img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

20. октобар 2004, 23:36 Redakcija Vremena
Copied

Princip

Provajder Neobi ukinuo je 14. oktobra internet stranicu „Naša Maja“, posvećenu novoj gradonačelnici Novog Sada, uz obrazloženje da je – ironična i uvredljiva. Kako je direktorka prodaje internet provajdera Neobi Tijana Anđić rekla za „Večernje novosti“, sporna stranica koja se 12. oktobra pojavila nije zabranjena na zahtev Maje Gojković, iz čijeg se kabineta, kako je Anđić istakla, niko nije ni žalio, već posle primedaba pojedinih korisnika usluga ovog provajdera. Kako u našoj zemlji nije propisano zakonom šta sve može/sme da se pojavi na internetu, nedozvoljeni sadržaji se definišu i regulišu ugovorima između korisnika i provajdera. Na osnovu toga će protiv autora „Naše Maje“, zbog nepoštovanja korisnika Neobija, nove gradonačelnice i samog provajdera biti preduzete odgovarajuće zakonske mere. U etru očigledno vlada veća sloboda izražavanja. Da li zbog toga što se niko nije žalio, da li zbog manje principijelnosti, tek – Radio 021 uredno emituje program i posle četničkog šenlučenja u čast pobede Maje Gojković.

Računica

Republički zavod za zdravstveno osiguranje, koji za svakodnevne tretmane dece sa oštećenjem sluha i govora u Institutu za patologiju govora u Beogradu godišnje izdvaja u proseku 6000 dinara po detetu, odlučio je da prepolovi broj ugovorenih usluga. Pomoćnik ministra zdravlja Vasilije Antić pokušao je da opravda ovaj potez obrazloženjem da „gluvonema deca nemaju potrebu da svakodnevno idu u Institut za patologiju govora, jer time samo nepotrebno opterećuju Republički zavod za zdravstveno osiguranje“. Međutim, umesto razumevanja samo je uspeo da izazove revolt kod roditelja i stručnjaka za patologiju govora. Kako za „Kurir“ kaže direktor Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora dr Mira Sovilj, neophodno je da se sa decom koja imaju ovakva oštećenja radi svakodnevno, jer u suprotnom deca zaostaju u razvoju i na kraju odlaze u specijalnu školu. Ako se Ministarstvo već bavi računicom kako da rastereti Fond, poručila je dr Sovilj, ne bi bilo loše da računa i na to da je ovim potezom doprinelo porastu radno nesposobnog stanovništva, koje će na kraju predstavljati i „materijalno opterećenje“ za državu.

Lokalpatriote

Po recepturi vladine kampanje „Kupujmo domaće“, „Pančevačke novine“ su, radi afirmacije lokalne prehrambene industrije, 18. oktobra pokrenule akciju – „Kupujmo pančevačko“. Pokrovitelji akcije su Petrohemija i Ju banka, glavni nosioci projekta su najveći proizvođači hrane u Pančevu – Mlekara, Pekara i Agroživ, a očekuje se i učešće pivare „Vajfert“. Prva faza akcije trajaće tri meseca, a na kraju će najvernijim potrošačima na osnovu sačuvanih računa, koje do kraja decembra treba da pošalju redakciji „Pančevačkih novina“, biti podeljene nagrade. Pobednik od pančevačke pekare dobija onoliko kilograma hleba i peciva koliko je težak, od mlekare isto toliko mleka i mlečnih proizvoda i, po istom principu, pilećeg mesa i prerađevina od mesa od fabrike Agroživ.

Detektiv

Direktor Uprave za zaštitu životne sredine Miroslav Nikčević, šetajući 18. oktobra beogradskom Balkanskom ulicom, otkrio je – švercovanog pitona u prodavnici kućnih ljubimaca. Kako je Nikčević rekao za „Danas“, pitona je primetio sasvim slučajno. Setivši se da u skorije vreme nije potpisao nijednu dozvolu za uvoz pitona, odmah je pozvao inspekciju da proveri da li je zmija legalno uvezena. Inspektori su „posetili“ pet šop i oduzeli „zmijskog cara“ procenjenog na 160 evra. Piton će najverovatnije završiti u Zoološkom vrtu na Paliću, kuda Uprava za zaštitu životne sredine šalje sve zaštićene vrste koje oduzme od švercera. A inspektori će, kako je Nikčević obećao, revnosnije obilaziti pijace i ostala mesta gde je moguće naći preprodavce zaštićenih životinja. Slučaj zatvoren.

Mučenik

Radič Tanasković (30), Marko Živadinović (24) i Slobodan Đorđević (30) iz Kragujevca kidnapovali su 13. oktobra taksistu Pink taksija Darka Garića i primoravali ga da puši marihuanu. Kako prenosi „Blic“, mladići su zatražili od Garića da ih odveze do sela Kamenica i tamo su ga zadržali u seoskoj kući. „Pretili su mi sekiricom da će da me seku ukoliko ne duvam travu s njima, a kada su me pozvale kolege, rekli su mi da kažem da mi je pukla guma“, rekao je Garić. Sumnjičave kolege su se, međutim, dale u potragu i naišle na njega oko ponoći, kada je jednog od trojice mušterija vraćao za Kragujevac. Otmičara su, kako „Blic“ nezvanično saznaje, „malo propustili kroz šake“, i onda pozvali policiju. Patrola je pohapsila i ostale otmičare, a Okružni sud je protiv sve trojice pokrenuo istragu.

Putovanja

Od konstituisanja Vlade Srbije 3. marta pa do 30. septembra njen predsednik, potpredsednik i ministri na službena putovanja potrošili su iz budžeta 11.880.514 dinara. Prema podacima Kancelarije za saradnju s medijima Vlade Srbije, najviše su putovali Velimir Ilić i Predrag Bubalo, a najmanje Dragan Jočić i Slobodan Lalović. Najduže putovanje imao je ministar kulture Dragan Kojadinović, koji je boravio jedanaest dana u Kanu. Ministar za kapitalne investicije obavio je devet službenih putovanja: dva puta po tri dana boravio je u Luksemburgu, a na Kipru jednom pet i jednom četiri dana. Osim toga, Ilić je obišao i Ljubljanu, Banjaluku, Pariz, Rim i Berlin o trošku budžeta, a samo je u Beču bio smešten na teret organizatora. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom boravio je u SAD, Bonu, Rimu, Moskvi, Temišvaru, Nemačkoj, Atini, Nikoziji, i najduže u Kini – od 6. do 12. septembra. Većina članova Vlade putovala je u inostranstvo pet ili šest puta. Ministar policije Dragan Jočić boravio je samo dva dana u Sloveniji na Brdu kod Kranja, a ministar za rad Slobodan Lalović proveo je jedan dan u Budimpešti.

Kasarne

Vlada Crne Gore donela je odluku o prodaji vojne imovine te republike Fondu za reformu sistema odbrane. Novac od prodaje 37 objekata namenjen je za podmirivanje materijalnih troškova vojske i plata vojnih lica. Kako „Večernje novosti“ saznaju u Vojsci SCG, za prodaju su predviđene kasarne „Morača“ u Podgorici, kasarna u Pljevljima, u podgoričkom naselju Tološi, kasarna u Zagoriču i na Koniku, kao i pojedini objekti ratne mornarice. Anonimni sagovornik „Večernjih novosti“ iz Podgoričkog korpusa objasnio je da su pomenuti objekti okvalifikovani kao neperspektivni i preskupi za održavanje. Prva na listi za prodaju je „Morača“, na čijem mestu će biti izgrađen most Milenijum. Pregovori o izmeštanju ove kasarne traju još od 2001. godine, kada su načelnik Generalštaba Nebojša Pavković i predsednik SO Podgorica Miomir Mugoša dogovorili da vojska ustupi opštini zemljište na kome se nalazi „Morača“, a da za uzvrat opština izgradi više stanova za potrebe VJ.

Zorka

Suđenje Zorki Pucar, poznatijoj kao vidovita Zorka, optuženoj da je počinila 42 prevare naplaćujući seanse za skidanje crne magije, proricanje i prodavanje amajlija protiv vradžbina, po ko zna koji put je odloženo. Proces je počeo pre dve godine, ali su ročišta više puta odlagana zbog izostajanja svedoka ili veštaka. U ponedeljak 18. oktobra ročište je ponovo odloženo pošto se sudski veštak psihijatar dr Branko Mandić nije pojavio. Tokom suđenja je utvrđeno da optužena nije mentalno zaostala, ali da su „njene intelektualne sposobnosti ispod prosečnih i u kategoriji fiziološke tuposti“. Testiranjem je zaključeno i da je sklona manipulacijama čiji je cilj zadovoljenje nagonskih potreba. Psihijatar dr Mandić je na jednom od ranijih ročišta zaključio da Zorka Pucar nije radila iz ličnog interesa, već da bi se eksponirala u medijima. U oktobru 2001. godine, nakon što je MUP Srbije počeo „lov“ na vidovnjake i proroke, Vidovita Zorka provela je 25 dana u zatvoru. Posle njenog i hapšenja još nekih vidovnjaka, umesto na TV Pinku gde su ukinute sve „vidovnjačke“ emisije, proroci su počeli da se reklamiraju na radio-stanicama. Vidovita Zorka je svojevremeno samo za zakazivanje seanse naplaćivala 50, a za samu seansu od 200 do više hiljada maraka. Pre nego što je otkrila svoje natprirodne sposobnosti, Zorka Pucar radila je kao nadničarka u selima oko Zrenjanina. Nastavak suđenja najavljen je za decembar.

Poslovne vesti

Knjiga

U okviru prezentacije proizvoda za grafiku i štampu na Međunarodnom sajmu Grafima, kompanija Hewlett-Packard predstaviće publici svojevrstan raritet: najveću knjigu na svetu po Ginisovoj knjizi rekorda. Knjiga Butan: vizuelna odiseja kroz carstvo Himalaja dimenzija je 150 puta 210 centimetara, teška je 60 kilograma i štampana je u samo 500 primeraka na HP štampaču velikog formata, pri čemu su korišćeni HP ultravioletno mastilo i specijalni papir. Kada bi knjiga bila razvijena u rolnu papira, zauzela bi dužinu veću od fudbalskog stadiona. Na više od sto stranica knjige nalaze se fotografije koje su tokom četvorogodišnjih ekspedicija u Butanu napravili istraživači sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu. Knjiga se ne nalazi u slobodnoj prodaji, već je mogu dobiti samo donatori koji uplate 10.000 dolara neprofitnoj obrazovnoj organizaciji Friendly planet, koja je ta sredstva namenila školama i obrazovnim programima u Butanu.

Akcija

Sekretarijat za zdravstvo Skupštine grada, Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd i kompanija Zdravlje AD, 21. oktobra počeli su akciju pod nazivom „Zdrav i nasmejan grad“. Zdravlje će tokom trajanja akcije, do 5. novembra, pokloniti građanima Beograda, Novog Sada, Niša i Leskovca više od pola miliona fitosept biljnih oribleta za grlo. Promoter akcije biće atletičarka Olivera Jevtić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure