img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Mamut iz Viminacijuma

10. jun 2009, 15:32 S. Bubnjević
foto: m. milenković
Copied

Spektakularno otkriće skeleta mamuta u Kostolcu izazvalo je ogromno interesovanje svetskih i domaćih medija. Ženka mamuta je prošle nedelje pronađena na ugljenokopu Drmno, nedaleko od termoelektrane Kostolac B i neposredno uz Viminacijum, arheološko nalazište iz rimskog perioda. Tu je – na severoistočnom obodu ugljenokopa, u sloju žutog peska, na dubini od 27 metara – bagerska kašika udarila u neočekivanu prepreku za koju se ispostavilo da predstavlja fosilne ostatke najstarijeg stvorenja koje je pronađeno u regionu Zapadnog Balkana.

Prema tvrdnjama arheologa Miomira Koraća i njegovih saradnika iz Arheološkog parka Viminacijum, mamut je star oko milion godina i pripada vrsti Mammuthus meridionalis. Ovi takozvani južni mamuti naseljavali su Evroaziju pre oko dva miliona godina, a od njih su se kasnije razvile mlađe vrste mamuta, kao što su takozvani vunasti mamuti. Pretpostavlja se da je ženka iz Viminacijuma bila teška oko deset tona, visoka 4,5, a dugačka šest metara. Pored nje je pronađen i skelet jelena, što bi moglo da pomogne u rasvetljavanju načina na koji je umrla.

Tokom proteklog vikenda, nalazište mamuta je posetio i potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić, koji je pozvao sve građane Srbije „da kandiduju ime za ovu našu mamuticu najstariju na Balkanu“. Korać i njegovi saradnici su tom prilikom najavili da će mamut (koji je sad samo privremeno zaštićen od kiše) biti ispitan DNK analizom, njegove kosti će biti zaštićene specijalnim sredstvima, a najverovatnije će potom biti izložen u Viminacijumu, koji se inače, sa svojim carskim mauzolejom, rimskim termama, akvaduktom i drugim ostacima rimskog grada već pretvorio u turističku destinaciju.

„Naš cilj je da nekih 300.000 ljudi godišnje dođe i poseti Viminacijum“, rekao je potpredsednik Vlade dodajući da je to sasvim moguće i da je „Viminacijum jedna od 12 stanica gde možemo da pokažemo sve ono što je Rimsko carstvo ostavilo na tlu naše zemlje“.

Mamut iz Kostolca će biti još jedna velika atrakcija ovog kraja, pored nalazišta Viminacijum, budući da je njegov skelet skoro potpuno očuvan. Mamuti, kao izumrli džinovski sisari, spadaju u najzanimljivija paleontološka otkrića. U Srbiji je inače, pronađeno više fosilnih ostataka mamuta raznih vrsta i raznih starosnih dobi – jedan od najpoznatijih je mamut Kiki, koji je nađen u Kikindi, a poznat je i mamut koji je iskopan prilikom građevinskih radova kod palate „Albanija“ u Beogradu, a po kome danas nosi ime jedna poznata gradska knjižara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure