img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pred sudom pravde (2)

Tvrdnje, stavovi i gledišta

09. decembar 2009, 10:02 M. M
Copied

Međunarodni sud pravde izdao je 27. novembra saopštenje u kome se veoma oštrim rečima protestuje zbog izvrtanja u medijima reči njegovog predsednika Ovade, kojima se implicira da savetodavno mišljenje ovog suda o legalnosti unilateralne deklaracije Privremenih kosovskih institucija samouprave o nezavisnosti (Accordance with International Law of the Unilateral Declaration of Independence by the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo) neće biti jasno „da“ li „ne“.

Kaže se da su takve nečuvene tvrdnje (outrageous allegations) bez osnove i da mogu da potkopaju kredibilnost najvažnijeg sudskog organa UN-a. Naglašava se da je od najveće važnosti da se sudu dozvoli da obavlja svoju dužnost s maksimalnom nepristrasnošću i diskrecijom.

Da ta opomena možda i nije upućena samo medijima pokazuju i dosadašnja saslušanja pred sudom, koja odslikavaju raniju političku konfrontaciju i igru moći u vezi s tim pitanjem, dalekosežnim po implikacijama:

Legalnost unilateralne deklaracije o nezavisnosti Kosova podržale su: Albanija (nemački ekspert koji je predstavljao Albaniju tvrdio je da ne postoji međunarodni zakon koji zabranjuje secesiju kao takvu); Bugarska, po oceni naše delegacije čak jače od Albanije; Hrvatska; Nemačka, tvrdnjom da je princip efektivnosti jedini primenjiv na slučaj Kosova i da je pravo naroda Kosova da se otcepi od Srbije proizašlo iz decenije sistematskog kršenja ljudskih prava; Austrija, stavom da ne postoji pravilo koje zabranjuje deklaracije o nezavisnosti, i secesiju; Saudijska Arabija, Burundi…

Stav Srbije da je kosovska nezavisnost u suprotnosti sa međunarodnim pravom podržale su: Argentina, koja smatra da secesija Kosova preti da uruši međunarodni poredak; Azerbejdžan, stavom da se entiteti koji kršeći unutrašnje zakone države proglase secesiju ne mogu smatrati državama; Belorusija; Bolivija, konstatacijom da Kosovo nije bilo kolonija niti je bilo pod stranom okupacijom; Španija, uz podsećanje da usvajajući Rezoluciju 1244 Savet bezbednosti nije glasao u korist nezavisnosti Kosova, niti da tadašnja SR Jugoslavija izgubi suverenitet nad pokrajinom, već da se opredelio za mudru ravnotežu između interesa obe strane i dva osnovna principa – teritorijalni integritet i suverenitet SRJ i pravo Albanaca da se samoopredele kroz organe samouprave i autonomije…

Zanimljivo je i ukrštanje gledišta velikih sila:

SAD su pozvale MSP da se ne bavi širim pitanjem samoopredeljenja u međunarodnom pravu, već da Kosovo posmatra kao poseban slučaj. SAD tvrde da Rezolucijom 1244 nije garantovan teritorijalni integritet Srbije, već SRJ, koja sada ne postoji, da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila ni princip teritorijalnog integriteta zato što se njega moraju pridržavati samo države, a ne i unutrašnji entiteti.

Predstavnici Kine podsećaju da je jedan od osnovnih principa međunarodnog prava princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta, a da je princip samoopredeljenja naroda strogo ograničen i primenljiv samo u određenim situacijama kolonijalne vladavine.

Uz naglasak da je ovaj slučaj prilika da se pokaže da međunarodno pravo važi, suprotno tvrdnjama da međunarodno pravo nije pravo, da se ne odnosi na izuzetke i da je moć pravo, Rusija je ocenila da Rezoluciji SB-a 1244, koja propisuje rešenje statusa Kosova pregovorima uz saglasnost obe strane, a zabranjuje jednostrane poteze, nije mogla biti preinačena odlukom izaslanika generalnog sekretara UN-a Martija Ahtisarija da okonča pregovore i preporuči nezavisnost kao jedino rešenje. Negirajući tvrdnje zemalja koje podržavaju Kosovo da međunarodno pravo ne reguliše deklaracije o nezavisnosti, predstavnik Rusije je podsetio da je Savet bezbednosti UN-a proglasio nelegalnim nezavisnost Severnog Kipra i Rodezije – zato što je secesija zabranjena van konteksta kolonija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure