img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Runda za pušače

30. septembar 2009, 14:28 Tatjana Tagirov
Copied

Kao što je Hrvatska već polomila zube na neustavnoj zabrani rada nedeljom, kao što ne primenjuje striktno odredbu o nula promila alkohola za vozače, tako je nakon četiri meseca ista saborska većina ukinula zabranu pušenja u kafićima i restoranima.

foto: reuters

Najprije je Sabor lani u novembru donio „zakon o nepušenju“ u svim javnim prostorima, uključujući i restorane i kafiće. Bilo je nešto malo pobune i kuknjave, ali s obzirom na to da je saborska većina izglasala i šestomjesečni period za privikavanje na život bez duhanskog dima, kao i da je početak primjene Zakona padao na 6. maj kad su terase već uveliko u pogonu, tom su se temom uglavnom bavili pušači i silni blogeri.

Tog 6. maja, sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva obavili su 1023 inspekcijska nadzora i izrekli – u slavu prvog dana zabrane pušenja – 11 opomena neposlušnim građanima i nadležnim konobarima. Ministar zdravstva Zdravko Milinović odmah se ujutro toga dana, nakon samo 170 provedenih inspekcijskih pohoda, pohvalio: „Samo u kafićima koji su bili predmet inspekcijskog nadzora, konobarima smo produžili život za preko 600 minuta“. Par minuta po konobaru, pa par minuta po kavopiji, pa par minuta po pasivnom pušaču… ukratko, Milinovićeva su očekivanja bila da će se zabranom pušenja u javnim prostorima spasiti oko 13.000 ljudi godišnje od pušačkih boleština i uštedjeti nešto od ukupno tri milijarde kuna godišnje koje se troše na liječenje oboljelih pušača.

Odmah 6. maja vrisnuli su ugostitelji. U Hrvatskoj, kažu podaci, ima oko 5800 restorana i gotovo deset hiljada kafića, barova, disko-klubova i noćnih barova, koji zapošljavaju oko sto hiljada ljudi. Njihova udruženja već od prvih dana počeli su zbrajati gubitke, neki i prijetiti zatvaranjem svojih objekata i otpuštanjem zaposlenih, da bi nakon četiri mjeseca primjene zabrane – unatoč lijepom vremenu i terasama – izašli sa tvrdnjama da im je promet pao 60 odsto i da bi Hrvatska, da nije usvojila tako restriktivan zakon, ove godine imala osam milijardi eura prihoda od turizma. Ne zna se koliko je država zaradila s druge strane od drastičnih kazni koje je bila propisala, za pojedinca oko 120 eura, za zaposlene u ugostiteljskom objektu od oko 70 do 120 eura, a za pravne osobe od 700 do više od 2000 eura.

Bilo je zabavno tih prvih dana primjene Zakona: zaposleni, kojima je pušenje odavno zabranjeno na radnom mjestu, rogoborili su protiv nepušača koji ih prate u dvorišta gdje si priušte pokoji dim, konobari u kafićima bez terasa grizli su se od dosade i kukanja zato što prodaju kavu-dvije dnevno. Gdje su vam ti nepušači da spase vlasnike kafića? – zlobno su pitali pušači, koji su podigli prodanih broj kava „za ponijeti“.

No, kao što je Hrvatska već polomila zube na neustavnoj zabrani rada nedjeljom (zahvaljujući čemu su također silni novci izgubljeni), kao što ne primjenjuje striktno odredbu o nula promila alkohola za vozače, tako je nakon četiri mjeseca ista saborska većina promijenila i ovaj zakon. Vlasnici kafića manjih od 50 četvornih metara moći će sami izabrati hoće li dozvoliti pušenje, uz određene (skupe) tehničke preduvjete. U većim kafićima i restoranima moći će se odrediti prostor za pušenje, ne manji od deset „kvadrata“ i ne veći od 20 odsto površine za posluživanje, s time da se u „pušačkim“ dijelovima neće smjeti posluživati hrana i piće, a i dalje je pušenje u zdravstvenim ustanovama i 20 metara oko njih zabranjeno, dok je omogućeno pušenje psihijatrijskim bolesnicima na rehabilitaciji, ali izvan zgrade.

Može i ovako: da se pušače proglasi psihički oboljelima od svih hrvatskih cirkusa, a kafiće i restorane rehabilitacijskim ustanovama. I još da ih se oslobodi plaćanja poticaja (oko trećine novca koji se izdvaja za liječenje ovisnika o cigaretama) proizvođačima duhana, jedinoj poljoprivrednoj kulturi kojoj sama država garantira otkup u idućim godinama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure