img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spomenici kulture

Otvorena vrata

21. decembar 2011, 19:42  
Kim Džong Un / foto: reuters
Copied

Pošto je objavljena vest u ponedeljak 19. decembra o smrti Kim Džong Ila, Radnička partija je saopštila da će državom od sada vladati Kim Džong Ilov najmlađi sin, iz trećeg braka, Kim Džong Un.

„Pod vođstvom našeg druga Kim Džong Una pretvorićemo tugu u snagu i hrabrost i prevladati današnje teškoće“, navodi se u saopštenju Radničke partije, dok strane agencije javljaju da su na ulicama Pjongjanga uplakani ljudi koji tuguju za svojim vođom.

Severnokorejski državni mediji javili su da je Dragi vođa, kako ga je narod zvao, umro u subotu 17. decembra od posledica srčanog napada. Strani mediji nagađaju da se tokom dva dana koja su prošla pre nego što je vest o smrti objavljena, dogodila unutrašnja borba za vlast.

Bela kuća saopštila je da prati dešavanja na Korejskom poluostrvu, ali da za sada nema indicija da će se dogoditi bilo kakvo nasilje.

Zvanična biografija navodi da je Kim Džon Il februara 1942. rođen u tajnom vojnom kampu na planini Baekdu, gde su mu roditelji bili gerilski borci. Studirao je marksističku političku ekonomiju, filozofiju i vojne nauke.

Od kada je sa 19 godina postao član Radničke partije, jedine partije u Severnoj Koreji, počeo je njegov uspon ka vlasti. Od 1992. vodi strogu unutrašnju politiku jer je zemlja već bila u krizi. Kim se obično oslanjao na međunarodnu pomoć.

Nuklearni program koji je pokrenuo i kojim je pretio, povremeno je pristajao da ugasi, tražeći za uzvrat potrepštine koje bi mogle da pomognu izgladnelom narodu. Nuklearni program još postoji i čini se da uliva veliki strah susedima i Americi. Već godinama se vode pregovori kako bi se došlo do trajnog rešenja o gašenju severnokorejskog postrojenja.

Severna Koreja je verovatno najizolovanija zemlja na svetu u kojoj stranci, bez posebne dozvole, nemaju slobodu kretanja. Nakon 17 godina vladavine Kin Džong Ila i izolacije zemlje, sada je trenutak da se odredi novi tok. Retko ko je spreman da nagađa o mogućem scenariju. Bivši američki vojni komandir u Južnoj Koreji, koji je u razgovoru za „Njujork tajms“ želeo da ostane anoniman, rekao je da scenarija ima mnogo i da „svako ko kaže da razume šta će se desiti, ili laže ili zavarava sebe“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure