img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

»Odbrana« spomenika Stevanu Filipoviću

Kad borci farbaju

16. decembar 2009, 10:29 Dragan Todorović
Copied

Jedan od najpoznatijih spomenika antifašističkoj borbi, ili borcima revolucije, u staroj i onoj Jugoslaviji, jeste onaj na brdu Vidrak ponad Valjeva, spomenik Stevanu Filipoviću, koga su Nemci javno obesili 1942. u Valjevu. Monumentalni spomenik – visok 16 metara, uradio ga vajar Vojin Bakić 1960, iako je Stjepan Filipović partizan i Hrvat iz Opuzena – preživeo je ekspanziju srpske nacionalističke demokratije sa početka devedesetih, kao i pretnje šešeljevca, a poslen batićevca, Aleksandra Stefanovića, da će ga razneti dinamitom, ali su ga, izgleda, dobro načeli baštinici nasleđa Narodnooslobodilačke borbe.

Naime, predsednik Okružnog odbora SUBNOR-a u Valjevu, Milić Petrović, koji je devedesetih s obe ruke branio ispravnu politiku Slobodana Miloševića, doneo je odluku da se spomenik prefarba, i na taj način zaštiti od grafita, među kojima je kako rek’o, bilo i nacističkih simbola. Na to se odlučio, veli Milić, jerbo Zavod za zaštitu spomenika ne radi ništa, pa su borci uzeli stvar u svoje ruke, i jerbo ne mogu sa takvim spomenikom pred drugove iz Prve proleterske i Šeste ličke, koji su oslobodili Valjevo. Kako tekla akcija, skupili između sebe 15.000 dinara, našli majstora koji stručan za farbanje metala i stolarije, našli farbu koja je dobra i za metal i za beton, i ofarbali postament spomenika i deo nogu figure. Tražili su od Elektrodistribucije vozilo sa dizalicom, da ofarbaju ceo spomenik, nisu dobili, i majstor je farb’o dokle je mog’o da dohvati sa merdevinama. Za sivu boju, takoreći solundarsku, koja odudara od materijala od koga je izgrađen spomenik, Milić veli da će sve bude u redu, boja se malo trenutno razlikuje zato što je nova, ali će vremenom da posvetli, i sve će se uklopi.

Direktorki Zavoda za zaštitu spomenika, DS Vesni Ćirić, od akcije farbanja, kako izvestili mediji, „digla se kosa na glavi“, Zavod je odmah podneo krivičnu prijavu protiv Udruženja boraca jer je Spomenik praktično uništen. Ona rekla da neće tolerisati da bilo ko radi šta hoće, te da je farbanje vrhunskog vajarskog dela, koje se nalazi na spisku UNESKO-a, strašniji vandalizam od pisanja grafita po njemu, jer spomenik nije od običnog metala, već od aluminijumske legure, pa su za čišćenje potrebna specijalna hemijska sredstva. Predsednik boraca Milić replicir’o, To je naše, simbol naše borbe, i mi moramo da ga čuvamo, nećemo ništa platiti, jer Zavod pare koje dobija od države troši na plate, a ne da čuva tekovine naše borbe.

A šta kaže lice mesta, spomenik golem, postament i figura, kol’ko za čizme, ofarbani nekom solundarskom bronza bojom, i preko „zaštite“ ispisani novi grafiti, potpisao se neki Aca iz Topole, ili Kalanjevca, i neki Krimos na nekoliko mesta ostavio biljeg.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure