img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Idiot

31. јул 2013, 12:58 Aleksandar Ćirić
Copied

Ovo je stara reč kojoj ne smeta da se obnavlja i jača u svakom novogovoru.

Idiot je ili zver ili bog, ali nije politička životinja. „Politička životinja“ je uobičajena skraćenica jedne definicije čoveka koja, međutim, nije definicija u nekom strogom smislu, već stav koji je njen autor smatrao očiglednom istinom.

„Čovek je po prirodi političko biće.“

„A onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države, to je ili zver ili bog.“

Obe rečenice napisao je Aristotel pre gotovo 2500 godina.

Ono što danas nazivamo politikom u korenu ima starogrčku reč polis, uobičajeno prevođenu kao „grad-država“, oblik zajednice formiran i razvijan u Grčkoj u nekoliko stotina godina između IX i IV veka stare ere, kada je Aristotel, na osnovu prethodnog istraživanja dvestotinak državnih/gradskih ustava, zaključio da se čovek od svih drugih živih bića razlikuje po tome što je društvena, politička životinja. Ili, možda najbliže izvornom značenju, čovek je ono zajednično (politikon ho anthropos).

U grčkim polisima oprobani su gotovo svi zamislivi oblici političkog uređenja (osim teokratije, vladavine verske odnosno crkvene hijerarhije) i iz njih potiču danas najcenjeniji politički ideali – demokratija, na primer. I, bez obzira na to da li je živeo u demokratiji, pod kraljevima, u vlasti neke oligarhije ili pod nekim tiraninom, Grk se smatrao slobodnim. Ali, kako to kaže jedan moderni znalac: „Politički to nije nužno značilo da je on upravljao samim sobom – jer u većini slučajeva on to nije činio – već da su se njegova prava poštovala bez obzira na to kako se upravljalo njegovom državnom zajednicom. Državni poslovi bili su javni poslovi, a ne privatna stvar nekog despota. Njime je upravljao Zakon, poznati zakon koji je poštovao pravdu. Ako je njegova država bila puna demokratija, on je imao vlastiti udeo u upravljanju – a demokratija, kako su je Grci shvatali, bila je oblik uprave koji moderni svet ne poznaje i ne može da poznaje; a ako nije bila demokratija, on je bar bio ´član´ a ne podanik, a načela upravljanja bila su poznata…“

U ranijoj i kasnijoj političkoj istoriji ljudi su češće bili podanici i robovi no slobodni građani. Neki su se mogli, kao i danas, tešiti da ih politika ne zanima.

Po grčki, ono zajednično ih ne zanima. Naravno, te vrste osobenjaka bilo je i među starim Grcima. I znalo se kako se zove ta retka zver zabavljena sobom i ličnim poslovima, nezainteresovana za zajednicu u kojoj živi. Idiot.

Pa, ako si idiot, niko ti nije kriv.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure