img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

26. септембар 2001, 21:33 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Buenos Ajres: Suđenje teroristima

U glavnom gradu Argentine nakon sedam godina istrage počelo je suđenje dvadesetorici optuženih za podmetanje bombe u Argentinski jevrejski centar 1994. godine. U eksploziji bombe koja je bila postavljena u parkirani auto ispred Centra poginulo je 85 osoba, a na stotine ih je ranjeno. Izrael i SAD su tada za napad bez oklevanja optužili proiransku gerilu. Iran je i tada, kao i sada, negirao svaku umešanost u ovaj napad. Ekspolozija ispred Argentinskog jevrejskog centra usledila je dve godine nakon napada na izraelsku ambasadu u Buneos Ajresu. Predstavnici jevrejske zajednice u Argentini smatraju da bi suđenje dvadesetorici moglo doprineti istrazi i o nedavnoj tragediji na Menhetnu, verujući da iza oba napada stoji ista organizacija. „Ono što se ovde dogodilo moglo bi biti preteča napada u SAD“, izjavio je Hugo Ostrover, predsednik Argentinsko-izraelskog društva. Od napada na STC i Pentagon 11. septembra kolaju izveštaji da bi terorističke grupe mogle biti i u Argentini jer je argentinska granica sa Brazilom i Paragvajem, gde se nalazi značajna zajednica ljudi bliskoistočnog porekla, veoma porozna. S druge strane, od svih latinoameričkih zemalja Argentina ima najveću jevrejsku zajednicu koja broji oko 300.000 članova. Suđenje, za koje se očekuje da će trajati oko šest meseci, odvija se u veoma dobro obezbeđenoj sudnici u centru Buneos Ajresa. Suđenje je otvoreno za javnost, ali je procedura za izdavanje dozvole građanima za prisustvo u sudnici ovoga puta bila neobično stroga. Od dvadeset osoba koje su se našle na optuženičkoj klupi, petorica se terete za napad, a ostalih 15 za blaža dela, a njihova odbrana poručuje da nema dokaza koji bi ih direktnije povezali sa napadom. Petorica prvooptuženih, među kojima je i jedan bivši policajac, pobijaju optužbe, ali ako bi se dokazala njihova krivica, mogli bi da dobiju i doživotnu zatvorsku kaznu.

Madrid: Titula

Sto pedeset godina nakon rođenja velikog španskog arhitekte Antonija Gaudija i 75 godina od njegove pogibije, kada ga je u Barseloni pregazio tramvaj, u njegovom rodnom gradu Reusu biće podignuta nova građevina prema skicama koje je umetnik ostavio za sobom. Kapela pretpostavke, kako ju je arhitekta nazvao, prvobitno je bila namenjena za potrebe misionara Franjevačkog reda u Meksiku. Reus, rodno mesto Gaudija na severoistoku Španije, prikuplja sredstva za izgradnju ekscentrične umetnikove zamisli koja bi trebalo da košta oko dva miliona nemačkih maraka. Kapela će biti oktagonalna i visoka oko 28 metara, krasiće je ogroman bronzani krst, 24 anđela i mozaik sa cvetnim motivima. Izgradnja će početi početkom sledeće godine, a graditelji će morati da se strogo pridržavaju uputstava sa originalnih Gaudijevih nacrta. Vatikan trenutno razmatra da li će Božji arhitekta, kako Gaudija ponekad nazivaju, biti proglašen za sveca.

Rim: Opreznost

Italijanska vlada poslala je zahtev UN-u da se naredna konferencija UNFAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a), čije je sedište u Rimu, održi u Riminiju, iz straha da bi eventualne demonstracije antiglobalista mogle oštetiti drevni koloseum. Nakon ozbiljnih demonstracija tokom zasedanja G7 u Đenovi, kada su se demonstranti koji su protestovali zbog globalizacije sukobili sa policijom, vlada je zabrinuta da bi novi neredi mogli naškoditi arhitekturi Rima koja je od neprocenjive vrednosti. Na hiljade demonstranata već je protestovalo prošle nedelje u Rimu zbog saopštenja vlasti da tokom demonstracija u Đenovi pre dva meseca nije bilo policijske brutalnosti, iako je u neredima jedan demonstrant poginuo, na desetine ih je dobilo teške batine od policije koja je pokušala da suzbije demonstracije. Demonstranti, mahom iz redova levičarskih grupa, protestovali su i zbog terorizma, pooštravanja zakona o imigrantima desničarske vlade Silvija Berluskonija i zbog moguće akcije NATO-a u suzbijanju svetskog terorizma koja bi mogla da izazove i civilne žrtve. Prema nacrtu novog zakona o imigrantima za ilegalne imigrante predviđene su ozbiljne zatvorske kazne.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure