img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Pokrenuta mašina Velikog praska

25. novembar 2009, 13:37 Slobodan Bubnjević
Copied

LHC je najzad proradio. Ako ste se zbog njega plašili Sudnjeg dana, nema više razloga da brinete. Jedna grupa protona, od onih što prirodno samo prave gužvu u atomskom jezgru, prošle nedelje je istrčala najdužu, najsnažniju i najprecizniju trku koju su elementarne čestice dosad trčale za čoveka. I po njegovoj volji.

Nekoliko milijardi ovih čestica, spakovanih u „pakete“ duge nekoliko metara, ubrzano je u lancu manjih akceleratora da bi najzad uletelo u ledeni, 27 kilometara dug tunel Velikog sudarača hadrona (LHC), najveće mašine koju je čovečanstvo izgradilo.

U ovoj instalaciji CERN-a kod Ženeve u Švajcarskoj, protone je u kamenitom tlu, sto metara pod zemljom, ubrzavalo 1200 superprovodnih magneta ohlađenih pomoću tečnog helijuma na temperaturu spoljašnjeg svemira (od -271oC).

I onda su nakon skoro dvadeset godina projektovanja i izgradnje LHC-a, a zatim i više od 14 meseci popravki od nesreće iz septembra 2008. godine, protoni u petak, u deset sati uveče, uspešno napravili nekoliko stabilnih krugova.

Šta se dešava kada se dva tako ubrzana snopa protona sudare? Fizičari i drugi naučnici već trljaju ruke iščekujući da iz njihovih sudara pročitaju svakojake odgovore o strukturi materije i za mikrosvet enormne energije koja će se pri tim sudarima osloboditi.

Na detektore koji se nalaze u tunelu LHC-a trebalo bi da, uz maksimalna ubrzanja, počnu da stižu odgovori o prvim trenucima nakon Velikog praska, o antimateriji i famoznom Higsovom bozonu, na koji uskoro može da krene lov. Ili će, kako u nauci biva, stizati samo nova pitanja.

Hoće li fizika biti ista posle ovog eksperimenta? A svet? Da li ćemo uzgred dobiti i poneku neželjenu crnu rupu? Verovatnoća za to je besmisleno mala, ali ma kako beznačajna, ipak veća nego u vreme dok je LHC bio samo u izgradnji.

„Bio je potreban herkulovski napor da stignemo dovde“, rekao je Rolf Diter Hojer, generalni direktor CERN-a, u specijalnom saopštenju koje je, sasvim neuobičajeno, iz Ženeve stiglo negde oko ponoći u petak. Onda kad se gigantski instrument pokrenuo.

U međuvremenu, LHC je početkom nedelje testirao i prve sudare protona, a kako saopštavaju iz CERN-a „napredak je zadivljujući“. Sada sledi period u kome će se videti šta se sve može sa tim napretkom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure