img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme novca

Vetrenje slamarica

22. maj 2002, 16:37 Olivera Ilinčić, direktor deviznog sektora NBJ
Copied

Zakonom je data mogućnost da se nepokretnosti (stanovi i poslovni prostor) mogu kupovati i prodavati i iznajmljivati u devizama preko bankarskih računa

Novi zakon o deviznom poslovanju doprineo je uvođenju krupnih promena u ekonomskim odnosima naše zemlje s inostranstvom, koje znače suštinsku promenu ambijenta u kome posluje naša privreda. Pored toga, u velikoj meri je olakšan život građana u domenu uspostavljanja i održavanja kontakata sa svetom i rešavanja mnogih svakodnevnih problema u tim kontaktima s kojima su do sada bili suočeni.

Zakonom o deviznom poslovanju izvršena je potpuna liberalizacija plaćanja u tekućim transakcijama s inostranstvom, kao i delimična liberalizacija plaćanja u kapitalnim transakcijama. Liberalizacija plaćanja u tekućim transakcijama bila je motivisana željom da se našim spoljnotrgovinskim preduzećima maksimalno olakša i pojednostavi poslovanje. U tom smislu, izvršena je racionalizacija izveštavanja i dalje usaglašavanje instrumenata platnog prometa s međunarodnim standardima. Liberalizovano je avansno plaćanje sve robe i usluga, uz obavezu da se roba uveze u ugovorenom roku. Ukinuti su obavezni rokovi za naplatu izvoza uz mogućnost da se rok naplate odredi ugovorom. Pri tome je predviđena obavezna registracija kao kreditnog posla svakog uvoza avansno plaćene robe i usluga, odnosno naplate izvoza, gde su ugovoreni rokovi duži od 90 dana.

Koncept liberalizacije deviznog tržišta omogućava da se devize koje poseduju građani i preduzeća vrednuju na bazi ponude i tražnje jer je formiranje kursa dinara potpuno slobodno. Bankama je omogućeno da kupuju i prodaju devize na deviznom tržištu i za sopstvene potrebe, a ne samo za potrebe klijenata. Pored toga, liberalizacijom menjačkih poslova bankama je omogućeno da ih obavljaju za svoj račun, na koji način dolaze do značajnih dodatnih deviznih sredstava za sopstveno poslovanje.

Zakonom je takođe data mogućnost da se nepokretnosti (stanovi i poslovni prostor) mogu kupovati i prodavati i iznajmljivati u devizama preko bankarskih računa, što će delovati podsticajno na ekspanziju tržišta nekretnina, na sigurniji način poslovanja, na eliminisanje sivih tokova novca u ovoj sferi i na efikasnije funkcionisanje države u oblasti poreza.

Građanima su date pogodnosti da, pored slobodnog iznošenja platnih kartica iz zemlje, mogu iznositi i do 120.000 dinara, odnosno do 2000 eura u efektivi ili čekovima. Ukoliko građani imaju srodnike do trećeg stepena u inostranstvu, sada im mogu poslati neograničen iznos deviza za izdržavanje, s tim što se plaćanje preko iznosa od 5.000 eura mora dokumentovati.

Prihvatanjem obaveza iz člana VIII Statuta MMF-a ispunjeni su svi uslovi za proglašenje konvertibilnosti dinara, čime je olakšan pristup naše zemlje međunarodnim tržištima kapitala. Naša privreda, banke i ostali ekonomski subjekti postaju interesantniji za ulaganje inostranog kapitala, koji sa sobom donosi povećanje produktivnosti, uvodi nove tehnologije, znanja i otvara nova radna mesta, čime se omogućava potpunije uključivanje nacionalne privrede u međunarodnu podelu rada i olakšava pristup inostranim tržištima.

Konvertibilnost dinara omogućava povećanje kreditnog rejtinga zemlje, ekspanziju i efikasnije i racionalnije poslovanje banaka, kao i pojeftinjenje finansijskih transakcija. Snažno se podstiče suzbijanje sive ekonomije i prelazak dinara i deviza iz nelegalnih u legalne tokove.

Građani su sada zainteresovaniji da štede ne samo u devizama nego i u dinarima, što povoljno deluje na rast domaćih investicija, a sami građani će lakše dolaziti i do povoljnijih kredita od banaka, što će omogućiti porast standarda i kvaliteta života građana.

Od prošle nedelje dinar se nalazi na kursnim listama u menjačnicama i bankama susednih zemalja i zemalja u kojima postoji veći broj naših radnika, kao i zemalja u koje naši građani masovnije putuju. Konvertibilnost dinara predstavlja istovremeno i priznanje međunarodne zajednice ekonomskim reformama u zemlji, koje su po tempu i sveobuhvatnosti nadmašile rezultate koje su postigle druge zemlje u tranziciji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure