img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

26. septembar 2001, 21:33 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Buenos Ajres: Suđenje teroristima

U glavnom gradu Argentine nakon sedam godina istrage počelo je suđenje dvadesetorici optuženih za podmetanje bombe u Argentinski jevrejski centar 1994. godine. U eksploziji bombe koja je bila postavljena u parkirani auto ispred Centra poginulo je 85 osoba, a na stotine ih je ranjeno. Izrael i SAD su tada za napad bez oklevanja optužili proiransku gerilu. Iran je i tada, kao i sada, negirao svaku umešanost u ovaj napad. Ekspolozija ispred Argentinskog jevrejskog centra usledila je dve godine nakon napada na izraelsku ambasadu u Buneos Ajresu. Predstavnici jevrejske zajednice u Argentini smatraju da bi suđenje dvadesetorici moglo doprineti istrazi i o nedavnoj tragediji na Menhetnu, verujući da iza oba napada stoji ista organizacija. „Ono što se ovde dogodilo moglo bi biti preteča napada u SAD“, izjavio je Hugo Ostrover, predsednik Argentinsko-izraelskog društva. Od napada na STC i Pentagon 11. septembra kolaju izveštaji da bi terorističke grupe mogle biti i u Argentini jer je argentinska granica sa Brazilom i Paragvajem, gde se nalazi značajna zajednica ljudi bliskoistočnog porekla, veoma porozna. S druge strane, od svih latinoameričkih zemalja Argentina ima najveću jevrejsku zajednicu koja broji oko 300.000 članova. Suđenje, za koje se očekuje da će trajati oko šest meseci, odvija se u veoma dobro obezbeđenoj sudnici u centru Buneos Ajresa. Suđenje je otvoreno za javnost, ali je procedura za izdavanje dozvole građanima za prisustvo u sudnici ovoga puta bila neobično stroga. Od dvadeset osoba koje su se našle na optuženičkoj klupi, petorica se terete za napad, a ostalih 15 za blaža dela, a njihova odbrana poručuje da nema dokaza koji bi ih direktnije povezali sa napadom. Petorica prvooptuženih, među kojima je i jedan bivši policajac, pobijaju optužbe, ali ako bi se dokazala njihova krivica, mogli bi da dobiju i doživotnu zatvorsku kaznu.

Madrid: Titula

Sto pedeset godina nakon rođenja velikog španskog arhitekte Antonija Gaudija i 75 godina od njegove pogibije, kada ga je u Barseloni pregazio tramvaj, u njegovom rodnom gradu Reusu biće podignuta nova građevina prema skicama koje je umetnik ostavio za sobom. Kapela pretpostavke, kako ju je arhitekta nazvao, prvobitno je bila namenjena za potrebe misionara Franjevačkog reda u Meksiku. Reus, rodno mesto Gaudija na severoistoku Španije, prikuplja sredstva za izgradnju ekscentrične umetnikove zamisli koja bi trebalo da košta oko dva miliona nemačkih maraka. Kapela će biti oktagonalna i visoka oko 28 metara, krasiće je ogroman bronzani krst, 24 anđela i mozaik sa cvetnim motivima. Izgradnja će početi početkom sledeće godine, a graditelji će morati da se strogo pridržavaju uputstava sa originalnih Gaudijevih nacrta. Vatikan trenutno razmatra da li će Božji arhitekta, kako Gaudija ponekad nazivaju, biti proglašen za sveca.

Rim: Opreznost

Italijanska vlada poslala je zahtev UN-u da se naredna konferencija UNFAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a), čije je sedište u Rimu, održi u Riminiju, iz straha da bi eventualne demonstracije antiglobalista mogle oštetiti drevni koloseum. Nakon ozbiljnih demonstracija tokom zasedanja G7 u Đenovi, kada su se demonstranti koji su protestovali zbog globalizacije sukobili sa policijom, vlada je zabrinuta da bi novi neredi mogli naškoditi arhitekturi Rima koja je od neprocenjive vrednosti. Na hiljade demonstranata već je protestovalo prošle nedelje u Rimu zbog saopštenja vlasti da tokom demonstracija u Đenovi pre dva meseca nije bilo policijske brutalnosti, iako je u neredima jedan demonstrant poginuo, na desetine ih je dobilo teške batine od policije koja je pokušala da suzbije demonstracije. Demonstranti, mahom iz redova levičarskih grupa, protestovali su i zbog terorizma, pooštravanja zakona o imigrantima desničarske vlade Silvija Berluskonija i zbog moguće akcije NATO-a u suzbijanju svetskog terorizma koja bi mogla da izazove i civilne žrtve. Prema nacrtu novog zakona o imigrantima za ilegalne imigrante predviđene su ozbiljne zatvorske kazne.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure