img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Pokrenuta mašina Velikog praska

25. novembar 2009, 13:37 Slobodan Bubnjević
Copied

LHC je najzad proradio. Ako ste se zbog njega plašili Sudnjeg dana, nema više razloga da brinete. Jedna grupa protona, od onih što prirodno samo prave gužvu u atomskom jezgru, prošle nedelje je istrčala najdužu, najsnažniju i najprecizniju trku koju su elementarne čestice dosad trčale za čoveka. I po njegovoj volji.

Nekoliko milijardi ovih čestica, spakovanih u „pakete“ duge nekoliko metara, ubrzano je u lancu manjih akceleratora da bi najzad uletelo u ledeni, 27 kilometara dug tunel Velikog sudarača hadrona (LHC), najveće mašine koju je čovečanstvo izgradilo.

U ovoj instalaciji CERN-a kod Ženeve u Švajcarskoj, protone je u kamenitom tlu, sto metara pod zemljom, ubrzavalo 1200 superprovodnih magneta ohlađenih pomoću tečnog helijuma na temperaturu spoljašnjeg svemira (od -271oC).

I onda su nakon skoro dvadeset godina projektovanja i izgradnje LHC-a, a zatim i više od 14 meseci popravki od nesreće iz septembra 2008. godine, protoni u petak, u deset sati uveče, uspešno napravili nekoliko stabilnih krugova.

Šta se dešava kada se dva tako ubrzana snopa protona sudare? Fizičari i drugi naučnici već trljaju ruke iščekujući da iz njihovih sudara pročitaju svakojake odgovore o strukturi materije i za mikrosvet enormne energije koja će se pri tim sudarima osloboditi.

Na detektore koji se nalaze u tunelu LHC-a trebalo bi da, uz maksimalna ubrzanja, počnu da stižu odgovori o prvim trenucima nakon Velikog praska, o antimateriji i famoznom Higsovom bozonu, na koji uskoro može da krene lov. Ili će, kako u nauci biva, stizati samo nova pitanja.

Hoće li fizika biti ista posle ovog eksperimenta? A svet? Da li ćemo uzgred dobiti i poneku neželjenu crnu rupu? Verovatnoća za to je besmisleno mala, ali ma kako beznačajna, ipak veća nego u vreme dok je LHC bio samo u izgradnji.

„Bio je potreban herkulovski napor da stignemo dovde“, rekao je Rolf Diter Hojer, generalni direktor CERN-a, u specijalnom saopštenju koje je, sasvim neuobičajeno, iz Ženeve stiglo negde oko ponoći u petak. Onda kad se gigantski instrument pokrenuo.

U međuvremenu, LHC je početkom nedelje testirao i prve sudare protona, a kako saopštavaju iz CERN-a „napredak je zadivljujući“. Sada sledi period u kome će se videti šta se sve može sa tim napretkom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure