img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budućnost svetske privrede

Srpski patent od 1.300.000.000 evra

23. februar 2011, 18:35 Boško Štulić
Jovan Nikolić (desno) prima nagradu
Copied

Jovan Nikolić (na slici desno), jedan od troje prvoplasiranih na poslednjem „Lafaržovom“ konkursu za tehnološku inovaciju („Lafarge Invention Awards 2010“), fascinirao je međunarodni žiri u Lionu decembra prošle godine svojim patentom. Naime, primenom Nikolićeve inovacije jedna sedmospratnica, umesto za uobičajenih 360 dana, može da se izgradi za svega dva meseca. Kako? U pitanju je naročiti monolitni sistem gradnje – betonski paneli se slažu kao domine, a potom se zalivanjem betonom povezuju u celinu. Svaki panel nastaje tako što se u multifunkcionalni alat lije beton, ekološka izolacija, postavlja okvir za prozor, radijator i armatura. Pojedinačni alat, koji je nalik na kalup, košta oko 6000 evra, teži blizu dve i po tone, a najveći deo bi se, po planu ovog inovatora, proizvodio u Srbiji. Za izgradnju stana od 75 kvadrata potrebno je oko 60 ovakvih alata, dok bi sa njih 1000 bilo moguće izgraditi oko 15 stanova dnevno. Inače, Nikoliću je kao inspiracija za patent poslužio tradicionalni princip gradnje srpskom talpom.

Pored brzine prilikom izvođenja radova, ova inovacija je revolucionarna i zbog svojih izuzetnih ekoloških odlika te i velike ekonomičnosti. Gradnjom ovim sistemom postiže se ogromna energetska efikasnost – čak 80 odsto (nezavisno od vremenskih uslova), pri čemu se smanjuje i emisija štetnih gasova nastalih zagrevanjem, a takođe je izuzetan zvučni izolator. Dakle, umesto da račun za grejanje platite 20.000, u stanu koji je izgrađen ovim novim sistemom platili biste ga 4000 dinara. Takođe, sjajna vest za sve one koji žive u trusnim područjima jeste da patent našeg stručnjaka garantuje da objekat može da izdrži seizmičke pomeraje od preko deset Merkalija (razorni zemljotres koji je 22. februara pogodio novozelandski grad Krajstčerč, na primer, iznosio je nepunih osam Merkalija, dok bi potres koji bi dosegao 12. podeok na ovoj skali značio kataklizmu, prim. aut.).

Nakon dobijanja prestižnog priznanja od francuskog giganta, inače prisutnog u 78 zemalja, interesovanje za patent je značajno poraslo. „Zasad ne želimo da preciziramo koja, ali jedna država je zainteresovana za 100.000 stanova godišnje“, objašnjava Jelena Nikolić, glavni asistent Nikolićevog razvojnog tima. Ona je takođe istakla da je pre pobede na takmičenju bilo teže zainteresovati ljude za patent. Međutim, zahvaljujući Privrednoj komori Srbije i Ministarstvu ekonomije saznali su i prijavili se na „Lafaržov“ konkurs, za koji im je beočinski odsek ove francuske firme bio od velike pomoći u pripremama. Takođe bi trebalo naglasiti da je Nikolićev patent, koji je, budući da je pobednik na konkursu, „Lafarž“ zaštitio u celom svetu, procenjen na čak 1.300.000.000 evra.

Izvozni potencijal novog monolitnog metoda gradnje je ogroman. „Pošto bismo u inostranstvu podizali stambene objekte po sistemu „ključ u ruke“, mi bismo ugovarali cenu kvadrata, a uposlili bismo srpske firme i radnu snagu“, objašnjava Nikolić svoju poslovnu strategiju. On je dodao da bi kineske fabrike sa najsavremenijom tehnologijom gradile postrojenja u Srbiji, te da bi kao većinski vlasnik imao pravo da izvozi te proizvode kao srpske. Naš građevinski inovator je naglasio da su se mnogi kineski industrijalci već složili sa ovim uslovima. On je izrazio želju da svojim planom postigne unapređenje srpskog neimarstva, te da Srbija postane vodeća zemlja u sektoru visokogradnje. „Ovim sistemom gradnje, zalivanjem panela i stvaranjem monolita nema nigde prekida izolacije. Mi smo nakon 130 godina rešili taj problem“, objasnio je konstruktor značaj ovog revolucionarnog patenta. Beogradski inovator predviđa da bi nastupom u inostranstvu u roku od pet godina punio 15 do 20 odsto srpskog godišnjeg budžeta.

Ukoliko ovaj sistem zaživi kod nas, oborio bi aktuelne cene kvadrata za četvrtinu. Dobra vest, nije još definitivno da li za Beograđane ili Novosađane, jeste da se uz tehničku podršku „Lafarža“ već radi na planu za izgradnju ogledne zgrade. Inače, Jovan Nikolić i njegov tim u želji da doprinesu stvaranju perspektive za mlade stručnjake, pripremaju nagradni konkurs za mlade arhitekte i studente arhitekture za nove projekte individualne i stambene izgradnje primenom ove revolucionarne tehnologije. Valjalo bi pomenuti da su društvo u finalu našem pobedniku „Lafaržovog“ konkursa pravila još dva srpska inovatora. Srećko Stefanović sa projektom „Oblikovani betonski blok“ i Milenko Milinković sa izumom „Objekti od specijalnih prefabrikovanih ferocementnih elemenata“ plasirali su se u prvih deset.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure