img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

05. novembar 2008, 17:20 Uređuje Marija VidićPišu: Milan Milošević, S. Bubnjević
Copied

Novogovor: Rečnik neprijatelja

Pazite da se ne nasučete, nasednete i izvisite! Čim počnu da se pojavljuju nove nepoznate reči, naročito kovanice, neko će vas izigrati, nadigrati, zavrnuti, okrenuti, natociljati, nasaditi, smunđati, izmuntati, i tako dalje, po veoma bogatoj odrednici iz rečnika Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika, Nolit 2004.

Evo jedne nove, leti prema nama: afluentna deprivacija (affluent deprivation). „Njusvik“ je pre nedelju dana upozoravao svoje čitaoce da tamošnja ekonomija može da sklizne u to. Kaže da taj neodomaćeni pojam ne znači siromaštvo, već stanje svesti: ljudi se osećaju siromašnijim zato što su njihovi „usporeni prihodi“ isisani sifonom većih poreza, cenom energije i cenom lečenja.

U neku ruku i naši, mada malo uvijenije, kažu isto: premijer Cvetković, na primer, kaže da će stopa rasta umesto 6-7 iznositi 4 odsto. Ideolozi reforme, koji inače pojma nemaju kako će biti sutra, govore da će nam nedostajati – novac, taj pasoš za odabrano društvo, kako se to objašnjava u zapravo najtačnijem, zato što je sarkastičan, Đavoljem rečniku Emrouza Birsa, onog pisca i novinara koji je 1913. nestao bez traga na teritoriji koju je kontrolisao Pančo Vilja.

Kod nas će inače ta kovanica zvučati zlokobnije: Veliki rečnik stranih reči i izraza, (Ivan Klajn, Milan Šipka, Prometej 2006): afluencija, engleska reč latinskog izvora, priticanje, obilje materijalnih dobara, imućnost, bogatstvo; deprivacija, lišavanje, prikraćenost, stanje onoga kome je uskraćen neki od bitnih elemenata za život.

Zapravo, stanje onoga ko će morati da obuzda apetit, koji je, opet po Birsu, Proviđenje dalo radi rešavanja problema radničke klase.

Milan Milošević


Ekologija: Crni Bor i druga stabla zagađenja

Crni bor (Pinus Nigra), omiljen kod stolara kao elastično drvo srednje težine, inače predstavlja raskošnog četinara koji se viđa širom Mediterana. Ali, ono što se poslednjih dana može videti u udarnim vestima, naravno, nije nikakvo prekrasno stablo već Bor, što je, enciklopedijski rečeno, gradsko naselje u Timočkoj Krajini sa trenutnih četrdeset hiljada stanovnika. Zbog rada RTB Bor i višegodišnjeg nikakvog ulaganja u programe zaštite životne sredine, ovaj grad je doveden na ivicu ekološke katastrofe.

„Bor je najcrnja ekološka tačka u Srbiji“, rekao je ministar Oliver Dulić u subotu, na konferenciji povodom obeležavanja sto dana rada Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja. Time je, odgovarajući na novinarska pitanja, donekle skrenuo temu sa Pančeva gde je ove nedelje opet registrovan novi talas zagađenja i gde građani sakupljaju potpise za smenu državnog sekretara Miladina Avramova zbog „zataškavanja zagađenja“.

„Što se tiče vode, vazduha i zemljišta, Bor je najzagađenija tačka“, podsetio je Dulić, dodajući da tek potom slede Pančevo i Veliki bački kanal. Ministar je to ponovio i tri dana kasnije, na sednici Odbora Skupštine Srbije za zaštitu životne sredine. Time Ministarstvo najavljuje da će „i dalje strogo kontrolisati najveće zagađivače u Srbiji“, što smatra za važan uslov i pri privatizaciji ovih preduzeća.

„Ekologija je jedan od najvećih problema u Srbiji. Ali, odgovorno tvrdim da se stvari neće zataškavati“, kaže ministar koji, s vremenom, kao da postaje sve manje mek na izgovore zagađivača. Kako god, trenutno je otvorio temu Bora o čijem se zagađenju slabo govori, ali i druge probleme, sa otpadom, vodama i korupcijom u ekologiji. Za životnu sredinu u Srbiji izdvaja se samo 0,24 odsto nacionalnog budžeta, dok je evropski prosek od 1,3 do 1,5 odsto, na šta se ministar požalio, ali su male šanse da mu se te žalbe i usliše „zbog recesije“ i drugih izgovora, ovaj put Vlade.

U Ministarstvu ipak najavljuju sprovođenje šest novih ekoloških zakona koji su predati u skupštinsku proceduru, kao i akciju „Očistimo Srbiju“ koja će biti pokrenuta u martu 2009. godine i koja će okupiti čitav front javnih ličnosti i običnih ljudi, u borbi za čišćenje otpada širom zemlje.

S. Bubnjević

Grafikon: TV i internet

Istraživanje agencije Nielsen pokazuje da najveći korisnici interneta ujedno i najviše gledaju televiziju. Najveći korisnici interneta provedu preko 250 minuta dnevno gledajući televiziju, dok osobe koje uopšte ne koriste internet provode prosečno 220 minuta uz svoj TV prijemnik. Pri tom 80 odsto ljudi koji gledaju televiziju i koriste internet čine to istovremeno. Paralelna upotreba interneta i gledanje televizije najčešće je među tinejdžerima. Međutim, osobe uzrasta od 35 do 54 godine u ovoj aktivnosti provode najviše vremena od svih uzrasnih kategorija. (Istraživanje: „Nielsen“)


plavo – broj minuta gledanja televizije dnevno

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure