i još se ne zna da li su članovi ovog tela o njemu raspravljali. Nezvanično saznajemo da je novi generalni direktor RTS-a Aleksandar Crkvenjakov povodom pomenute liste pokazao određenu rezervu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure