img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Trovanje bez sirena

24. септембар 2008, 16:11 Pripremio Slobodan Bubnjević
Copied

Pančevo

Planira se ukidanje sirena u Pančevu. Da li to znači da će se trovanje od sada obavljati u tišini? Tokom protekle dve godine, opštinske vlasti su nekoliko puta podizale RHB uzbunu, kako bi tim putem obavestile građane da im preti masovno trovanje koje je najverovatnije prouzrokovano aerozagađenjem poteklim iz Južne zone. Ovu meru je prethodna gradska administracija koristila kada su časovne vrednosti zagađujućih materija (pre svega, otrovnog benzena) u vazduhu nad Pančevom dostizale ekstremne vrednosti. Prethodni predsednik opštine raspolagao je dozvolom da pušta sirene u slučaju da benzen dostigne koncentraciju u imisiji od 80 mikrograma po metru kubnom, što je čak osam puta više od granične vrednosti i predstavlja epizodno zagađenje drugog stepena. Ova mera, osim što je bila zakonita, nije vazduh činila čistijim, ali je u više navrata omogućila da se bar jasno čuje kad su fabrike Južne zone preterale. Nažalost, u međuvremenu je lansirana stara ideja o tome da benzen i druge kancerogene materije u vazduhu truju ljude tokom cele godine, a ne samo onih dana kad dostižu ekstremne vrednosti, što je, kako „Vreme“ saznaje, prihvatila lokalna samouprava koju, mada iz iste stranke kao prethodna, sada predvodi nova gradonačelnica Vesna Martinović. Više neće biti sirena, ma kolika koncentracija benzena bila na časovnom nivou. Zašto se lokalna vlast najednom odlučila da uguši zvuk teško stečenih ekoloških prava i to neposredno posle dva meseca kontinuirano povišenih vrednosti benzena u vazduhu, posle prošlonedeljnog incidenta sa izlivanjem 200 kilograma amonijaka u HIP Azotari i curenja nafte iz naftovoda u Crvenki? Pančevo je grad u kom hiljade dece boluje od endemskih bolesti disajnih organa. Sada ih nova vlast, koja se isprva glasno predstavila kao jednako progresivna i spremna da radi na rešavanju raznih, a pre svega ekoloških problema, ostavlja u tišini. Na milost i nemilost priče da zagađenja koje izaziva predugu listu bolesti nikad nije ni bilo.

Uginuće ribe

Tokom prethodne nedelje, riba je izumirala na nekoliko mesta u Srbiji. Prvo je na Dunavu kod Prahova otkriveno kako riba i riblja mlađ umiru na dužini od dva kilometra vodotoka i to baš „na oko 200 metara od mesta ispusta otpadnih tehnoloških voda preduzeća IHP ‘Prahovo’“. Kako je saopšteno u republičkoj inspekciji Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja, „prikupljeno je 50 kilograma ribe, a veliku količina uginule ribe je voda odnela nizvodno i ostala u obalskom šipražju“. Ministarstvo je angažovalo stručnu kuću da izvrši analizu ovog slučaja. U međuvremenu, novi pomor ribe se dogodio i u Aleksandrovom jezeru kod Vranja gde je republička inspekcija pronašla oko 1600 kilograma uginulog tolstolbika, a kako je rečeno u Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja „u blizini jezera ne postoje industrijski objekti, ali voda u njemu sadrži minimalnu količinu kiseonika“. Oba ova slučaja se nadovezuju na pomor ribe u reci Bosut od prethodne nedelje koji je izazvao veliku medijsku pažnju. Inspektori smatraju da je riba u Bosutu umirala zbog manjka kiseonika u vodi, koji je nestao zato što veliku površinu reke prekriva biljka sočevica, zato što je zbog njene sanacije zatvorena ustava na ušću Bosuta u Savu, a smanjen je i dotok sveže vode.


Akcelerator u kvaru

Samo deset dana pošto je u pravom medijskom spektaklu započeo rad, novi akcelerator, u CERN-u kod Ženeve, pokvario se. Naime, prošlog petka, tokom puštanja u pogon jednog od sektora Velikog sudarača hadrona (LHC) u kanalu dugom 27 kilometara došlo je do manjeg incidenta, koji će imati velike posledice. Akcelerator se posle prvog propuštanja snopa protona spremao za ozbiljnije ubrzavanje, za rad na energijama od 5 TeV, ali je došlo do incidenta koji je sasvim poremetio planirani raspored pokretanja instalacije, dostizanja energija snopa protona od 7 TeV i konačno, njihovih sudara. Takva vrsta kvara nije neuobičajena na akceleratorima koji su prethodili LHC-u, ali je za njega došao u najgorem mogućem trenutku. Prema saopštenju iz CERN-a, problem je nastao na električnim vezama, na sastavu sektora 3 i 4, zbog čega je u kanal iscurila cela tona tečnog helijuma. Ovaj helijum se inače hladi na -271,15 stepeni Celzijusa kako bi obezbedio superprovodnost u magnetima koji ubrzavaju snop. Prvobitno je rečeno da će nastavak rada zbog ovog događaja biti pomeren za dva meseca, ali poslednje saopštenje, koje je „Vreme“ dobilo od pres službe CERN-a, najavljuje otvaranje postrojenja tek u 2009. godini. Sve strepnje i nade će dotle morati da sačekaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure