img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budućnost svetske privrede

Srpski patent od 1.300.000.000 evra

23. februar 2011, 18:35 Boško Štulić
Jovan Nikolić (desno) prima nagradu
Copied

Jovan Nikolić (na slici desno), jedan od troje prvoplasiranih na poslednjem „Lafaržovom“ konkursu za tehnološku inovaciju („Lafarge Invention Awards 2010“), fascinirao je međunarodni žiri u Lionu decembra prošle godine svojim patentom. Naime, primenom Nikolićeve inovacije jedna sedmospratnica, umesto za uobičajenih 360 dana, može da se izgradi za svega dva meseca. Kako? U pitanju je naročiti monolitni sistem gradnje – betonski paneli se slažu kao domine, a potom se zalivanjem betonom povezuju u celinu. Svaki panel nastaje tako što se u multifunkcionalni alat lije beton, ekološka izolacija, postavlja okvir za prozor, radijator i armatura. Pojedinačni alat, koji je nalik na kalup, košta oko 6000 evra, teži blizu dve i po tone, a najveći deo bi se, po planu ovog inovatora, proizvodio u Srbiji. Za izgradnju stana od 75 kvadrata potrebno je oko 60 ovakvih alata, dok bi sa njih 1000 bilo moguće izgraditi oko 15 stanova dnevno. Inače, Nikoliću je kao inspiracija za patent poslužio tradicionalni princip gradnje srpskom talpom.

Pored brzine prilikom izvođenja radova, ova inovacija je revolucionarna i zbog svojih izuzetnih ekoloških odlika te i velike ekonomičnosti. Gradnjom ovim sistemom postiže se ogromna energetska efikasnost – čak 80 odsto (nezavisno od vremenskih uslova), pri čemu se smanjuje i emisija štetnih gasova nastalih zagrevanjem, a takođe je izuzetan zvučni izolator. Dakle, umesto da račun za grejanje platite 20.000, u stanu koji je izgrađen ovim novim sistemom platili biste ga 4000 dinara. Takođe, sjajna vest za sve one koji žive u trusnim područjima jeste da patent našeg stručnjaka garantuje da objekat može da izdrži seizmičke pomeraje od preko deset Merkalija (razorni zemljotres koji je 22. februara pogodio novozelandski grad Krajstčerč, na primer, iznosio je nepunih osam Merkalija, dok bi potres koji bi dosegao 12. podeok na ovoj skali značio kataklizmu, prim. aut.).

Nakon dobijanja prestižnog priznanja od francuskog giganta, inače prisutnog u 78 zemalja, interesovanje za patent je značajno poraslo. „Zasad ne želimo da preciziramo koja, ali jedna država je zainteresovana za 100.000 stanova godišnje“, objašnjava Jelena Nikolić, glavni asistent Nikolićevog razvojnog tima. Ona je takođe istakla da je pre pobede na takmičenju bilo teže zainteresovati ljude za patent. Međutim, zahvaljujući Privrednoj komori Srbije i Ministarstvu ekonomije saznali su i prijavili se na „Lafaržov“ konkurs, za koji im je beočinski odsek ove francuske firme bio od velike pomoći u pripremama. Takođe bi trebalo naglasiti da je Nikolićev patent, koji je, budući da je pobednik na konkursu, „Lafarž“ zaštitio u celom svetu, procenjen na čak 1.300.000.000 evra.

Izvozni potencijal novog monolitnog metoda gradnje je ogroman. „Pošto bismo u inostranstvu podizali stambene objekte po sistemu „ključ u ruke“, mi bismo ugovarali cenu kvadrata, a uposlili bismo srpske firme i radnu snagu“, objašnjava Nikolić svoju poslovnu strategiju. On je dodao da bi kineske fabrike sa najsavremenijom tehnologijom gradile postrojenja u Srbiji, te da bi kao većinski vlasnik imao pravo da izvozi te proizvode kao srpske. Naš građevinski inovator je naglasio da su se mnogi kineski industrijalci već složili sa ovim uslovima. On je izrazio želju da svojim planom postigne unapređenje srpskog neimarstva, te da Srbija postane vodeća zemlja u sektoru visokogradnje. „Ovim sistemom gradnje, zalivanjem panela i stvaranjem monolita nema nigde prekida izolacije. Mi smo nakon 130 godina rešili taj problem“, objasnio je konstruktor značaj ovog revolucionarnog patenta. Beogradski inovator predviđa da bi nastupom u inostranstvu u roku od pet godina punio 15 do 20 odsto srpskog godišnjeg budžeta.

Ukoliko ovaj sistem zaživi kod nas, oborio bi aktuelne cene kvadrata za četvrtinu. Dobra vest, nije još definitivno da li za Beograđane ili Novosađane, jeste da se uz tehničku podršku „Lafarža“ već radi na planu za izgradnju ogledne zgrade. Inače, Jovan Nikolić i njegov tim u želji da doprinesu stvaranju perspektive za mlade stručnjake, pripremaju nagradni konkurs za mlade arhitekte i studente arhitekture za nove projekte individualne i stambene izgradnje primenom ove revolucionarne tehnologije. Valjalo bi pomenuti da su društvo u finalu našem pobedniku „Lafaržovog“ konkursa pravila još dva srpska inovatora. Srećko Stefanović sa projektom „Oblikovani betonski blok“ i Milenko Milinković sa izumom „Objekti od specijalnih prefabrikovanih ferocementnih elemenata“ plasirali su se u prvih deset.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure