img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

14. мај 2003, 20:31 Redakcija Vremena
Copied

Objekat

Prema onome što prenose „Večernje novosti“, Veće za upravne sporove Okružnog suda u Beogradu donelo je presudu u korist Milivoja Zarubice (37) zvanog Puja, koji je vodio spor protiv opštine Rakovica zbog prošloletošnjeg nezaboravnog rušenja njegovog motela „Sv. Nikola“. Veće je procenilo da opštinska uprava nije nadležna za rušenje poslovnih objekata, već da je to u domenu rada gradske uprave. Takođe, uočene su nepravilnosti u vođenju čitavog postupka. Predstavnici opštinske uprave ne kriju nezadovoljstvo odlukom Suda i idu dotle da tumače odluku ove institucije kao delo ljudi koji ne poznaju zakon: „Opština sada ruši redom i bespravne poslovne objekte. To što je sud uočio kao nepravilnost, nije morao. Nije problem sa zakonom, već sa sudijom“, poentiraće u izjavi datoj „Večernjim novostima“ potpredsednik opštine Rakovica Bojan Milić. Podsećanja radi, Milivoje Zarubica je jedan od posečenih u akciji „Sablja“ i tereti se za posredovanje u prostituciji, odnosno trgovini ljudima i za još neka manja krivična dela. Njega su pripadnici policije krajem marta pronašli u beogradskom naselju Batajnica sakrivenog ispod kartona i uglja u podrumu porodične kuće njegovog prijatelja Milana Miletića. Imajući ovo u vidu, predstavnici lokalne uprave besni su na odluku suda jer im nije jasno kako je moguće presuditi u korist osvedočenog kriminalca. Ipak, biće da je učinjen propust u proceduri, reklo bi se da predstavnici opštinske uprave nisu baš upućeni u svoje nadležnosti i da je to uočio pismeni advokat koji je zastupao Zarubicu. Sud se očevidno nije bavio biografijom već slučajem, a opštinari se ponašaju po standardu Dragane Mirković s kraja osamdesetih: „Drugi su krivi za sve…“

SARS

Jedan od kineskih državljana, koje je beogradska policija u nedelju 11. maja privela zbog ilegalnog ulaska u zemlju, zadržan je u beogradskom Institutu za infektivne i tropske bolesti, zbog sumnje da ima atipičnu upalu pluća, poznatiju kao SARS. Iako ključni simptomi SARS-a kod ove osobe nisu otkriveni, ilegalni imigrant u tranzitu je iz predostrožnosti zadržan na Institutu radi daljih provera.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević uverava javnost da nema razloga za paniku; u četiri najveća grada u Srbiji već su pripremljeni karantini sa tri zvezdice za eventualno obolele.

Utehe radi, postoji verovatnoća da će se u naredne dve godine pojaviti vakcina protiv ove bolesti, a ako je za verovati izvesnom Bori Nikčiću, „vidaru i iscelitelju iz Krnjače“, opaki virus SARS nije ništa drugo do bezopasna i izlečiva upala pluća. Pa, kad „dr Bora“ proveri „još neke stvari“, sve će nas, kako je obećao, blagovremeno izvestiti kako se lek tačno pravi. Onima koji su spremni na preventivne zahvate moskovska Medicinska akademija poručuje da 100 grama votke ubija sve viruse, pa ko voli nek’ izvoli.

Zet

Nakon glasina da se Jelena Dokić u jednom varšavskom hotelu prijavila pod prezimenom svog momka, vozača formule 1 Enrikea Bernoldija, njen otac Damir Dokić javno se odrekao svoje mezimice. Dokić je svog „nametnutog zeta“ nazvao idiotom koji živi na račun njegove ćerke i konstatovao da je Jelena na ovaj način izneverila sebe, porodicu i državu. U napadu besa otac jedanaeste teniserke sveta nije ostao dužan ni beogradskim vlastima. Optužio ih je da su Jelenin dolazak u Beograd iskoristili kao marketinški potez a da potom za njegovu ćerku nisu ni prstom mrdnuli. Razočarani otac najavio je preseljenje porodice u unutrašnjost iz čisto finansijskih razloga.

U celoj gužvi Jelena nije komentarisala odluku svoga oca. Ipak, loša igra u poslednje vreme dovoljno govori koliko loši porodični odnosi utiču na nju. Na ovim prostorima odricanje od najmilijih nije neuobičajena pojava. Javnost, međutim, nije navikla da se roditelji olako odriču svoje uspešne dece, „nacionalnih mezimaca“.

Suša

Ova godina je i za poljoprivredu pošla loše: neuobičajeno kasni prolećni mrazevi oštetili su ozime useve i mnoge voćarske kulture, a suša prebira šta je preteklo. Ono što je ove godine posejano jedva da je provirilo iz zemlje. Zbog suše će žetva biti znatno slabija, a srpska ekonomija štetovaće, kažu, milijardu evra ili dinara – svejedno. Meteorolozi prognoziraju da će polovinom maja pasti nešto kiše a agronomi da samo obilne padavine mogu uticati na promenu nimalo dobrog stanja na poljima. U iščekivanju kiše, ministar poljoprivrede Dragan Veselinov najavio je da će „za dan-dva“ priznati da je suša elementarna nepogoda, čime će poljoprivrednike osloboditi ovogodišnjeg poreza na katastarski prihod, doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje, kao i vodoprivrednog dodatka.

Vojvodina spada u najplodnije evropske ravnice ali, statistički gledano, svega sedamnaest godina u veku povoljno je za poljoprivredu. Svih ostalih godina je voda: ili je ima previše ili premalo, ili su poplave ili je suša. Zbog toga su u Vojvodini, od naseljavanja do pre deceniju i po, građeni kanali za odvodnjavanje i navodnjavanje. Sada su kanalski sistemi zapušteni, zatravljeni i bezvodni. Nepravedno bi, međutim, bilo za takvo stanje okrivljivati aktuelnu vlast jer je ono nasleđeno od prethodne, ali ova vlada jeste odgovorna što za poslednje dve godine ništa, ili gotovo ništa, nije učinjeno da se to izmeni. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je za održavanje postojeće infrastrukture potrebno deset miliona evra godišnje, isto toliko za gradnju novih sistema, a da vodoprivreda na računu ima svega jedan milion. Zašto nije predviđeno više novca u budžetu, ne rekoše, kao ni šta i taj jedan milion traži na računu, zbog čega ni ta suma nije utrošena za ono za šta je namenjena.

Sezona

U subotu su se u Savskom jezeru udavila dva dečaka, sedamnaestogodišnjaka, učenika srednje medicinske škole. Sa društvom su došli na Adu tog prepodneva da se rashlade i razonode, kao i mnogi drugi Beograđani. Njihova tela policijski ronioci su izvadili iz vode sledećeg dana. U Javnom komunalnom preduzeću Ada Ciganlija kažu da sezona počinje tek petnaestog juna te da tek tada počinju sa radom spasilačke službe, a da na mestu gde su se dečaci udavili, podno tribina, kupanje i inače nije dozvoljeno. Kažu, takođe, da kupača ima uprkos vidno istaknutim upozorenjima. Ne rekoše da je tako svake godine, da publika dolazi na jezero pre zvaničnog početka sezone. Ta svakogodišnja pojava odgovornima u Komunalnom preduzeću nije dovoljna da bi prilagodili početak i kraj sezone vremenskim uslovima i potrebama građana. Ipak, dan posle ove tragedije, iako sezona nije zvanično počela, primećene su kod jezera spasilačka i lekarska ekipa. Tako je to kod nas: prvo mora da padne nečija glava da bi se učinilo ono što inače zdrav razum nalaže – da tamo gde opasnost postoji, mora postojati i mogućnost spasavanja.

Sabor

Svake godine, odmah posle Vaskrsa, počinje redovno zasedanje Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve. Sabor je po Ustavu SPC najviša crkvena vlast i razmatra sva aktuelna pitanja koja se tiču života Crkve, imenuje nove članove Sinoda i suda Patrijaršije. Zasedanje je zatvoreno za javnost i samo se može nagađati o čemu će biti reči. Ove godine, bez ikakvog objašnjenja, godišnje okupljanje episkopa kasni dve nedelje. Nezvanično se saznaje da će pored uobičajenih tema, kao što je veronauka u državnim školama, na dnevnom redu biti teritorijalna reorganizacija Crkve, odnosno broj eparhija u Srbiji će se uvećati. Zbog otvaranja novih radnih mesta biće rukopoloženi novi episkopi a neki će, možda, promeniti eparhiju. Na tapetu će se sigurno naći vladika Damaskin zbog uspostavljanja kontakata sa raskolnicima po inostranstvu i, verovatno, vladika Pahomije zbog optužbe za seksualno uznemiravanje maloletnika. Pred episkopima je teška rasprava i mnoga koplja će se ukrstiti i polomiti.

Grafit

„Dobro jutro Stevo – Nataša i Marija“ grafit je koji je osvanuo u subotu 10. maja na zidu zgrade Konzulata Hrvatske u Subotici. To je bio dovoljan razlog da lokalna policija tragajući za autorima privede 12 učenica užičke gimnazije (sve Nataše i Marije), koje su sa drugovima bile na ekskurziji u Subotici i prethodnu noć provele u obližnjem hotelu. Dvočasovni informativni razgovor u policiji nije dao rezultate, ali zato povratak kući jeste. Naime, autor grafita nije ni Nataša ni Marija, već njihov N. N. školski drug koji je krivicu priznao na putu za Novi Sad. Kreativni gimnazijalac je sa profesorom vraćen u Suboticu. „Nemamo pravo da kažemo da nije strašno što je neko napisao grafit, moramo da priznamo da je strašno“, komentar je postiđenog profesora. Da li se navike stečene u ranom detinjstvu i svakodnevnom životu, kada se u ime političkih promena žvrljalo na svakom zidu, mogu promeniti jednom ekskurzijom? Možda i mogu, ukoliko naučimo decu da ono što vlasnik ne čuva puškom nije „na izvol’te“. Naročito ako je u pitanju zgrada strane države.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Požari u Srbiji

Ko da reaguje Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure