img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atentator na papu Jovana Pavla II

»Napisaću savršeno jevanđelje«

20. januar 2010, 13:06 Jelena Jorgačević
foto: reuters
Copied

Mehmed Ali Agdža (52), Turčin koji je 1981. godine pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, posle 30 godina pušten je iz zatvora. Pri izlasku su ga sačekali plava limuzina, konvoj od četiri automobila, muzika i tridesetak pristalica. Međutim, iz zatvora u Ankari vrlo brzo je odveden u vojnu bolnicu gde će biti procenjeno da li je u stanju da služi vojni rok. U svojim prvim satima slobode, preko advokata, stigao je da obznani propast sveta i smrt svih živih bića. Prema pisanju britanske štampe, jedna američka stanica mu je ponudila oko milion i po dolara za ekskluzivni intervju u kome bi objasnio razloge zbog kojih je pokušao da ubije papu Jovana Pavla II. Ali Agdža je za celu istinu o atentatu i za svoju autobiografiju tražio tri i po miliona dolara.

On je pre tri decenije na trgu Svetog Petra u Rimu četiri puta pucao u tadašnjeg poglavara Katoličke crkve i teško ga ranio. Motivi atentata su do danas ostali nepoznati. Agdža je prvo tvrdio da je radio sam, zatim da je bio u sprezi sa bugarskom i ruskom tajnom službom, ali je kasnije i to povukao. Postojale su spekulacije da je bio član terorističke organizacije „Sivi vukovi“, obučen od strane ruskog KGB-a. Po toj verziji, atentat na papu bio je organizovan zbog podrške koju je prethodni rimski poglavar, Poljak po nacionalnosti, pružao pokretu „Solidarnost“ i njegovom vođi Lehu Valensi.

Papa Jovan II je 1983. godine posetio u zatvoru Alija Agdžu, čiji je napad dve godine ranije jedva preživeo. Tada mu je oprostio, razgovarali su dvadesetak minuta, a papa je izjavio da je pričao s njim kao s bratom u kojeg ima potpuno poverenje. Na papinu molbu, Ali Agdža je 2000. godine pomilovan i proteran u Tursku. Tamo je, međutim, zbog ubistva novinara Abdija Ipekčija, koje je počinio 1979. godine (tada je pobegao iz zatvora), proveo iza rešetaka još devet godina.

Zbog čudnog ponašanja, više puta se postavilo pitanje njegovog mentalnog zdravlja. U jednoj vojnoj bolnici pre četiri godine procenjeno je da pati od teškog antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, taj izveštaj nije prihvaćen kao verodostojan.

Za tri decenije tamnovanja, Agdža je često privlačio pažnju javnosti. U protekle dve godine, zatražio je poljsko državljanstvo, po sopstvenim izjavama prešao u katoličanstvo, a nedavno je ponudio Denu Braunu da zajedno pišu scenario za film „Vatikanski kod“.

Kazao je da planira da napiše savršeno jevanđelje. Pri nedavnom izlasku iz zatvora, posle tri decenije tamnovanja, izjavio je: „Ja sam večni Hrist.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure