img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atentator na papu Jovana Pavla II

»Napisaću savršeno jevanđelje«

20. јануар 2010, 13:06 Jelena Jorgačević
foto: reuters
Copied

Mehmed Ali Agdža (52), Turčin koji je 1981. godine pokušao da ubije papu Jovana Pavla II, posle 30 godina pušten je iz zatvora. Pri izlasku su ga sačekali plava limuzina, konvoj od četiri automobila, muzika i tridesetak pristalica. Međutim, iz zatvora u Ankari vrlo brzo je odveden u vojnu bolnicu gde će biti procenjeno da li je u stanju da služi vojni rok. U svojim prvim satima slobode, preko advokata, stigao je da obznani propast sveta i smrt svih živih bića. Prema pisanju britanske štampe, jedna američka stanica mu je ponudila oko milion i po dolara za ekskluzivni intervju u kome bi objasnio razloge zbog kojih je pokušao da ubije papu Jovana Pavla II. Ali Agdža je za celu istinu o atentatu i za svoju autobiografiju tražio tri i po miliona dolara.

On je pre tri decenije na trgu Svetog Petra u Rimu četiri puta pucao u tadašnjeg poglavara Katoličke crkve i teško ga ranio. Motivi atentata su do danas ostali nepoznati. Agdža je prvo tvrdio da je radio sam, zatim da je bio u sprezi sa bugarskom i ruskom tajnom službom, ali je kasnije i to povukao. Postojale su spekulacije da je bio član terorističke organizacije „Sivi vukovi“, obučen od strane ruskog KGB-a. Po toj verziji, atentat na papu bio je organizovan zbog podrške koju je prethodni rimski poglavar, Poljak po nacionalnosti, pružao pokretu „Solidarnost“ i njegovom vođi Lehu Valensi.

Papa Jovan II je 1983. godine posetio u zatvoru Alija Agdžu, čiji je napad dve godine ranije jedva preživeo. Tada mu je oprostio, razgovarali su dvadesetak minuta, a papa je izjavio da je pričao s njim kao s bratom u kojeg ima potpuno poverenje. Na papinu molbu, Ali Agdža je 2000. godine pomilovan i proteran u Tursku. Tamo je, međutim, zbog ubistva novinara Abdija Ipekčija, koje je počinio 1979. godine (tada je pobegao iz zatvora), proveo iza rešetaka još devet godina.

Zbog čudnog ponašanja, više puta se postavilo pitanje njegovog mentalnog zdravlja. U jednoj vojnoj bolnici pre četiri godine procenjeno je da pati od teškog antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, taj izveštaj nije prihvaćen kao verodostojan.

Za tri decenije tamnovanja, Agdža je često privlačio pažnju javnosti. U protekle dve godine, zatražio je poljsko državljanstvo, po sopstvenim izjavama prešao u katoličanstvo, a nedavno je ponudio Denu Braunu da zajedno pišu scenario za film „Vatikanski kod“.

Kazao je da planira da napiše savršeno jevanđelje. Pri nedavnom izlasku iz zatvora, posle tri decenije tamnovanja, izjavio je: „Ja sam večni Hrist.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Beograd, 15. mart

Komentar

Normalni ljudi i policijska brutalnost: Ostati čitav, u inat

Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure