img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atentator na papu Jovana Pavla II

»Napisaću savršeno jevanđelje«

20. januar 2010, 13:06 Jelena Jorgačević
foto: reuters
Copied

Mehmed Ali Agdža (52), Turčin koji je 1981. godine pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, posle 30 godina pušten je iz zatvora. Pri izlasku su ga sačekali plava limuzina, konvoj od četiri automobila, muzika i tridesetak pristalica. Međutim, iz zatvora u Ankari vrlo brzo je odveden u vojnu bolnicu gde će biti procenjeno da li je u stanju da služi vojni rok. U svojim prvim satima slobode, preko advokata, stigao je da obznani propast sveta i smrt svih živih bića. Prema pisanju britanske štampe, jedna američka stanica mu je ponudila oko milion i po dolara za ekskluzivni intervju u kome bi objasnio razloge zbog kojih je pokušao da ubije papu Jovana Pavla II. Ali Agdža je za celu istinu o atentatu i za svoju autobiografiju tražio tri i po miliona dolara.

On je pre tri decenije na trgu Svetog Petra u Rimu četiri puta pucao u tadašnjeg poglavara Katoličke crkve i teško ga ranio. Motivi atentata su do danas ostali nepoznati. Agdža je prvo tvrdio da je radio sam, zatim da je bio u sprezi sa bugarskom i ruskom tajnom službom, ali je kasnije i to povukao. Postojale su spekulacije da je bio član terorističke organizacije „Sivi vukovi“, obučen od strane ruskog KGB-a. Po toj verziji, atentat na papu bio je organizovan zbog podrške koju je prethodni rimski poglavar, Poljak po nacionalnosti, pružao pokretu „Solidarnost“ i njegovom vođi Lehu Valensi.

Papa Jovan II je 1983. godine posetio u zatvoru Alija Agdžu, čiji je napad dve godine ranije jedva preživeo. Tada mu je oprostio, razgovarali su dvadesetak minuta, a papa je izjavio da je pričao s njim kao s bratom u kojeg ima potpuno poverenje. Na papinu molbu, Ali Agdža je 2000. godine pomilovan i proteran u Tursku. Tamo je, međutim, zbog ubistva novinara Abdija Ipekčija, koje je počinio 1979. godine (tada je pobegao iz zatvora), proveo iza rešetaka još devet godina.

Zbog čudnog ponašanja, više puta se postavilo pitanje njegovog mentalnog zdravlja. U jednoj vojnoj bolnici pre četiri godine procenjeno je da pati od teškog antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, taj izveštaj nije prihvaćen kao verodostojan.

Za tri decenije tamnovanja, Agdža je često privlačio pažnju javnosti. U protekle dve godine, zatražio je poljsko državljanstvo, po sopstvenim izjavama prešao u katoličanstvo, a nedavno je ponudio Denu Braunu da zajedno pišu scenario za film „Vatikanski kod“.

Kazao je da planira da napiše savršeno jevanđelje. Pri nedavnom izlasku iz zatvora, posle tri decenije tamnovanja, izjavio je: „Ja sam večni Hrist.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure