img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Idiot

31. jul 2013, 12:58 Aleksandar Ćirić
Copied

Ovo je stara reč kojoj ne smeta da se obnavlja i jača u svakom novogovoru.

Idiot je ili zver ili bog, ali nije politička životinja. „Politička životinja“ je uobičajena skraćenica jedne definicije čoveka koja, međutim, nije definicija u nekom strogom smislu, već stav koji je njen autor smatrao očiglednom istinom.

„Čovek je po prirodi političko biće.“

„A onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države, to je ili zver ili bog.“

Obe rečenice napisao je Aristotel pre gotovo 2500 godina.

Ono što danas nazivamo politikom u korenu ima starogrčku reč polis, uobičajeno prevođenu kao „grad-država“, oblik zajednice formiran i razvijan u Grčkoj u nekoliko stotina godina između IX i IV veka stare ere, kada je Aristotel, na osnovu prethodnog istraživanja dvestotinak državnih/gradskih ustava, zaključio da se čovek od svih drugih živih bića razlikuje po tome što je društvena, politička životinja. Ili, možda najbliže izvornom značenju, čovek je ono zajednično (politikon ho anthropos).

U grčkim polisima oprobani su gotovo svi zamislivi oblici političkog uređenja (osim teokratije, vladavine verske odnosno crkvene hijerarhije) i iz njih potiču danas najcenjeniji politički ideali – demokratija, na primer. I, bez obzira na to da li je živeo u demokratiji, pod kraljevima, u vlasti neke oligarhije ili pod nekim tiraninom, Grk se smatrao slobodnim. Ali, kako to kaže jedan moderni znalac: „Politički to nije nužno značilo da je on upravljao samim sobom – jer u većini slučajeva on to nije činio – već da su se njegova prava poštovala bez obzira na to kako se upravljalo njegovom državnom zajednicom. Državni poslovi bili su javni poslovi, a ne privatna stvar nekog despota. Njime je upravljao Zakon, poznati zakon koji je poštovao pravdu. Ako je njegova država bila puna demokratija, on je imao vlastiti udeo u upravljanju – a demokratija, kako su je Grci shvatali, bila je oblik uprave koji moderni svet ne poznaje i ne može da poznaje; a ako nije bila demokratija, on je bar bio ´član´ a ne podanik, a načela upravljanja bila su poznata…“

U ranijoj i kasnijoj političkoj istoriji ljudi su češće bili podanici i robovi no slobodni građani. Neki su se mogli, kao i danas, tešiti da ih politika ne zanima.

Po grčki, ono zajednično ih ne zanima. Naravno, te vrste osobenjaka bilo je i među starim Grcima. I znalo se kako se zove ta retka zver zabavljena sobom i ličnim poslovima, nezainteresovana za zajednicu u kojoj živi. Idiot.

Pa, ako si idiot, niko ti nije kriv.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure