img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Viminacijum

Red mamuta, red zlata

28. јун 2012, 00:48 M. V
Copied

Arheolozima u Viminacijumu poslednjih dana čini se kao da se neko sa njima poigrava. Od početka juna, na mestu logora Sedme rimske legije iz I veka počela su da isplivavaju najrazličitija blaga.

Naime, samo nekoliko dana posle otkrića skeleta sedam mamuta, na oko 300 metara udaljenosti od njih pronađena je još jedna rimska nekropola. U ovoj grobnici nađeni su ostaci Starih Rimljana, kao i zlatni nakit – prstenje sa dragim kamenjem, zlato, perle. Nekropola sa desetak grobova veoma je dobro očuvana. Otkriveni su tragovi gašenog kreča, što je sasvim neuobičajeno za rimske grobove tog doba.

Zatim se ispostavilo da su u areni koja se takođe nalazi u arheološkom parku, ispod borilišta iskopani ostaci životinja koje su se ovde borile međusobno i sa ljudima. Pronađene su kosti mrkog medveda, koji je tu usmrćen u II veku, i kamile, koja je takođe ubijena na istom mestu vek kasnije. No, iako zvuči fascinantno, kako ističe direktor arheološkog parka dr Miomir Korać, u Viminacijumu je ranije već pronađeno više kostiju jednogrbih i dvogrbih kamila – one su na ovo mesto, tadašnju raskrsnicu puteva ka Africi i Aziji, stizale u karavanima.

Na tom mestu pre oko 2000 godina Sedma rimska legija Claudia pia fidelis podigla je utvrđeni logor da bi čuvala granicu rimske civilizacije i divljeg sveta. Ubrzo je nastala raskrsnica velikih puteva, a na platou iznad Dunava nikla je i velika palata.

No, hiljadama godina ranije, na istom terenu bila je velika plodna ravnica, zemlja kojom su hodali mamuti. To potvrđuju i skeleti sedam životinja koje su živele pre oko 60.000 godina (videti „Vreme“ broj 1120), a na koje su početkom juna naleteli bageristi iz Kostolca. Iako su fosili vunastog mamuta pronađeni na više mesta u Evropi, a najviše u Rusiji, retko gde su iskopani potpuno očuvani skeleti, a naročito je neobično da je pronađeno čitavo groblje ovih životinja.

Da bude još neobičnije, pre tri godine na sasvim drugom kraju Viminacijuma, na ivici ugljenokopa Drmno kod Kostolca, pronađen je još jedan, veoma dobro očuvan skelet mamuta. No, to nije vunasti mamut, već veoma redak i veoma star (između 400.000 i 1.000.000 godina) skelet jednog od najdrevnijih evropskih sisara, Mammuthus meridionalis.

Ova otkrića, kao i skeleti mamuta, počeli su da privlače pažnju medija iz regiona, ali i velike svetske kuće. Arheolozi koji rade u ovom parku nadaju se da će nova otkrića privući i njihove kolege iz inostranstva.

foto: tanjug
foto: tanjug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure