img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Mamut iz Viminacijuma

10. jun 2009, 15:32 S. Bubnjević
foto: m. milenković
Copied

Spektakularno otkriće skeleta mamuta u Kostolcu izazvalo je ogromno interesovanje svetskih i domaćih medija. Ženka mamuta je prošle nedelje pronađena na ugljenokopu Drmno, nedaleko od termoelektrane Kostolac B i neposredno uz Viminacijum, arheološko nalazište iz rimskog perioda. Tu je – na severoistočnom obodu ugljenokopa, u sloju žutog peska, na dubini od 27 metara – bagerska kašika udarila u neočekivanu prepreku za koju se ispostavilo da predstavlja fosilne ostatke najstarijeg stvorenja koje je pronađeno u regionu Zapadnog Balkana.

Prema tvrdnjama arheologa Miomira Koraća i njegovih saradnika iz Arheološkog parka Viminacijum, mamut je star oko milion godina i pripada vrsti Mammuthus meridionalis. Ovi takozvani južni mamuti naseljavali su Evroaziju pre oko dva miliona godina, a od njih su se kasnije razvile mlađe vrste mamuta, kao što su takozvani vunasti mamuti. Pretpostavlja se da je ženka iz Viminacijuma bila teška oko deset tona, visoka 4,5, a dugačka šest metara. Pored nje je pronađen i skelet jelena, što bi moglo da pomogne u rasvetljavanju načina na koji je umrla.

Tokom proteklog vikenda, nalazište mamuta je posetio i potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić, koji je pozvao sve građane Srbije „da kandiduju ime za ovu našu mamuticu najstariju na Balkanu“. Korać i njegovi saradnici su tom prilikom najavili da će mamut (koji je sad samo privremeno zaštićen od kiše) biti ispitan DNK analizom, njegove kosti će biti zaštićene specijalnim sredstvima, a najverovatnije će potom biti izložen u Viminacijumu, koji se inače, sa svojim carskim mauzolejom, rimskim termama, akvaduktom i drugim ostacima rimskog grada već pretvorio u turističku destinaciju.

„Naš cilj je da nekih 300.000 ljudi godišnje dođe i poseti Viminacijum“, rekao je potpredsednik Vlade dodajući da je to sasvim moguće i da je „Viminacijum jedna od 12 stanica gde možemo da pokažemo sve ono što je Rimsko carstvo ostavilo na tlu naše zemlje“.

Mamut iz Kostolca će biti još jedna velika atrakcija ovog kraja, pored nalazišta Viminacijum, budući da je njegov skelet skoro potpuno očuvan. Mamuti, kao izumrli džinovski sisari, spadaju u najzanimljivija paleontološka otkrića. U Srbiji je inače, pronađeno više fosilnih ostataka mamuta raznih vrsta i raznih starosnih dobi – jedan od najpoznatijih je mamut Kiki, koji je nađen u Kikindi, a poznat je i mamut koji je iskopan prilikom građevinskih radova kod palate „Albanija“ u Beogradu, a po kome danas nosi ime jedna poznata gradska knjižara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure