img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atentator na papu Jovana Pavla II

»Napisaću savršeno jevanđelje«

20. januar 2010, 13:06 Jelena Jorgačević
foto: reuters
Copied

Mehmed Ali Agdža (52), Turčin koji je 1981. godine pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, posle 30 godina pušten je iz zatvora. Pri izlasku su ga sačekali plava limuzina, konvoj od četiri automobila, muzika i tridesetak pristalica. Međutim, iz zatvora u Ankari vrlo brzo je odveden u vojnu bolnicu gde će biti procenjeno da li je u stanju da služi vojni rok. U svojim prvim satima slobode, preko advokata, stigao je da obznani propast sveta i smrt svih živih bića. Prema pisanju britanske štampe, jedna američka stanica mu je ponudila oko milion i po dolara za ekskluzivni intervju u kome bi objasnio razloge zbog kojih je pokušao da ubije papu Jovana Pavla II. Ali Agdža je za celu istinu o atentatu i za svoju autobiografiju tražio tri i po miliona dolara.

On je pre tri decenije na trgu Svetog Petra u Rimu četiri puta pucao u tadašnjeg poglavara Katoličke crkve i teško ga ranio. Motivi atentata su do danas ostali nepoznati. Agdža je prvo tvrdio da je radio sam, zatim da je bio u sprezi sa bugarskom i ruskom tajnom službom, ali je kasnije i to povukao. Postojale su spekulacije da je bio član terorističke organizacije „Sivi vukovi“, obučen od strane ruskog KGB-a. Po toj verziji, atentat na papu bio je organizovan zbog podrške koju je prethodni rimski poglavar, Poljak po nacionalnosti, pružao pokretu „Solidarnost“ i njegovom vođi Lehu Valensi.

Papa Jovan II je 1983. godine posetio u zatvoru Alija Agdžu, čiji je napad dve godine ranije jedva preživeo. Tada mu je oprostio, razgovarali su dvadesetak minuta, a papa je izjavio da je pričao s njim kao s bratom u kojeg ima potpuno poverenje. Na papinu molbu, Ali Agdža je 2000. godine pomilovan i proteran u Tursku. Tamo je, međutim, zbog ubistva novinara Abdija Ipekčija, koje je počinio 1979. godine (tada je pobegao iz zatvora), proveo iza rešetaka još devet godina.

Zbog čudnog ponašanja, više puta se postavilo pitanje njegovog mentalnog zdravlja. U jednoj vojnoj bolnici pre četiri godine procenjeno je da pati od teškog antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, taj izveštaj nije prihvaćen kao verodostojan.

Za tri decenije tamnovanja, Agdža je često privlačio pažnju javnosti. U protekle dve godine, zatražio je poljsko državljanstvo, po sopstvenim izjavama prešao u katoličanstvo, a nedavno je ponudio Denu Braunu da zajedno pišu scenario za film „Vatikanski kod“.

Kazao je da planira da napiše savršeno jevanđelje. Pri nedavnom izlasku iz zatvora, posle tri decenije tamnovanja, izjavio je: „Ja sam večni Hrist.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure