img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

24. октобар 2001, 22:12 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Bogor: Izbeglička tragedija

Više od 350 azilanata udavilo se u vodama Indonezije kada je prekrcan brod koji je iz Sumatre krenuo ka obali Australije udario u koralni greben. Među azilantima bilo je najviše Iračana i Avganistanaca, a lokalni ribari spasli su oko 40 osoba. Među njima i osmogodišnjeg dečaka koji je u brodolomu izgubi 21 člana porodice. Preživeli se trenutno oporavljaju u bolnici u Džakarti i obližnjem letovalištu u Bogoru. Australijski ministar za imigrante nazvao je nemili događaj „tragedijom monumentalnih razmera“. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, na hiljade osoba pokušava da se preko indonežanskog arhipelaga domogne australijske obale i zatraži azil, i bilo je samo pitanje vremena kada će se tragedija ovakvih razmera dogoditi. Mnogi krijumčari ljudi iz pohlepe pretovaruju brodove nevoljnicima. Preko 20 ljudi odbilo je da se ukrca na brod koji je potonuo, baš zato što je bio prepun. Predviđen je za 150 putnika, a na njemu ih je u trenutku brodoloma bilo više od 400. Cena za putovanje kreće se između 800 i 2000 dolara. Indonežanske vlasti neće se dati u potragu za preostalim preživelima jer, kako veruju, prošlo je već mnogo vremena i šanse da je još neko preživeo brodolom veoma su male. Drugi brod sa više od 200 Avganistanaca iskrcao se u blizini Uskršnjih ostrva. Australijske vlasti ne daju im da kroče na australijsko tle, ne daju azil ovim imigrantima i šalju ih na udaljena pacifička ostrva.

Belfast: Poziv na razoružanje

Vođe Šin Feina prvi put od obnove neprijateljstava u Severnoj Irskoj pozvale su IRA-u da preda oružje. Vođe su se istovremeno oglasile iz Belfasta i Njujorka, dokazujući da je pritisak na IRA-u povećan od napada u SAD 11. septembra, i pošto su trojica pripadnika IRA-e uhapšeni u avgustu u Kolumbiji. „Poruka Šin Feina IRA-i je jasna: mora da se distancira od terorizma, inače će izgubiti podršku iz Amerike“, izjavio je Džek Holand, njujorški predstavnik političkog krila IRA-e, najavljujući tako da će IRA izgubiti novčanu i političku podršku brojne irske zajednice u SAD. Vođe Šin Feina već tri godine govore da je IRA nepravedno optužena za krah primirja u Alsteru jer ne želi da se razoruža i da Britanci moraju prvi da smanje svoje vojno prisustvo u Belfastu, kao i da se poveća broj katolika u policiji. Geri Adams, predsednik Šin Feina, izjavio je da bi razoružavanje IRA-e bio značajan doprinos mirovnom procesu. Demokratski senator Edvard Kenedi pozdravio je poruku Gerija Adamsa i izrazio nadu da će IRA ubrzo početi da predaje oružje. Poziv Šin Feina IRA-i pozdravio je i Vilijam Flin, predsednik Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku, inače jedan od glavnih lobista za katolike u Severnoj Irskoj.

Johanesburg: Staza slonova

Južnoafrička Republika počela je projekat preseljenja 1000 slonova u Mozambik iz nacionalnog parka Kruger. Prvih pedesetak slonova „poterao“ je ka Mozambiku bivši predsednik JAR Nelson Mandela, koji je otvorio ogradu nacionalnog parka. Slonovi iz JAR smestiće se u područje Kutada 16, koje čini mozambički deo ogromnog nacionalnog parka, veličine Izraela, koji se nalazi u tri države: Mozambiku, JAR i Zimbabveu. Ovo je ujedno prvi nacionalni park koji se nalazi na teritoriji tri države. Odluka da se slonovi presele iz parka Kruger doneta je zato što je park već prenaseljen slonovima, koji su počeli da uništavaju stanište drugim vrstama. U Krugeru se nalazi više od 9000 slonova koji su pod zaštitom države. Veruje se da će za preseljenje 100 slonova biti potrebne tri godine. Većina slonova u Mozambiku stradala je tokom građanskog rata koji se završio 1992. JAR na ovaj način želi da doprinese razvitku privrede Mozambika jer će uređenje parka Kutada omogućiti otvaranje blizu hiljadu novih radnih mesta i država će moći da ubire prihode od ekoturizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure