img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

24. октобар 2002, 15:45 Redakcija Vremena
Copied

Dlaka

Naša policija je pokazala da je u stanju da reši i naizgled nerešive slučajeve, samo kad hoće, što pokazuje najnoviji primer. Pre bezmalo sedam meseci u sobi 1016 beogradskog hotela „Srbija“ pronađeno je telo ubijene devojke. Nisu pronađena nikakva dokumenta koja bi pomogla identifikaciji, niko od osoblja nije je poznavao niti se mogao setiti da li je došla u nečijem društvu, nikome, izgleda, nije ni nedostajala jer njen nestanak nije ni kasnije prijavljen… dovoljno elemenata da se zavede kao beznadežan slučaj. Načelnik Uprave kriminalističke policije SUP-a Beograd Jadranko Petković objavio je da je to ubistvo ipak uspešno rešeno i izneo i detalje: devojka je bila angažovana u jednoj od mnogih agencija za poslovnu pratnju, kako se organizovana prostitucija u novogovoru danas naziva, a kao počinilac označen je makro, odnosno vlasnik agencije. Od osumnjičenog se, po rečima načelnika, nije moglo mnogo saznati, ali njegovu krivicu nesumnjivo dokazuju biološki tragovi koje je za sobom ostavio. Analiza DNK pokazala je da nekoliko dlaka sa tela pronađenih na mestu zločina pripadaju baš njemu. Ovo je drugi put u novijoj istoriji naše policije da jedna dlaka određuje ishod istrage, ovog puta uspešno, za razliku od prethodnog kada je dlaka, krunski dokaz u slučaju otmice Miroslava Miškovića, predsednika Delta korporacije, jednostavno izgubljena na putu za laboratoriju.

Dedinje

Prošle nedelje, odlukom nadležnih, legalizovana su dva bespravno izgrađena objekta, oba na Dedinju, višegodišnji sinonimi za osionu gradnju mimo propisa važećih za sve. Četvorospratna zgrada u ulici Sanje Živanović 34a izgrađena je bez građevinske dozvole, koja i nije mogla biti izdata jer se već izgrađeno ni sa mnogo mašte nije uklapalo u regulacioni plan po kome je na tom mestu predviđen dvostruko manji objekat. Zbog toga je ta zgrada od petooktobarskog prevrata pa do pre neki dan bila na svim spiskovima za rušenje. Oko poslovne zgrade RTV Pinka koplja su se već poduže lomila što zbog samog arhitektonskog rešenja neprimerenog elitnom rezidencijalnom gradskom naselju što zbog neuklapanja u gorepomenuti regulacioni plan kojim je na tom mestu predviđen poslovno-stambeni objekat, što narečena građevina u svakom slučaju nije. Gradske vlasti su iskazale izvanrednu inventivnost i pronašle solomonsko rešenje: urbanistički uslovi za obe parcele, samim tim i objekte na njima, izmenjeni su i izdata su dokumenta koja su njihovim vlasnicima/investitorima nedostajala da bi mirno spavali. Kao u priči o Muhamedu i bregu: ako izgrađeno ne odgovara planu, odgovaraće plan izgrađenom. Nedostaje samo objašnjenje šta je uticalo na nadležne da izmene opšti dokument zarad interesa pojedinaca. To saznanje bilo bi dragoceno za mnoge druge bespravne graditelje koji bi, koristeći ovo iskustvo, mogli na isti način da spasu svoje građevine od rušenja.

Siromaštvo

U restoranu Radničkog prihvatilišta na Voždovcu, povodom Dana iskorenjivanja siromaštva, za istom trpezom za ovu priliku zastrvenom belim stolnjacima našli su se najsiromašniji stanovnici glavnog grada sa zvaničnicima Vlade Srbije, poznatim privrednicima, uglednim sportistima i predstavnicima nevladinih organizacija… Na meniju su bili pasulj sa slaninom, hleb i topla ljudska reč. Korisnici usluga Narodne kuhinje svedočili su o bezizlazu u kome su se našli, o sve lošijem kvalitetu hrane koja se „sprema samo na vodi, bez ikakvih masnoća“ i iskazali strah da će ostati i bez ovog ubogog obroka. Gosti su obećali da će svako pomoći koliko bude mogao i najavljene su akcije koje treba da potpomognu strategiju za smanjenje siromaštva. Bivši reprezentativac Predrag Danilović, kao predstavnik nevladine organizacije košarkaša Grupe 7, rekao je da je svaki komentar izlišan ali i da pomoć vrhunskih sportista neće izostati. Predstavnici tradicionalnih verskih zajednica, koje su se onomad iz sve snage upinjale da o trošku budžeta u državnim školama šire svoje učenje i uprkos tome što sve, bez razlike, propovedaju ljubav prema bližnjem i milosrđe, izostali su sa ovog skupa.

Trotoari

Uprkos uveravanjima iz gradske skupštine da renoviranje glavne beogradske ulice samo što nije završeno, da do finala nedostaju samo četiri beskišna dana, o završetku radova nema ni govora. Sunca nije nedostajalo ovih dana, a na poslu je bilo svega nekoliko majstora koji su lagano, uz pivce, postavljali ploče, dok su na Terazijama tek počeli grubi radovi. Tako, s obzirom na tempo kojim su radovi dosad odmicali i da zima samo što nije počela, o ovome će se vrlo verovatno polemisati i na proleće kada će, ako ne sad, na red da dođe i kvalitet urađenog, odnosno razlika između plaćenog i dobijenog. Nevolje zbog renoviranja su, pored građana, mnogo opipljivije osetili trgovci. Raskopani trotoari i time otežan pristup prodavnicama uticali su na promet koji je više nego upola manji od uobičajenog. Iz Privredne komore grada potekla je inicijativa da se od Skupštine grada za oštećene trgovce zatraže povoljnije cene zakupa poslovnog prostora, smanje takse za isticanje firmi, naknade za građevinsko zemljište… sve ono što Grad od njih prihoduje. U gradsku kasu se ove godine nepredviđeno ulilo tri milijarde dinara više nego što je planirano, pa nema naročitog razloga da dobra gradska vlada ne izađe u susret ovakvom zahtevu/molbi, pogotovo što je širokogrudost već pokazana prema izvođačima radova kojima nisu naplaćeni penali zbog višestrukog probijanja rokova, ako su rokovi i penali nekim ugovorom uopšte predviđeni. Građanima ostaje samo da se raduju što će jednog dana, kad-tad, opet moći da prođu ovom ulicom a da ne ugaze u blato.

Kupanje

Letnja sezona je daleko za nama, ali to ne sprečava agilne srpske ministre da dodaju još malo bronzane boje svojoj koži. Tako je ministar Batić neko vreme opet bio na Kipru i tu nije ništa sporno. Vratio se, koliko je moglo da se vidi, osvežen i preplanuo, rekao je da se susreo s mnogim važnim ljudima iz kiparskog političkog establišmenta, vodio je važne razgovore, državni se poslovi našli na dnevnom redu. Ministar se vratio, saopštio domete posete i odmah su ga demantovali domaćini sa Kipra jer su, kako kažu glasovi sa ostrva, razgovori bili neformalni, poseta nije bila zvanična. Dogodilo se da kiparska štampa opet piše o lažnim zvaničnim posetama srpskih političara, kažemo opet jer se ranije dogodila slična stvar s gospodinom Veljom Ilićem, koji se na Kipru, prilikom neke posete, predstavljao kao potpredsednik Vlade. I dok je Batić skupljao D vitamin na Mediteranu, ministar Pitić kupao se na Tašmajdanu i tu ništa, takođe, ne bi bilo sporno da njegova rekreacija nije potrajala zbog čega su članovi Ronilačkog kluba izgubili termin. Da li zbog volje ministra da li zbog slugeranjstva obezbeđenja, nije poznato.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure