img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Idiot

31. jul 2013, 12:58 Aleksandar Ćirić
Copied

Ovo je stara reč kojoj ne smeta da se obnavlja i jača u svakom novogovoru.

Idiot je ili zver ili bog, ali nije politička životinja. „Politička životinja“ je uobičajena skraćenica jedne definicije čoveka koja, međutim, nije definicija u nekom strogom smislu, već stav koji je njen autor smatrao očiglednom istinom.

„Čovek je po prirodi političko biće.“

„A onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države, to je ili zver ili bog.“

Obe rečenice napisao je Aristotel pre gotovo 2500 godina.

Ono što danas nazivamo politikom u korenu ima starogrčku reč polis, uobičajeno prevođenu kao „grad-država“, oblik zajednice formiran i razvijan u Grčkoj u nekoliko stotina godina između IX i IV veka stare ere, kada je Aristotel, na osnovu prethodnog istraživanja dvestotinak državnih/gradskih ustava, zaključio da se čovek od svih drugih živih bića razlikuje po tome što je društvena, politička životinja. Ili, možda najbliže izvornom značenju, čovek je ono zajednično (politikon ho anthropos).

U grčkim polisima oprobani su gotovo svi zamislivi oblici političkog uređenja (osim teokratije, vladavine verske odnosno crkvene hijerarhije) i iz njih potiču danas najcenjeniji politički ideali – demokratija, na primer. I, bez obzira na to da li je živeo u demokratiji, pod kraljevima, u vlasti neke oligarhije ili pod nekim tiraninom, Grk se smatrao slobodnim. Ali, kako to kaže jedan moderni znalac: „Politički to nije nužno značilo da je on upravljao samim sobom – jer u većini slučajeva on to nije činio – već da su se njegova prava poštovala bez obzira na to kako se upravljalo njegovom državnom zajednicom. Državni poslovi bili su javni poslovi, a ne privatna stvar nekog despota. Njime je upravljao Zakon, poznati zakon koji je poštovao pravdu. Ako je njegova država bila puna demokratija, on je imao vlastiti udeo u upravljanju – a demokratija, kako su je Grci shvatali, bila je oblik uprave koji moderni svet ne poznaje i ne može da poznaje; a ako nije bila demokratija, on je bar bio ´član´ a ne podanik, a načela upravljanja bila su poznata…“

U ranijoj i kasnijoj političkoj istoriji ljudi su češće bili podanici i robovi no slobodni građani. Neki su se mogli, kao i danas, tešiti da ih politika ne zanima.

Po grčki, ono zajednično ih ne zanima. Naravno, te vrste osobenjaka bilo je i među starim Grcima. I znalo se kako se zove ta retka zver zabavljena sobom i ličnim poslovima, nezainteresovana za zajednicu u kojoj živi. Idiot.

Pa, ako si idiot, niko ti nije kriv.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure