img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Status Kosova

Pred sudom pravde

02. decembar 2009, 13:54 M. M
Copied

U Palati mira u Hagu počela je rasprava o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, od 17. februara 2008. To pitanje je Međunarodnom sudu pravde (MSP) 8. oktobra 2008. godine uputila Generalna skupština UN-a, na inicijativu Srbije. U srpskom političkom miljeu je, inače, vođena duga pravno-politička polemika o tome da li je bolje da Srbija tuži neku od članica koje su priznale nezavisnost Kosova, ili da se traži savetodavno mišljenje suda. Neke od uticajnih zapadnih država koje su priznale Kosovo, pre toga su vršile pritisak na Srbiju da povuče inicijativu, a vođena je i velika diplomatska bitka pre glasanja u Generalnoj skupštini. Rezultat je bio utešan za srpsku stranu – 77:6:74 (77 „za“, 6 protiv, 74 uzdržana). Do sada su tu nezavisnost priznale 63 od 192 članice Ujedinjenih nacija.

foto: reuters

Neki mediji taj proces nazivaju i procesom veka, i zato što će pravno mišljenje izneti predstavnici čak 28 država, među kojima i pet stalnih članica Saveta bezbednosti.

Pretpostavlja se da će stavove slične srpskim o odbrani međunarodnog prava izneti predstavnici Kine, Rusije, Španije, Rumunije, Argentine, Azerbejdžana, Belorusije, Bolivije, Brazila, Burundija, Kipra, Venecuele i Vijetnama.

Za nezavisnost Kosova biće: SAD, Francuska, Velika Britanija, Nemačka, Albanija, Holandija, Norveška, Hrvatska, Austrija, Bugarska, Saudijska Arabija, Bahrein, Danska, Finska i Jordan.

Saslušanja će trajati do 11. decembra, a onda će 15 sudija MSP-a, polovinom 2010. godine, doneti savetodavno mišljenje. Pojedine sudije mogu da izdvojeno saopšte svoj stav.

Poštovanje savetodavnog mišljenja suda nije obavezno, ali se pretpostavlja da se bar organi UN-a o njega ne mogu oglušiti. Međunarodni sud pravde, koji nazivaju i Svetski sud, osnovan je 1945, kao naslednik Stalnog suda za međunarodno pravo. Broj parnica pred MSP-om je bio relativno mali. Velike države se prema tom sudu ponašaju različito.

Tokom procesa Nikaragve protiv SAD, ove su odbile da obelodane osetljive materijale zbog prisustva sudija iz država Istočnog bloka. SAD su se, međutim, 1980. žalile zbog toga što je Iran zarobio američke diplomate. Rešavan je granični spor između Tunisa i Libije o kontinentalnom pojasu, Pakistan je tužio Indiju zbog Kašmira, rešavan je i granični spor između Kanade i SAD. SR Jugoslavija je bila podnela tužbu protiv članica NATO-a 1999, ali je ona 15. decembra 2004. odbijena zbog „nedostatka jurisdikcije“, zbog toga što je SRJ tada bila suspendovana iz članstva UN-a.

Sudskom veću kojim predsedava japanski sudija Hisaši Ovada, prvi se obratio srpski ambasador u Parizu, učesnik bečkih pregovora, istoričar Dušan Bataković. On je rekao da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova predstavlja izazov svetskoj organizaciji i njenom autoritetu u održanju mira i bezbednosti. Upozorio je na to da su osnovna ljudska prava srpskog i drugog nealbanskog stanovništa na Kosovu u ovom momentu vitalno ugrožena i da je, posle povlačenja jugoslovenskih i srpskih državnih snaga u leto 1999, Kosovo napustilo 60 odsto Srba, 66 odsto Roma i 70 odsto Goranaca.

Upozorivši na zločine OVK protiv Srba on je podvukao da se Srbiji sudi za zločine koje su na Kosovu počinile osobe koje su tvrdile da deluju u ime Srbije.

Prema njegovim rečima, SB UN-a nije 1999. ukinuo suverenitet Srbije na Kosovu – na šta nije imao ni pravo – već je Rezolucijom 1244 naglasio da je neophodno očuvati suverenitet i teritorijalni integritet Srbije na Kosovu i Metohiji, a budući status Kosova trebalo je odrediti pregovorima i političkim rešenjima. Srbija odbacuje tvrdnju da su istrošene sve mogućnosti za pregovore o statusu Kosova, a pregovori koji su počeli 2005. unapred su bili osuđeni na neuspeh zbog pristrasnog stava međunarodnog posrednika Martija Ahtisarija i drugih pregovarača koji su unapred zagovarali nezavisnost Kosova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure