img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

26. novembar 2003, 19:50 Redakcija Vremena
Copied

Špijun

U toku sastanka Mesne zajednice u selu Kotešica u blizini Valjeva, NN lice je – dok je sa tavana prisluškivalo o čemu se govori na sastanku – iznenada propalo kroz plafon. Iako se našao licem u lice sa učesnicima skupa i iako se pretpostavlja da je špijun meštanin Kotešica, niko ga nije prepoznao. Naime, u opštem metežu koji je nastao, kao i zbog prašine i maltera koji je padao s tavanice, NN lice je iskoristilo situaciju i uteklo.

Pljačka

Dvojica maskiranih i naoružanih razbojnika su u petak 21. novembra opljačkali novobeogradsku prodavnicu Sunce. Dok je jedan od njih držao pištolj uperen u kasirku, drugi je kupio plen – žvake i čokoladne bananice. Nakon toga uzeo je još nekoliko paklica cigareta, pa je zajedno s kolegom pobegao u pravcu tržnog centra Piramida. Kako saznaju „Večernje novosti“, policajci, koji su se na uviđaju krstili i levom i desnom, pratili su trag pljačkaša sve do obližnjih tramvajskih šina. A trag su bile, naravno, žvake i čokoladne bananice. Dva dana kasnije, provalnik – prema rečima svedoka, krupan muškarac, visok oko 190 centimetara, obučen u sivo-plavu trenerku – obio je podrum kuće u Ulici 29. novembra. Pošto je ukrao paket toalet-papira, pobegao je biciklom u pravcu Trga Republike.

Pljačkašica

Šezdesetjednogodišnja Jugoslava Tomović iz podgoričkog naselja Masline, u nedelju 23. novembra, pokušala je da opljačka Podgoričku banku. Kako „Vijesti“ saznaju, Jugoslava je u banku ušla sa fantomkom na glavi i pištoljem u ruci i pretećim glasom uzviknula: „Dajte pare!“ Službenice banke su aktivirale alarm, a pljačkašica je, kada je videla da stvar izmiče kontroli, pokušala da pobegne. „Vijesti“ nezvanično saznaju i da je prilikom ispitivanja Jugoslava Tomović kao jedan od razloga za pljačku navela dugovanje manje svote novca, a da je policija zaključila da priča „ne pije vodu“ jer je okrivljena dobrog materijalnog stanja, te da nije bila prinuđena da pljačka banku. Nesvakidašnji događaj se već nekoliko dana prepričava u Podgorici, uz nagađanja o razlozima pljačke, a jedna od verzija je da je u Podgoričkoj banci bila zarobljena Jugoslavina štednja, pa je na ovaj način pokušala da je podigne.

Putnik

Oko 50 radnika hotela Putnik stupilo je u štrajk pošto je 1. novembra ovaj novobeogradski hotel zatvoren, s idejom da postane poslovni prostor. Zaposleni zahtevaju da Putnik nastavi s radom, a da se za one koji žele da prekinu radni odnos odrede otpremnine u iznosu od 200 evra po godini radnog staža, a ne trenutno utvrđena fiksna suma od 150.000 dinara jer bi tako svi radnici, bez obzira na staž, dobili istu sumu novca. Prema rečima Zorana Stojanovića, člana štrajkačkog odbora, novi vlasnik Srba Ilić obavezao se da tri godine neće menjati namenu objekta. Takođe je obećao i da će biti posla, dobrih plata i ulaganja, ali, kako Stojanović tvrdi, u agencijama nema čak ni programa za zimu. Štrajkači naglašavaju da po svim procenama u Beogradu nema dovoljno hotela, a da je poslednjeg radnog dana u njihovom hotelu bilo 180 gostiju. Poslednji direktor Putnika Kevin Valis podneo je ostavku posle samo jednog radnog dana. Za manje od tri meseca Putnik je promenio četiri generalna direktora.

Strah

Predsednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je u istražnom postupku koji se vodi protiv nje da je Nikolu Popovića – starca iz Peći koji je povodom Međunarodnog dana nestalih demonstrirao na beogradskom Trgu Republike – ošamarila zato što se bojala za svoj život. Na sam dan protesta, predsednica FHP-a je za B92 rekla: „Jedan me je vukao i na kraju sam ga uhvatila za ruku i dobro ošamarila, zato što je to sramota da neko tako star, ko ima i decu i unuke, fizički nasrće na one koji su slabiji. Onda sam mu lepo vratila to što me je vukao, ošamarila ga, i mislim da je to bilo dobro za njega, da je to bila dobra lekcija. Odmah je sagnuo glavu i više ništa nije rekao.“ Pred Prvim opštinskim sudom u Beogradu, Nataša Kandić je objasnila da je tog 30. avgusta grupa od deset ili petnaest okupljenih krenula ka njoj gurajući je ka fontani. Pošto je pomislila da će da padne, iz straha je prvom muškarcu do sebe udarila šamar.

Biznis

Jedini neistražen lokalitet na svetu na kome nije podignut grad, Viminacijum, odnedavno je postao svojevrsna Meka za dve interesne grupe – arheologe i arheološku mafiju. I dok arheolozi muku muče da što pedantnije istraže ovo arheološko nalazište u neposrednoj blizini požarevačke opštine Stari Kostolac, druga grupa nemilice pljačka i, prema rečima dr Miomira Koraća iz Arheološkog instituta SANU, ništa ne prepušta slučaju. Profitabilnost ilegalnog prometa antikviteta u svetu kotira se vrlo visoko, odmah iza trgovine drogom, oružjem i ljudima. Kad se uzme u obzir i činjenica da je u zemlji Srbiji suzbijanje ove vrste kriminala još u povoju, eto unosnog biznisa. „Biznisu“ se pristupilo kako sa tehničke tako i sa naučne strane. Dok jedni ulažu novac u logistiku, drugi, vođeni maksimom „znanje je moć“, šalju decu na studije arheologije ili je, pak, sami izučavaju, ne bi li se domogli što vrednijih antikviteta.

Zadužbina

Režiser Emir Kusturica već mesecima na brdu Mećavnik iznad Mokre Gore podiže jedinstveno filmsko etno selo. Mestašce u kome će, prema Kusturičinoj zamisli živeti, raditi i učiti filmski svet sastavljeno je od brvnara sa Zlatibora, Šargana i Tare. U subotu 22. novembra osveštani su temelji crkve čiji je ktitor Emirova supruga Maja. Selo je, dakle, kompletirano, još samo da dobije stanovnike.

Etiketa

U poluvekovnoj istoriji Titove Jugosjavije jedan od najunosnijih i najzaštićenijih poslova tadašnjih malih privrednika bio je prodaja značaka, slika, privezaka, majica i ostalih suvenira sa likom velikog sina naših naroda i narodnosti, Josipa Broza Tita. Sa raspadom bratske nam zajednice dobro znani smešak maršala zaboravljen je od Vardara pa do Triglava. U San Marinu, međutim, Titov lik još živi. U malom gradu-državi flaše istorijskog piva birra della storia prodaju se okićene i likom našeg Velikog Druga.

Pivopije

Srpski osnovci i srednjoškolci nalaze se na vrhu evropske lestvice po upotrebi alkohola. Po ispijanju piva naša omladina daleko nadmašuje svoje vršnjake u Evropi, jer je u stanju da godišnje popije dva puta više piva nego mladi u Češkoj, Litvaniji, Rusiji i drugim zemljama. Rezultati ispitivanja 1459 osnovaca i srednjoškolaca u šest okruga u Srbiji su poražavajući. Skoro polovina ispitanika prvi put se opila u 13. godini, petina njih je u svom životu popila više od 40 piva, a 4,4 odsto tinejdžera bilo je pijano više od 40 puta.

Sabor

Na zasedanju Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve koje je održano pod predsednistvom patrijarha srpskog Pavla, u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu, od 18. do 20. novembra 2003. godine Sabor je, kako se u saopštenju za javnost navodi, posvetio pažnju većem broju tema važnih za ostvarivanje unutarnje i spoljašnje misije Crkve. Sabor je, između ostalog, posebnu pažnju posvetio unapređenju crkvene prosvete i poboljšanju planova i programa crkvenih škola za srednje i visoko obrazovanje. Iskazao je očekivanje da od strane odgovarajućeg državnog organa u najskorije vreme bude poništena odluka Vlade Srbije iz 1952. godine o isključenju Bogoslovskog fakulteta iz sastava Beogradskog univerziteta. Povratkom Bogoslovskog fakulteta u sastav Univerziteta, piše u saopštenju, biće konačno ispravljena istorijska nepravda prema ovoj visokoškolskoj ustanovi. Sabor se, takođe, odgovorno pozabavio i pitanjem verske nastave u osnovnim i srednjim školama, kao i problemima sa kojima se ona susreće. Uoči zasedanja srela su se dva rukovodstva, crkveno i državno, predvođeni patrijarhom Pavlom i premijerom Zoranom Živkovićem. Kako je u novinama zabeleženo, premijer i potpredsednik Demokratske stranke podsetio je šta su sve i koliko aktuelna vlada, Demokratska stranka i Zoran Đinđić lično učinili za uvođenje veronauke u državne škole i pomogli završetak izgradnje hrama svetog Save na Vračaru. Sve ovo, nekako, poklopilo se sa raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Da li je bilo i nekih obećanja ne zna se jer, prosto, ovakvi razgovori tradicionalno se vode iza zatvorenih vrata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure