img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

MERIDIJANI

03. oktobar 2001, 19:26 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Srinagar: Vekovni spor i eksplozija

Islamska militantna grupa Džaiš-e-Muhamed, koja se bori za nezavisnost Kašmira, preuzela je odgovornost za napad na zgradu parlamenta u Srinagaru u Kašmiru, gde je poginulo 38 osoba, a 75 je ranjeno. Napad se dogodio dok je trajala rasprava o novim zakonima, ali su se poslanici nalazili u drugoj zgradi. U napadu su učestvovala trojica napadača, koji su kolima-bombom stigli do parlamenta. Vozač je poginuo u eksploziji, a zatim su dvojica napadača uletela u zgradu parlamenta. Oni su poginuli u razmeni vatre sa obezbeđenjem zgrade, ali najviše žrtava bilo je od eksplozije automobila-bombe. U sukobu sa napadačima poginula su osmorica pripadnika obezbeđenja. Ovo je najozbiljniji napad koji se dogodio u Kašmiru od 1999, kada su naoružani ekstremisti pobili 35 hindu vernika koji su otišli do jedne svete pećine. U poslednjih 12 godina u Kašmiru se pojavilo desetak militantnih ekstremističkih islamskih grupa koje se bore za nezavisnost ove oblasti od Indije. Kašmir je jedina indijska federalna jedinica sa većinskim muslimanskim stanovništvom i predmet je decenijskog teritorijalnog spora između Pakistana i Indije. Procenjuje se da je u protekloj deceniji u različitim napadima ekstremista i u sukobima sa vladinim snagama poginulo više desetina hiljada ljudi. Grupu koja je preuzela odgovornost za napad predvodi Pakistanac Masud Azar, jedan od trojice zatvorenika koje su indijske vlasti oslobodile 1999, prema sporazumu sa teroristima koji su za uzvrat oslobodili taoce iz putničkog aviona koji su oteli, prisilivši posadu da se spusti u Avganistan. Indija je zatražila od Pakistana da se obračuna sa ekstremističkom grupom: „Danas, kada se ceo demokratski svet ujedinio u široku koaliciju za borbu protiv međunarodnog terorizma, Indija ne može da prihvati da se mržnja i teror prelivaju preko njenih granica“, izjavio je ministar spoljnih poslova Indije. Njegov pakistanski kolega osudio je napad koji je nazvao terorističkim delom koje škodi pravednoj borbi kašmirskog naroda za samoopredeljenje. Kada su 1947. Indija i Pakistan dobili nezavisnost, Kašmir je ostao podeljen između dve države koje polažu isključivo pravo na ovu himalajsku oblast.

Kairo: Bibliotheca Alexandrina

Iako još zvanično nije otvorena, turisti i stanovnici Kaira narednih šest nedelja mogu da se šetaju ogromnim zdanjem od jedanaest spratova u obliku letećeg tanjira. Zdanje je zapravo pokušaj obnavljanja čuvene drevne Aleksandrijske biblioteke koja je stradala u požaru i koja je zvanično trebalo da se otvori uoči dočeka novog milenijuma 2001, ali će zbog nedostatka sredstava to biti upriličeno tek u proleće sledeće godine. Građani će zasad moći samo da razgledaju biblioteku, ali ne i da pozajmljuju knjige. Doduše, ni izbor knjiga za sada nije impresivan. Već je jasno da će nova Bibliotheca Alexandrina biti tek bleda kopija drevne preteče koja je imala više od 700.000 knjiga i rukopisa. Poznato je da se drevna biblioteka snabdevala knjigama tako što su se od putnika i sa brodova koji su pristizali u aleksandrijsku luku oduzimale sve knjige i spisi i odnosili u biblioteku na proveru. Ako bi se ispostavilo da takve knjige nema u biblioteci, vlasnici rukopisa morali bi da čekaju mesecima da se njihove knjige prepišu, pa su tek onda vraćane vlasnicima. „Za sada nemamo dovoljno knjiga da napunimo police“, kaže Ismail Serageldin, novi upravnik biblioteke i bivši potpredsednik Svetske banke. „Biblioteka će da liči na hangar. Zgrada je sagrađena za potrebe biblioteke koja bi čuvala oko 4,4 miliona knjiga, a mi jedva da imamo sto hiljada.“

Mbabane: Nema seksa, nema ni side

Kralj Svazilenda, male zemlje koja se nalazi između Mozambika i Južnoafričke Republike, smislio je neobičnu metodu za borbu protiv side od koje boluje velik broj njegovih podanika. Zabranio je da se mlade devojke upuštaju u seksualne odnose u narednih pet godina. Da bi dokazale celibat, devojke će morati da nose dugačke kike prebačene preko leđa, a zabranjeno im je da nose mini suknje i pantalone. Ko prekrši novu kraljevsku naredbu, platiće kaznu kravom, osnovnim sredstvom plaćanja u Svazilendu. UN procenjuje da je 25 odsto od 900.000 stanovnika Svazilenda zaraženo HIV virusom, a od ove bolesti već je umrlo više od 25.000 osoba. Glavna sestra u klinici koja leči obolele od side kaže da će povratak tradicionalnim vrednostima imati malo uticaja na širenje bolesti, ako se ne pospeši edukacija o sigurnom seksu. Upravnici škola i nastavnici tako će preuzeti ulogu policajaca jer će morati da sprečavaju učenike srednjih i osnovnih škola da se upuštaju u seksualne odnose.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure