img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Protest vlasnika splavova

19. septembar 2012, 20:51 Marina Ilić
foto: a. anđić
Copied

Nezadovoljni visinom zakupa koju bi trebalo da plate za svoje lokale, više od 60 vlasnika splavova protestovalo je, u petak 14. septembra, ispred beogradske skupštine grada. Splavari zahtevaju da se poništi Konkurs za dodelu mesta za splavove na Dunavu i Savi, koji je raspisao Grad, jer tvrde da je Konkurs nezakonit, s obzirom na to da je određivanje visine i naplaćivanje takse u nadležnosti države, a ne Grada.

Advokat splavara Vesna Josić ističe da je gradskoj vlasti Zakonom o plovidbi i vodama preneta nadležnost da određuje delove obala i vode na kojima će da odobri postavljanje objekata, ali za Plan kojim se ta oblast reguliše potrebno je odobrenje Ministarstva infrastrukture i Direkcije za vodne puteve Plovput, a Grad to odobrenje nije ni tražio. „Zakon jasno kaže da visinu naknade za plovidbu i držanje plovila na vodnom putu određuje Vlada Republike Srbije, mada ona uredbu o visini naknade nije donela. Grad je preuzeo da samoinicijativno odredi visinu naknade. Skupština je Odlukom zadužila Gradsko veće da posebno uredi pitanja vezana za tu oblast. Taj organ zatim donosi Pravilnik o izboru korisnika, kojim gradonačelniku daje pravo da odredi cenu koju vlasnici splavova saznaju tek objavljivanjem konkursa“, kaže Josićeva.

Takođe, konkursom je određeno da samo pravna lica, odnosno registrovani za ugostiteljsku delatnost, mogu da konkurišu, što je onemogućilo privatne vlasnike da svoje splavove iznajmljuju.

Prema novom pravilniku, vlasnici objekata koji se nalaze na najboljim lokacijama treba da izdvoje 15 evra po kvadratu. Oni, međutim, smatraju da su cene zakupa prevelike pošto u zemlji vlada kriza, a splavovi su puni gostiju samo šest meseci godišnje. Osim toga, cena takse je određena paušalno, za razliku od republičke naknade za upotrebu vode kao vodnog dobra, kao i komunalne takse koje se plaćaju po metru kvadratnom, dok njihovu visinu određuju stručne službe.

„Ne može gradonačelnik paušalno da određuje visinu zakupa splavova i da se ograđuje uređivanjem obale. Splavari prvi žele da im se uvede red i infrastruktura u priobalju, ali sve mora da ide po zakonu i mora da postoji neka razlika između malih i velikih. Ne mogu istu cifru da plaćaju vlasnici velikih diskoteka i vlasnici malih kafića i restorana. Nećemo dozvoliti da nas Grad i Ministarstvo, kojima se obraćamo već pet meseci, ignorišu po ovom pitanju“, objašnjava Vesna Josić.

Između ostalog, vlasnici beogradskih splavova smatraju da je zakupnina visoka, jer su oni sami gradili objekte i već dve decenije rade legalno i traže da se oformi komisija koja bi proverila poslovanje splavara i utvrdila realnu cenu zakupa.

Vlasnica jednog od splavova Ljilja Milanović kaže da nije konkurisala niti ima nameru jer smatra da je cifra od preko dva miliona dinara, koliko bi iznosio zakup na godišnjem nivou, prevelika. „Svako ko radi normalno i pošteno u ovoj zemlji ne može sebi da priušti sebi toliki novac od ovog posla. Ako treba da se borim za koru hleba u 21. veku, onda nam ne treba ni država, ni sistem, ni ništa“, kaže Milanovićeva za „Vreme“.

U gradskoj upravi ističu da je donošenje odluke o postavljanju plovila i raspisivanje konkursa bilo u skladu sa zakonom i da je to jedini način da se uvede red na beogradskim rekama. Oni smatraju da se ne uvode novi „nameti“ vlasnicima splavova, već red u oblast koja je neregulisana u poslednjih 30 godina. Konkursom se obezbeđuju bezbednosni uslovi, a tvrdnje vlasnika splavova da im se narušava pravo da slobodno raspolažu svojom imovinom su neosnovane, tvrde gradske vlasti.

„Ovo nisu novi ‘nameti’ vlasnicima, već ispunjavanje obaveze koje imaju i drugi građani – kako vlasnici nepokretnosti tako i vlasnici ugostiteljskih objekata“, poručuju iz Sekretarijata za stambene i komunalne poslove i dodaju da se ovim konkursom ni na koji način ne narušava ustavno pravo građana na slobodno raspolaganje sopstvenom imovinom. „Ovde je reč o raspolaganju mestom na obali koja je javno dobro, a nije privatna svojina, pa se to mesto ne može dati u zakup trećem licu, već njom upravlja Grad Beograd koji propisuje uslove i način njenog korišćenja“, naglašavaju u Sekretarijatu za stambene i komunalne poslove.

U saopštenju Uprave za vodu navodi se da je na sastanku predstavnika Grada, Sekretarijata za komunalne poslove i gradske Uprave za vode dogovoreno da će ponavljanje Konkursa za plutajuće i plovne objekte na obalama sačekati sledeći sastanak predstavnika Grada i grupe nezadovoljnih vlasnika splavova, koji će biti održan za deset dana.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure