img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

26. jul 2001, 11:40 Duška Anastasijević
Copied

Džakarta: Indonežanska ćerka sudbine

Dok je Megavati Sukarnoputri (54) polagala zakletvu pred indonežanskim parlamentom, koji je ogromnom većinom glasova opozvao odluku dosadašnjeg predsednika Abdurahmana Vahida o proglašenju vanrednog stanja i smenio ga s vlasti, na parkingu ispred parlamenta radnici su užurbano menjali tablice na automobilu nove predsednice: skinuli su tablice koje označavaju vozilo potpredsednika države i postavili nove na kojima piše „Inodnezija 1“.

Ovo je ujedno najmirnija promena vlasti u istoriji Indonezije, koja je do sada imala pet predsednika, a Megavati je četvrti šef države u protekle tri godine.Čim se bivši predsednik iseli, Megavati će se vratiti u palatu gde je kao ćerka predsednika Sukarta provela detinjstvo. Vahid za sada izjavljuje da ne priznaje odluku parlamenta i da ne želi da izađe iz rezidencije.

Megavati je imala 19 godina kada je njenog oca Sukarna sa vlasti svrgnuo Suharto. Na stotine hiljada ljudi izgubilo je život nakon čistke koju je sproveo Suharto koji je Indonezijom vladao do 1998, kada je bio prinuđen da podnese ostavku nakon čega ga je na kratko zamenio njegov potpredsednik B. J. Habibi. Na izborima je potom izabran Abdurahman Vahid, islamski sveštenik i učenjak, koji je dobio narodno poverenje, ali ga je za manje od tri godine prokockao. Sve tranzicije vlasti u Indoneziji, do ove poslednje, pratilo je veliko krvoproliće, i zemlja se više puta nalazila na ivici haosa.Iako je Megavati od skeptičnih analitičara iz inostranstva već dobila nadimak Minivati, njeni prvi potezi ukazuju da će se usredsrediti na ekonomsku reformu zemlje koja je već progutala milione dolara strane pomoći i na unapređenje ljudskih prava. Slabi su izgledi, međutim, da će Megavati insistirati da se pokrene istraga protiv pripadnika indonežanske vojske koji su počinili zločine u Istočnom Timoru pred i nakon referenduma na kome je Timor dobio nezavisnost.

Kolombo: Obračun na aerodromu

Predstavnici vojnog vrha Sri Lanke tvrde da su uspostavili kontrolu nad jedinim međunarodnim aerodromom u zemlji nakon oružane akcije tamilskih tigrova, u kojoj je poginulo 17 osoba. Načelnik Generalštaba Sri Lanke Rohan Daluvato izjavio je televizijskoj stanici CNN da je vojska pronašla na aerodromu 12 beživotnih tela Tigrova, ali da se strahuje da bi žrtava moglo biti još. Povređeno je osam putnika dok su čekali na ukrcavanje, uključujući i kamermana srilankanske televizije, jer je obračun izbio između aerodromskih terminala u utorak 24. jula popodne kada je grupa Tigrova pokušala da umakne vladinim snagama. Vojska je zatim blokirala aerodrom i lokalna naselja, a zatim krenula u osvetnički napad na severnim rubovima glavnog grada Kolomba, gde Tigrovi imaju jako uporište. Na aerodromu su ostala uništena dva putnička aviona a oštećena su i dva helikoptera MI-24: „Mislili smo da odavde nećemo izvući živu glavu“, izjavilo je dvoje britanskih turista koji su ostali zarobljeni usred obračuna. „Čuli smo strašne ekplozije i povremeno smo videli ružičasti dim. Ovo je prvi napad Tamila u poslednjih osam meseci, koji se bore za nezavisnost na poluostrvu Džafna na severoistoku zemlje od 1983.

Bon: Spašen Sporazum iz Kjota

U Bonu su se nakon maratonskih pregovora predstavnici 178 država usaglasili oko sporazuma za smanjenje emitovanja gasova koji prouzrokuju globalno zagrevanje i oštećuju ozonski omotač. Na taj način spasen je preliminarni Sporazum iz Kjota iz 1997, koji je predstavljao prvi korak ka kontroli emitovanja gasova štetnih za ekološku ravnotežu. Učvršćivanju Sporazuma iz Kjota oštro se protivila Bušova administracija koja smatra da je redukcija emisije gasova preveliko opterećenje za nacionalni budžet. Savetnica američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Kondoliza Rajs izjavila je novinarima u Rimu da nikoga ne treba da iznenađuje što se SAD protive protokolu kojim se problem globalnog zagrevanja ne reguliše na valjan način. Ona je takođe najavila da će SAD ponuditi alternativu protokolu. Izgledi da će kompromis biti postignut u Bonu bili bi sasvim mali da se Japan, najjača svetska industrija nakon SAD, nije založio za spas Sporazuma iz Kjota. Sporazum predstavlja ozbiljan napredak, ali bi njegova ratifikacija mogla potrajati i više godina, jer je neophodna saglasnost najrazvijenijih zemalja koje su ujedno i najveći zagađivači. Sporazum iz Kjota zahteva od 38 država da do 2012. godine smanje emisiju gasova za 5,2 odsto u odnosu na emisiju izmerenu 1990. Evropska unija obećala je 410 miliona dolara godišnje kao pomoć zemljama u razvoju za bezbolniji prelazak na ekološki čistije, ali i skuplje tehnologije.

Buenos Ajres: Dobra stara vremena

„Portenjos“, kako stanovnici Buenos Ajresa nazivaju svoje omiljene kafee, u kojima se pije dobro vino, gricka sir, igra partija šaha i sluša tango, lagano zamiru usled recesije koja ne napušta Argentinu već tri godine. Besparica i loše raspoloženje naterali su svakog petog vlasnika kafea da stavi ključ u bravu. „Bilo je gadno i kada je vladala žutica“, kaže vlasnik starog kafea na Trgu Dorego, Plaza Dorrego Bar misleći na epidemiju žutice koja je vladala polovinom veka, koju godinu nakon što je čuveni bar otvoren. „Ali, ni danas nije mnogo bolje“, kaže vlasnik bara koji je nekoć bio otvoren do ranih jutarnjih sati, a danas se zbog manjka gostiju zatvara tek nešto posle ponoći. U toj kafani nekad su se pomirili Borhes i Sabato.Svaki kafe poprima navike komšiluka. Tako se u siromašnijim krajevima grada služi jeftino italijansko vino, a u onim imućnijim šampanjac. Kelneri, međutim, svuda isto izgledaju. Nose mašnu i besprekorno belu uštirkanu košulju. „Oni koji su nekada naručivali dve boce šampanjca za veče sada naručuju jednu“, žali se vlasnik kafea Clasica y moderna u kome se obično skupljaju pisci i novinari. U baru je promet opao za 40 odsto u protekle dve godine. Kultura odlazaka u kafee u Buenos Ajresu nerazdvojiva je od identiteta grada. U kafanama se ujutro prelistavaju novine, popodne se igra tango, a uveče gleda fudbal. Neretko stalne mušterije određenu kafanu doživljavaju kao drugu kuću, pa nije neobično da sami skoknu do kuhinje da na brzinu naprave špagete. Koliko su kafane institucija pokazuje i to da je veliki kompozitor tanga iz 40-ih Enriko Santos Discepelo napisao tango Cafetiri de Buenos Aires, pravu odu gradskim kafanama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure