img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica Milanskog edikta

Naši

18. novembar 2009, 16:30 D. M., A. Ć
Copied

Počinju pripreme za 2013, kada se navršava 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, dokumenta po kome je u istoriji hrišćanstva Konstantin Veliki ostao upamćen kao veliki verski pomiritelj i utemeljivač jedne vere, koju na samrti ipak nije primio. Ta slava zaobišla je cara Galerija, koji je dve godine pre Konstantina obnarodovao edikt o toleranciji hrišćana. Bilo je to u Nikomediji (Izmir) 30. aprila 311, a već sledećeg meseca Galerije umire i njegov pokušaj uvođenja duha tolerancije pada u senku kasnijih događaja. Multimedijalnim projektom „Koreni evropskog hrišćanstva“ koji se ovih dana predstavlja u muzejima jugoistočne Srbije, želi se skrenuti pažnja srpskoj javnosti na značaj rimskih imperatora sa našeg tla, u susret velikoj godišnjici koju će obeležiti hrišćanski svet. Povodom ove godišnjice, u Karnuntumu kraj Beča prošle nedelje okupili su se stručnjaci iz više evropskih zemalja i predstavnici muzeja iz Niša i Zaječara i razgovarali o obeležavanju ovog događaja.

„Galerijev edikt o toleranciji prema hrišćanima iz 311. godine nije sproveden u potpunosti samo zbog njegove prerane smrti. Ipak, značaj ovog dokumenta u istoriji hrišćanstva je nemerljiv, zaključili su stručnjaci iz više evropskih zemalja na ovom sastanku“, ističe direktor zaječarskog muzeja Bora Dimitrijević. „Austrijanci su se setili da je 308. godine u tom istom Karnuntumu bio održan sastanak četiri imperatora – Galerija, Maksimina Daje, Konstantina Velikog i Licinija. I oni su stavili naslov ‘Imperatori iz Karnuntuma su promenili svet’. Naime, tvrdi se da je tada definisana politika koja je kasnije iznedrila dva edikta o toleranciji hrišćanstva.“

Obeležavanje godišnjice donošenja Milanskog edikta počeće 2011. i u tome će i Zaječar imati značajnu ulogu, dodaje Dimitrijević. „Na sastanku je dogovoreno da se pažnja posveti 311. godini, gde bi glavni bili Karnuntum i Zaječar, odnosno Feliks Romulijana i Izmir u Turskoj, gde je Galerije mesec dana pre smrti obnarodovao svoj edikt. U toku su razgovori da bi se osmislili programi kojima bi u ova tri grada bili obeleženi svi oni događaji koji čine korene vere koja se održala na ovim prostorima sve do danas.“

Uzgred, predsednik Srbije Boris Tadić podsetio je prošle nedelje italijanskog premijera Silvija Berluskonija ne samo ko od naših igra u Milanu a ko u Interu, nego i na to da s teritorije današnje Srbije potiče mnoštvo rimskih imperatora. A papu Benedikta XVI da je Konstantin Veliki – Nišlija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure