img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Mamut iz Viminacijuma

10. jun 2009, 15:32 S. Bubnjević
foto: m. milenković
Copied

Spektakularno otkriće skeleta mamuta u Kostolcu izazvalo je ogromno interesovanje svetskih i domaćih medija. Ženka mamuta je prošle nedelje pronađena na ugljenokopu Drmno, nedaleko od termoelektrane Kostolac B i neposredno uz Viminacijum, arheološko nalazište iz rimskog perioda. Tu je – na severoistočnom obodu ugljenokopa, u sloju žutog peska, na dubini od 27 metara – bagerska kašika udarila u neočekivanu prepreku za koju se ispostavilo da predstavlja fosilne ostatke najstarijeg stvorenja koje je pronađeno u regionu Zapadnog Balkana.

Prema tvrdnjama arheologa Miomira Koraća i njegovih saradnika iz Arheološkog parka Viminacijum, mamut je star oko milion godina i pripada vrsti Mammuthus meridionalis. Ovi takozvani južni mamuti naseljavali su Evroaziju pre oko dva miliona godina, a od njih su se kasnije razvile mlađe vrste mamuta, kao što su takozvani vunasti mamuti. Pretpostavlja se da je ženka iz Viminacijuma bila teška oko deset tona, visoka 4,5, a dugačka šest metara. Pored nje je pronađen i skelet jelena, što bi moglo da pomogne u rasvetljavanju načina na koji je umrla.

Tokom proteklog vikenda, nalazište mamuta je posetio i potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić, koji je pozvao sve građane Srbije „da kandiduju ime za ovu našu mamuticu najstariju na Balkanu“. Korać i njegovi saradnici su tom prilikom najavili da će mamut (koji je sad samo privremeno zaštićen od kiše) biti ispitan DNK analizom, njegove kosti će biti zaštićene specijalnim sredstvima, a najverovatnije će potom biti izložen u Viminacijumu, koji se inače, sa svojim carskim mauzolejom, rimskim termama, akvaduktom i drugim ostacima rimskog grada već pretvorio u turističku destinaciju.

„Naš cilj je da nekih 300.000 ljudi godišnje dođe i poseti Viminacijum“, rekao je potpredsednik Vlade dodajući da je to sasvim moguće i da je „Viminacijum jedna od 12 stanica gde možemo da pokažemo sve ono što je Rimsko carstvo ostavilo na tlu naše zemlje“.

Mamut iz Kostolca će biti još jedna velika atrakcija ovog kraja, pored nalazišta Viminacijum, budući da je njegov skelet skoro potpuno očuvan. Mamuti, kao izumrli džinovski sisari, spadaju u najzanimljivija paleontološka otkrića. U Srbiji je inače, pronađeno više fosilnih ostataka mamuta raznih vrsta i raznih starosnih dobi – jedan od najpoznatijih je mamut Kiki, koji je nađen u Kikindi, a poznat je i mamut koji je iskopan prilikom građevinskih radova kod palate „Albanija“ u Beogradu, a po kome danas nosi ime jedna poznata gradska knjižara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure