img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

05. novembar 2008, 17:20 Uređuje Marija VidićPišu: Milan Milošević, S. Bubnjević
Copied

Novogovor: Rečnik neprijatelja

Pazite da se ne nasučete, nasednete i izvisite! Čim počnu da se pojavljuju nove nepoznate reči, naročito kovanice, neko će vas izigrati, nadigrati, zavrnuti, okrenuti, natociljati, nasaditi, smunđati, izmuntati, i tako dalje, po veoma bogatoj odrednici iz rečnika Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika, Nolit 2004.

Evo jedne nove, leti prema nama: afluentna deprivacija (affluent deprivation). „Njusvik“ je pre nedelju dana upozoravao svoje čitaoce da tamošnja ekonomija može da sklizne u to. Kaže da taj neodomaćeni pojam ne znači siromaštvo, već stanje svesti: ljudi se osećaju siromašnijim zato što su njihovi „usporeni prihodi“ isisani sifonom većih poreza, cenom energije i cenom lečenja.

U neku ruku i naši, mada malo uvijenije, kažu isto: premijer Cvetković, na primer, kaže da će stopa rasta umesto 6-7 iznositi 4 odsto. Ideolozi reforme, koji inače pojma nemaju kako će biti sutra, govore da će nam nedostajati – novac, taj pasoš za odabrano društvo, kako se to objašnjava u zapravo najtačnijem, zato što je sarkastičan, Đavoljem rečniku Emrouza Birsa, onog pisca i novinara koji je 1913. nestao bez traga na teritoriji koju je kontrolisao Pančo Vilja.

Kod nas će inače ta kovanica zvučati zlokobnije: Veliki rečnik stranih reči i izraza, (Ivan Klajn, Milan Šipka, Prometej 2006): afluencija, engleska reč latinskog izvora, priticanje, obilje materijalnih dobara, imućnost, bogatstvo; deprivacija, lišavanje, prikraćenost, stanje onoga kome je uskraćen neki od bitnih elemenata za život.

Zapravo, stanje onoga ko će morati da obuzda apetit, koji je, opet po Birsu, Proviđenje dalo radi rešavanja problema radničke klase.

Milan Milošević


Ekologija: Crni Bor i druga stabla zagađenja

Crni bor (Pinus Nigra), omiljen kod stolara kao elastično drvo srednje težine, inače predstavlja raskošnog četinara koji se viđa širom Mediterana. Ali, ono što se poslednjih dana može videti u udarnim vestima, naravno, nije nikakvo prekrasno stablo već Bor, što je, enciklopedijski rečeno, gradsko naselje u Timočkoj Krajini sa trenutnih četrdeset hiljada stanovnika. Zbog rada RTB Bor i višegodišnjeg nikakvog ulaganja u programe zaštite životne sredine, ovaj grad je doveden na ivicu ekološke katastrofe.

„Bor je najcrnja ekološka tačka u Srbiji“, rekao je ministar Oliver Dulić u subotu, na konferenciji povodom obeležavanja sto dana rada Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja. Time je, odgovarajući na novinarska pitanja, donekle skrenuo temu sa Pančeva gde je ove nedelje opet registrovan novi talas zagađenja i gde građani sakupljaju potpise za smenu državnog sekretara Miladina Avramova zbog „zataškavanja zagađenja“.

„Što se tiče vode, vazduha i zemljišta, Bor je najzagađenija tačka“, podsetio je Dulić, dodajući da tek potom slede Pančevo i Veliki bački kanal. Ministar je to ponovio i tri dana kasnije, na sednici Odbora Skupštine Srbije za zaštitu životne sredine. Time Ministarstvo najavljuje da će „i dalje strogo kontrolisati najveće zagađivače u Srbiji“, što smatra za važan uslov i pri privatizaciji ovih preduzeća.

„Ekologija je jedan od najvećih problema u Srbiji. Ali, odgovorno tvrdim da se stvari neće zataškavati“, kaže ministar koji, s vremenom, kao da postaje sve manje mek na izgovore zagađivača. Kako god, trenutno je otvorio temu Bora o čijem se zagađenju slabo govori, ali i druge probleme, sa otpadom, vodama i korupcijom u ekologiji. Za životnu sredinu u Srbiji izdvaja se samo 0,24 odsto nacionalnog budžeta, dok je evropski prosek od 1,3 do 1,5 odsto, na šta se ministar požalio, ali su male šanse da mu se te žalbe i usliše „zbog recesije“ i drugih izgovora, ovaj put Vlade.

U Ministarstvu ipak najavljuju sprovođenje šest novih ekoloških zakona koji su predati u skupštinsku proceduru, kao i akciju „Očistimo Srbiju“ koja će biti pokrenuta u martu 2009. godine i koja će okupiti čitav front javnih ličnosti i običnih ljudi, u borbi za čišćenje otpada širom zemlje.

S. Bubnjević

Grafikon: TV i internet

Istraživanje agencije Nielsen pokazuje da najveći korisnici interneta ujedno i najviše gledaju televiziju. Najveći korisnici interneta provedu preko 250 minuta dnevno gledajući televiziju, dok osobe koje uopšte ne koriste internet provode prosečno 220 minuta uz svoj TV prijemnik. Pri tom 80 odsto ljudi koji gledaju televiziju i koriste internet čine to istovremeno. Paralelna upotreba interneta i gledanje televizije najčešće je među tinejdžerima. Međutim, osobe uzrasta od 35 do 54 godine u ovoj aktivnosti provode najviše vremena od svih uzrasnih kategorija. (Istraživanje: „Nielsen“)


plavo – broj minuta gledanja televizije dnevno

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure