img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spomenici kulture

Otvorena vrata

21. decembar 2011, 19:42  
Kim Džong Un / foto: reuters
Copied

Pošto je objavljena vest u ponedeljak 19. decembra o smrti Kim Džong Ila, Radnička partija je saopštila da će državom od sada vladati Kim Džong Ilov najmlađi sin, iz trećeg braka, Kim Džong Un.

„Pod vođstvom našeg druga Kim Džong Una pretvorićemo tugu u snagu i hrabrost i prevladati današnje teškoće“, navodi se u saopštenju Radničke partije, dok strane agencije javljaju da su na ulicama Pjongjanga uplakani ljudi koji tuguju za svojim vođom.

Severnokorejski državni mediji javili su da je Dragi vođa, kako ga je narod zvao, umro u subotu 17. decembra od posledica srčanog napada. Strani mediji nagađaju da se tokom dva dana koja su prošla pre nego što je vest o smrti objavljena, dogodila unutrašnja borba za vlast.

Bela kuća saopštila je da prati dešavanja na Korejskom poluostrvu, ali da za sada nema indicija da će se dogoditi bilo kakvo nasilje.

Zvanična biografija navodi da je Kim Džon Il februara 1942. rođen u tajnom vojnom kampu na planini Baekdu, gde su mu roditelji bili gerilski borci. Studirao je marksističku političku ekonomiju, filozofiju i vojne nauke.

Od kada je sa 19 godina postao član Radničke partije, jedine partije u Severnoj Koreji, počeo je njegov uspon ka vlasti. Od 1992. vodi strogu unutrašnju politiku jer je zemlja već bila u krizi. Kim se obično oslanjao na međunarodnu pomoć.

Nuklearni program koji je pokrenuo i kojim je pretio, povremeno je pristajao da ugasi, tražeći za uzvrat potrepštine koje bi mogle da pomognu izgladnelom narodu. Nuklearni program još postoji i čini se da uliva veliki strah susedima i Americi. Već godinama se vode pregovori kako bi se došlo do trajnog rešenja o gašenju severnokorejskog postrojenja.

Severna Koreja je verovatno najizolovanija zemlja na svetu u kojoj stranci, bez posebne dozvole, nemaju slobodu kretanja. Nakon 17 godina vladavine Kin Džong Ila i izolacije zemlje, sada je trenutak da se odredi novi tok. Retko ko je spreman da nagađa o mogućem scenariju. Bivši američki vojni komandir u Južnoj Koreji, koji je u razgovoru za „Njujork tajms“ želeo da ostane anoniman, rekao je da scenarija ima mnogo i da „svako ko kaže da razume šta će se desiti, ili laže ili zavarava sebe“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure