img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

24. decembar 2003, 13:28 Redakcija Vremena
Copied

Prvenče

Prošlog četvrtka, tačno u tri sata po podne, počela je prodaja prvog pravog srpskog personalnog računara iz serije CT beogradske firme Komtrejd. Najnoviji kompjuterski brend sa oznakom „Mejd in Srbija end Crna Gora“ prodavaće se po ceni od 515 do 915 evra, a kupci će do 1. februara 2004. u „paketu“ dobiti i „pljuckovac“ štampač, deset sati interneta i – produžni gajtan. Iako su zamišljeni kao nacionalna robna marka koja treba da osvoji veliki deo domaćeg tržišta, ovi kompjuteri imaju i svetske ambicije – proizvođači najavljuju da će biti „opasni konkurenti i planetarnim gigantima poput IBM-a i Dela“.

Dug

Da Telekom Srbija ne prašta dužnicima, pa ma o kom iznosu da je reč, svedoči slučaj poslovnice osiguranja „Auto Nena“ iz Gornjeg Milanovca. Ovom preduzeću pristigla je 30. novembra opomena u kojoj stoji da Telekomu duguje 0,05 dinara to jest pet para. Poštanski troškovi dotične opomene su 600 puta veći od duga. Kad se ceni poštarine pridodaju i troškovi štampanja obrasca i cena slanja povratnog obaveštenja da se dug prihvata, ispada da cena opomene iznosi 50 dinara, odnosno 1000 puta više od zaduženja. Da je dug, kojim slučajem, bio manji, odnos između administrativnih i troškova za korišćenje telefonskog broja verovatno bi ušao u anale.

Vlasina

Vlasotinački mesečnik „Vlasina“ je 21. decembra obeležio 77. godišnjicu postojanja. Redakcija je smeštena u baraci koju je koristio Narodni univerzitet. U listu su zaposlena četiri novinara, koji su prema potrebi i kolporteri i kuriri. Ali, iako rade u gotovo nemogućim uslovima, glavni urednik Srboljub Takić kaže da su to ljudi sa ogromnom energijom i ambicioznim planovima. „Vlasina“ nema telefon, telefaks, internet niti pristojne kompjutere, a, prema pisanju „Politike“, ipak je jedno od najboljih lokalnih glasila u Srbiji.

Kamp

Poverenik Komesarijata za izbeglice u Smederevu Zoran Radojković kaže da u kampu u Radincu kraj Smedereva trenutno boravi oko 800 izbeglih i prognanih, ali da neki od njih „ekonomski bolje stoje od domaćina“, da imaju kuće ili stanove, penzije ili plate i da su im primanja često iznad republičkog proseka. Radojković je naglasio da svakog dana dobija nove podatke o ovakvim nepravilnostima. Neki žitelji kampa su, dakle, obezbeđeni, oko dve stotine njih se od početka ove godine iselilo, ali još nije pronađeno rešenje za one koji nisu te sreće. Poverenik Komesarijata je najavio i da se bliži vreme zatvaranja kolektivnih centara, ali da se još ne zna kojim će se tempom iseljavanje odvijati, niti na koji će način izbeglice i prognani biti zbrinuti.

Mauzolej

Direktor požarevačkog Narodnog muzeja Dragan Jacanović osporio je u nedelju 21. decembra tvrdnju da je u septembru na lokalitetu antičkog grada Viminacijum otkriven mauzolej rimskog imperatora Hostilijana. Prema Jacanovićevim rečima, rukovodilac istraživačkog tima na tom lokalitetu, viši naučni saradnik Arheološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Miomir Korać, koristio se „nekom čudnom metodologijom“: „Korać je prvo proglasio da je to Hostilijanov mauzolej, a onda je napravio voštanu lutku tog imperatora, nosiljku od kovanog gvožđa na kojoj je napisao ime Hostilijana i to predstavio široj javnosti, znači nestručnjacima“, prenose „Večernje novosti“. Reagujući na Jacanovićeve tvrdnje, „prozvani“ član SANU-a, već u ponedeljak 22. decembra, u izjavi Tanjugu ponudio je, kao jedini merodavan, tekst o otkrićima u Viminacijumu koji je lično napisao i koji je objavljen u Kulturnom dodatku „Politike“ 11. oktobra ove godine. Korać je u tom tekstu, između ostalog, decidirano naveo da je „ličnost koja je bila sahranjena u mauzoleju morala zauzimati visoko mesto u rimskoj hijerarhiji i da je najverovatnije reč o Hostilijanu koji je boravio u Viminacijumu 251. godine i tamo umro od kuge“. Razrešenje misterije oko toga čiji je mauzolej – ostaje u nadležnosti arheologa. Neshvatljivo je, međutim, da otkriće ovakvih razmera do dana današnjeg nije predstavljeno ni na jednom naučnom skupu, a u Srbiji ih je, od septembra, održano nekoliko.

Aerodrom

Nakon tendera koji je raspisao Aerodrom „Beograd“, posao rekonstrukcije terminala 2 dodeljen je italijanskoj firmi Montanja i beogradskoj „Kolubara invest gradnja“. Međutim, dnevnik „Blic“ saznaje da je nekoliko učesnika tendera podnelo zvanične prigovore komisiji, a pojedine zapadne diplomate uputile su pismo ministru saobraćaja i telekomunikacija Mariji Rašeti-Vukosavljević. Naime, prema nekim tvrdnjama, italijanska firma nema nikakvog iskustva u poslovima rekonstrukcije ili izgradnje Aerodroma, a čak se ni formalno nije pojavila na tenderu. Isti tvrde da ni „Kolubara“ nema odgovarajuće reference, a da je dala najskuplju i najnepovoljniju ponudu. U ispravnost rezultata tendera posumnjao je i direktor Aerodroma Branislav Vitasović, pa je zahtevao da se preispita bodovanje. Pošto je komisija ovog puta jednako bodovala „Kolubaru“ i austrijsku firmu Strabag, konačna odluka prepuštena je Vitasoviću. On se u prvom trenutku odlučio za Strabag, ali je nešto kasnije posao ipak dodelio „Kolubari“ i Montanji

Kapelnici

Odluka da u vojnim jedinicama formacijski budu raspoređeni i sveštenici donesena je još pre više od dve godine, u vreme kada je odlučeno i da veronauka bude uvrštena u redovan školski program u državnim školama. Iako nisu izrađeni i usvojeni plan i program nastave niti udžbenici, katihete su u škole ušle brzopotezno, dok su kapelnici ostavljeni za neka druga vremena koja su, čini se, upravo stigla. Tim povodom, Ministarstvo odbrane Srbije i Crne Gore formiraće tim za izradu normativnih akata radi regulisanja verskih pitanja u Vojsci SCG. Model za regulisanje ovih, za vojnike i odbranu zemlje važnih pitanja – kako je saopšteno – biće usaglašen sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve i drugih tradicionalnih verskih zajednica. Na toj osnovi biće izrađena pravila, uputstva i drugi standardi u vezi s verskim životom u Vojscu. Nezvanično se saznaje da budući kapelnici, kojima će radno mesto biti u kasarni, moraju biti diplomirani teolozi, da ih očekuje pukovnička plata i sve prinadležnosti koje proističu iz redovnog radnog odnosa. Predviđeno je i da na Vojnomedicinskoj akademiji bude obezbeđena posebna prostorija za rad sveštenika koji će biti angažovani radi zadovoljavanja svih duhovnih potreba pacijenata i zaposlenih u toj ustanovi. Planira se, i izrada programa za veronauku u srednjim vojnim školama koje, budi rečeno, više ne postoje, a za pitomce vojne akademije organizovaće se predavanja o pravoslavnoj veri i pravoslavnom pogledu na određene društvene fenomene. Zašto je zastupljena samo jedna religija, može samo da se nagađa.

Krivci

Dve učenice Srednje medicinske škole škole u beogradskom naselju Zvezdara izbačene su iz škole zbog iskazivanja nacionalne mržnje. Ovo je prvi put u istoriji našeg školstva da se na ovu, nažalost čestu pojavu svuda, pa i u školama reaguje na tako drastičan način. U upravi škole kažu da je odluka o isključenju bila neminovna i u skladu sa zakonom i da je „ovog puta škola morala da deluje izvan interesa pojedinaca i preventivno u smislu pojave sličnog ponašanja u ovoj i drugim školama.“ Ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić smatra da isključenje iz škole nije dobra pedagoška mera: „Taj problem ne može da se reši tako što će dve učenice biti izbačene iz škole. To je loša poruka. Moramo da stvaramo

ambijent da se to ne događa, jer kako će ubuduće te devojčice da reaguju prema onima koji su drugi i drugačiji ukoliko su u startu sankcionisane na drastičan način, izbacivanjem iz škole. Naravno, njihov čin jeste za svaku osudu.“ Inspektor u Ministarstvu prosvete Bogoljub Lazarević ocenjuje da je ipak bilo i drugih mogućnosti: „Zakon jeste predvideo za ovakvu težu povredu i meru isključenja učesnika. Međutim, zakon kaže da učenik može da bude isključen, ali ne i da mora.“

Žalba na ovakvu odluku uprave ove škole podneta je Ministarstvu prosvete, čiji bi inspektori ovih dana trebalo da izvrše kontrolu stanja u Srednjoj medicinskoj školi na Zvezdari.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure