img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pred sudom pravde (2)

Tvrdnje, stavovi i gledišta

09. decembar 2009, 10:02 M. M
Copied

Međunarodni sud pravde izdao je 27. novembra saopštenje u kome se veoma oštrim rečima protestuje zbog izvrtanja u medijima reči njegovog predsednika Ovade, kojima se implicira da savetodavno mišljenje ovog suda o legalnosti unilateralne deklaracije Privremenih kosovskih institucija samouprave o nezavisnosti (Accordance with International Law of the Unilateral Declaration of Independence by the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo) neće biti jasno „da“ li „ne“.

Kaže se da su takve nečuvene tvrdnje (outrageous allegations) bez osnove i da mogu da potkopaju kredibilnost najvažnijeg sudskog organa UN-a. Naglašava se da je od najveće važnosti da se sudu dozvoli da obavlja svoju dužnost s maksimalnom nepristrasnošću i diskrecijom.

Da ta opomena možda i nije upućena samo medijima pokazuju i dosadašnja saslušanja pred sudom, koja odslikavaju raniju političku konfrontaciju i igru moći u vezi s tim pitanjem, dalekosežnim po implikacijama:

Legalnost unilateralne deklaracije o nezavisnosti Kosova podržale su: Albanija (nemački ekspert koji je predstavljao Albaniju tvrdio je da ne postoji međunarodni zakon koji zabranjuje secesiju kao takvu); Bugarska, po oceni naše delegacije čak jače od Albanije; Hrvatska; Nemačka, tvrdnjom da je princip efektivnosti jedini primenjiv na slučaj Kosova i da je pravo naroda Kosova da se otcepi od Srbije proizašlo iz decenije sistematskog kršenja ljudskih prava; Austrija, stavom da ne postoji pravilo koje zabranjuje deklaracije o nezavisnosti, i secesiju; Saudijska Arabija, Burundi…

Stav Srbije da je kosovska nezavisnost u suprotnosti sa međunarodnim pravom podržale su: Argentina, koja smatra da secesija Kosova preti da uruši međunarodni poredak; Azerbejdžan, stavom da se entiteti koji kršeći unutrašnje zakone države proglase secesiju ne mogu smatrati državama; Belorusija; Bolivija, konstatacijom da Kosovo nije bilo kolonija niti je bilo pod stranom okupacijom; Španija, uz podsećanje da usvajajući Rezoluciju 1244 Savet bezbednosti nije glasao u korist nezavisnosti Kosova, niti da tadašnja SR Jugoslavija izgubi suverenitet nad pokrajinom, već da se opredelio za mudru ravnotežu između interesa obe strane i dva osnovna principa – teritorijalni integritet i suverenitet SRJ i pravo Albanaca da se samoopredele kroz organe samouprave i autonomije…

Zanimljivo je i ukrštanje gledišta velikih sila:

SAD su pozvale MSP da se ne bavi širim pitanjem samoopredeljenja u međunarodnom pravu, već da Kosovo posmatra kao poseban slučaj. SAD tvrde da Rezolucijom 1244 nije garantovan teritorijalni integritet Srbije, već SRJ, koja sada ne postoji, da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila ni princip teritorijalnog integriteta zato što se njega moraju pridržavati samo države, a ne i unutrašnji entiteti.

Predstavnici Kine podsećaju da je jedan od osnovnih principa međunarodnog prava princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta, a da je princip samoopredeljenja naroda strogo ograničen i primenljiv samo u određenim situacijama kolonijalne vladavine.

Uz naglasak da je ovaj slučaj prilika da se pokaže da međunarodno pravo važi, suprotno tvrdnjama da međunarodno pravo nije pravo, da se ne odnosi na izuzetke i da je moć pravo, Rusija je ocenila da Rezoluciji SB-a 1244, koja propisuje rešenje statusa Kosova pregovorima uz saglasnost obe strane, a zabranjuje jednostrane poteze, nije mogla biti preinačena odlukom izaslanika generalnog sekretara UN-a Martija Ahtisarija da okonča pregovore i preporuči nezavisnost kao jedino rešenje. Negirajući tvrdnje zemalja koje podržavaju Kosovo da međunarodno pravo ne reguliše deklaracije o nezavisnosti, predstavnik Rusije je podsetio da je Savet bezbednosti UN-a proglasio nelegalnim nezavisnost Severnog Kipra i Rodezije – zato što je secesija zabranjena van konteksta kolonija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure