img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

21. jul 2004, 18:32 Redakcija Vremena
Copied

Lapot

Građani Srbije oboleli od raka čim zakorače u 61. godinu gube pravo na lečenje savremenim lekovima – citostaticima. Čak i za one pacijente koji su takvu terapiju na račun zdravstvene kase započeli pre 60. rođendana uveden je gotovo pravi medicinski lapot. Jedini način na koji bi oboleli koji su zašli u sedmu deceniju mogli da nastave lečenje jeste da iz svog džepa na račun ovih lekova mesečno izdvoje 1000 evra, prenosi „Ekspres“. Skandalozno rešenje kojim se ukida pravo na lečenje najteže bolesti, samim tim i uskraćuje pravo na život ljudima starijim od 60 godina, propisano je Standardima za primenu citostatika koji se nalaze na listi lekova, a koje je na inicijativu Ministarstva zdravlja nedavno usvojio Upravni odbor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Kako podseća „Ekspres“, republički ministar zdravlja Tomica Milosavljević rekao je, po ponovnom sedanju u ministarsku fotelju, da će jedan od prvih koraka biti regulisanje potrošnje citostatika koji nisu na pozitvnoj listi lekova. „Za ove, kao i za druge lekove biće organizovane zajedničke nabavke. Oni će biti znatno jeftiniji, što će doneti uštedu zdravstvenoj kasi, a pacijentima omogućiti kvalitetnije lečenje“, obećavao je pre četiri meseca ministar Milosavljević.

Telefoniranje

Petorica telefonskih pretplatnika iz isto toliko braničevskih sela u poslednja dva meseca bila su primorana da na stočnoj pijaci prodaju krave ne bi li izmirili izuzetno visoke telefonske račune za maj i april koji premašuju 500 evra. Kako prenosi „Glas javnosti“, paprene račune napravili su njihovi sinovi i kćeri ćaskajući telefonom. Ekspresnim izmirenjem računa pretplatnici su izbegli isključenje, ali su istovremeno dali nalog Telekomu da im stopira sve pozive van područja 012 Požarevac.

Akcija

Podgorička policija odbacila je 17. jula kao neosnovane tvrdnje pojedinih nevladinih organizacija da u Crnoj Gori ima organizovanog prosjačenja, kao i da je reč o organizovanom kriminalu koji država toleriše. U saopštenju Centra za bezbednost Podgorica navodi se da se prosjaci uglavnom samoinicijativno pojavljuju na gradskim raskrsnicama, a da je u manjem broju slučajeva reč o navođenju na prosjačenje, najčešće od strane roditelja. U istom saopštenju ističe se i da je policija preventivno delovala, uklanjajući s nekih raskrsnica lica pretežno romske nacionalnosti, koja su se bavila prosjačenjem, a u gotovo svim slučajevima reč je o invalidima i deci koja prekršajno ne odgovaraju. Policija je tokom „preventivnog delovanja“ ipak uspela da dođe do deset lica koja su navodila ili su se sama bavila prosjačenjem. Protiv njih je podneto pet zahteva za pokretanje prekršajnog postupka.

Ponuda

Nezaposlenim građanima Niša i članovima njihovih porodica Gradski odbor Nove Srbije garantuje sigurno zaposlenje ako se do 31. jula učlane u ovu stranku, izjavio je 19. jula portparol odbora Slobodan Jovanović. Pored članstva u stranci, od svih pretendenata na obećana radna mesta očekuje se i angažman u predizbornoj kampanji za gradonačelnika Niša tokom avgusta i septembra. Pošto su, kako prenosi „Internacional“, mnogi bili zaprepašćeni činjenicom da se za člansku kartu može dobiti radno mesto, Jovanović je objasnio da to nije nište neuobičajeno i da je Nova Srbija samo odlučila da primeni „princip grada Čikaga“. Prema tom, kod nas vazda prisutnom, ali retko javno priznavanom principu, stranačkim aktivistima se obavezno daje zaposlenje, a Nova Srbija planira da ga realizuje posle procesa privatizacije, jačanja i otvaranja novih javnih preduzeća. Nejasno je na kraju da li obećanje važi i ako izabrani gradonačelnik Niša ne bude iz Nove Srbije.

Odgovornost

Milojka Zeković, sudija Trgovinskog suda u Beogradu protiv koje je pokrenuta istraga zbog sumnje da je primila mito, 19. jula se nije odazvala pozivu istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu. Kako „Politika“ saznaje iz nezvaničnih izvora bliskih istrazi, sudija Zeković je pobegla u Crnu Goru i smatra se nedostupnom našim pravosudnim organima. Milojka Zeković i njena koleginica Mirjana Đurišić privedene su 9. jula istražnom sudiji Mladenu Anđelkoviću zbog sumnje da su primile mito. Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala saopštila je da su sudije zahtevale od stranke u postupku 80.000 evra radi donošenja povoljne presude. Policija je tada uhapsila i profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Aleksandra Jakšića i advokata Bojana Jankovića pod sumnjom da su umešani u slučaj. Istražni sudija je Jakšiću i Jankoviću odredio pritvor, dok su se Milojka Zeković i Mirjana Đurišić pozvale na sudijski imunitet, zbog čega je sud morao da ih pusti na slobodu. Skupština Srbije im je prošle srede baš na dan kada je sudija Zeković kupila stan na aukciji Beobanke, oduzela imunitet, čime su istražnom sudiji bile odrešene ruke za određivanje pritvora. Na saslušanju se, međutim, nije pojavila nijedna od optuženih, budući da je Milojka Zeković u drugoj republici, a Mirjana Đurišić smeštena na Odeljenju za neuropsihijatriju na Bežanijskoj kosi „jer su se hapšenje i tretman tokom policijskog pritvora odrazili na njeno psihičko stanje“.

Struja

Slaviša Ilić iz Niša prvi je Srbin koji je zbog krađe struje osuđen na tromesečnu zatvorsku kaznu. Kako prenosi „Kurir“, kontrola koju su obavili službenici Elektrodistribucije Niš pokazala je da je Ilić rasplombirao strujomer i oštetio naponsku klemu tako da uređaj nije registrovao potrošnju električne energije, čime je Elektrodistribuciji naneo štetu od 21.936 dinara. Pred opštinskim sudom u Nišu trenutno se vodi oko 150 krivičnih postupaka zbog krađe, samovlasnog priključivanja na električnu mrežu i sprečavanja službenih lica u obavljanju dužnosti. U toku je i više od 6000 parničnih postupaka radi naplate dugova za struju, s obzirom na to da Elektrodistribucija Niš od neurednih platiša na svom području potražuje više od četiri milijarde i osamsto miliona dinara. Najveći problem predstavlja desetak odsto potrošača čiji dug za struju prelazi 20.000 dinara, a među njima ima i onih čiji su računi dostigli iznos od više stotina hiljada dinara. Takvih je najviše na području opština Doljevo i Žitorađa, a prednjače meštani sela Pukovac, poznatiji kao „dužnički rekorderi u Srbiji“, koji na svaki pokušaj prinudne naplate odgovaraju – potezanjem motki.

Adrenalin

Rt Oštro i Prevlaka postali su od 19. jula poprište ratnih igara u paint ball. Ovu vest preneo je riječki „Novi list“ izveštavajući o aktivnostima novoformiranog preduzeća „Park“ Prevlaka, koje u ime Hrvatske, opštine Konavle i Dubrovačko-neretljenske županije gazduje područjem koje je u proteklih deceniju i po bilo u žiži svetske i domaće javnosti, ističući da je od decembra 2002. ovo prvi veći korak u pravcu turističke valorizacije tog mesta. Demilitarizovana zona Prevlake, prostor nekadašnjeg austrougarskog utvrđenja i bivši hangari, skladišta i rovovi koje je izgradila JNA biće iskorišćeni kao poligon za „adrenalinski turizam“. Plaćanjem naknade od 140 kuna (oko 20 evra) po osobi takmičari će dobiti ratničku opremu – plastičnu pušku sa punjenjem od stotinu loptica u kojima se nalazi biorazgradiva tečnost za označavanje pogodaka, zaštitnu masku i maskirnu odeću. U cenu aranžmana uključena je i obuka, kao i obavezno osiguranje za slučaj povređivanja.

Poslovna vest: Lav

Pivara Čelarevo svečano je 13. jula otvorila novu proizvodnu liniju – Lav pivo u PET ambalaži. Ovom investicijom vrednom tri miliona evra danska kompanija Karlsberg posle uspešne privatizacija pivare Čelarevo nastavlja realizaciju ambicioznih planova ulaganja do kraja 2004. godine. Do 2010. planirano je da ukupna Karlsbergova ulaganja u proizvodnju, distribuciju, prodaju, marketing i obuku zaposlenih u pivari Čelarevo premaše 47 miliona evra, što podrazumeva u proseku skoro sedam miliona godišnje. Novi menadžment kompanije već je započeo razvoj i primenu nove poslovne strategije, zasnovane na unapređenju imena Lav, i na proširenju proizvodnog asortimana s dva savremena međunarodna brenda – Tuborg i Karlsberg. Uz to, kompanija Čelarevo razmatra i izvoznu strategiju i mogućnost prodaje Lav piva i Lav premiuma u inostranstvu korišćenjem Karlsbergove mreže.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure