img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eugenika i politika

Stranačka genetika

16. novembar 2011, 19:37 Slobodan Bubnjević
foto: fonet
Copied

Da li postoje stranački geni? Odnosno, genetičke predispozicije za pripadanje bilo kojoj od političkih stranaka u Srbiji? Ako ste se slučajno zamislili nad tim pitanjem, ono je samo neumesna šala, i uz to, ne posebno duhovita. Stvar je u tome da je besmislenost tog pitanja jednaka kako u slučaju stranačkih tako i kod takozvanih nacionalnih gena. Međutim, u javnosti u Srbiji se genetička osnova nacije neprekidno podrazumeva, mada je naučno sasvim neutemeljena i još društveno pogubna. Poslednji slučaj u kome je kritikovana Srpska napredna stranka (SNS) zbog širenja eugeničkih, odnosno ideja o unapređenju naslednog potencijala u Srbiji, pokazuje da su čak i oni koji su zgroženi trapavošću naprednjaka po ovom pitanju sasvim svikli da o naciji potpuno pogrešno razmišljaju kao o grupi ljudi koji imaju iste gene. Naime, beogradski mediji su prethodne nedelje zapazili da se na strani 112 nedavno predstavljenog stranačkog programa SNS-a govori o pročišćenju genetičkog potencijala, odnosno stvaranju genetičke baze podataka „koja bi sadržala podatke o genetičkom potencijalu kako u pogledu predispozicija za napredak tako i prema naslednim predispozicijama za određene poremećaje“. Uz to, u istom programu se ko zna kako našla rečenica da bi se „zbog toga, smanjilo rađanje dece sa određenim naslednim poremećajima što bi društvu umanjilo finansijska potraživanja“. Istina je da ova ideja ima sumorni prizvuk Nirnberških zakona o rasama, kojim su nacisti 1935. ozakonili eugeniku (zakon o državljanima Rajha, zakon o zaštiti genetskog zdravlja i zakon o zaštiti nemačke krvi i časti). No, nije baš osnovano samo na osnovu toga misliti kako Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić i njihovi partijski drugovi stvarno imaju u planu sve one neugodne aktivnosti na uvođenju „genetske higijene“ koje obuhvataju širok spektar užasa, od merenja lobanja do gasnih komora. Najverovatnije je piscima programa SNS-a samo izgledalo sasvim logično, pa čak i poželjno, da se i o pitanju nacionalnih gena bar deklarativno može voditi briga. Nažalost, ideja „nacionalnog gena“ je sveprisutna i nije uopšte isključeno da bi i mnoge druge stranke u Srbiji, a sve zarad opšteg dobra, mogle da uvedu eugeniku u svoj program. No, prva nevolja sa nacionalnim genetskim potencijalom je besmislenost bazične ideje – možda ste suviše navikli na opšte podrazumevanje, ali u krvi i DNK bilo koga od nas ne postoji ništa što, kad se izvadi i analizira u laboratoriji, pokazuje da pripadamo bilo Srbima, bilo Romima, Hrvatima ili Albancima. Sasvim isto kao demokratama ili naprednjacima. Individualne varijacije su uvek dramatično veće od bilo kakvih zajedničkih, „nacionalnih“ karakteristika – genom svakog pojedinca je bliskiji šimpanzama, nego što ima sličnosti unutar bilo koje populacije. Druga nevolja sa tim je što je svet već prošao kroz pakao zbog takvih „dobrih ideja“. Eugeniku je, naime, kao naučni pokret 1883. godine uveo prirodnjak i Darvinov sledbenik, Francis Galton (1822–1911) i to u najiskrenijoj želji da se ljudska vrsta usavrši. No, ona je nacističkom režimu u Nemačkoj poslužila kao izgovor za masovne egzekucije, zatvaranje i mučenje miliona ljudi – svih onih koji nisu pripadali „rasi prirodnih vladalaca“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure