img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Idiot

31. jul 2013, 12:58 Aleksandar Ćirić
Copied

Ovo je stara reč kojoj ne smeta da se obnavlja i jača u svakom novogovoru.

Idiot je ili zver ili bog, ali nije politička životinja. „Politička životinja“ je uobičajena skraćenica jedne definicije čoveka koja, međutim, nije definicija u nekom strogom smislu, već stav koji je njen autor smatrao očiglednom istinom.

„Čovek je po prirodi političko biće.“

„A onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države, to je ili zver ili bog.“

Obe rečenice napisao je Aristotel pre gotovo 2500 godina.

Ono što danas nazivamo politikom u korenu ima starogrčku reč polis, uobičajeno prevođenu kao „grad-država“, oblik zajednice formiran i razvijan u Grčkoj u nekoliko stotina godina između IX i IV veka stare ere, kada je Aristotel, na osnovu prethodnog istraživanja dvestotinak državnih/gradskih ustava, zaključio da se čovek od svih drugih živih bića razlikuje po tome što je društvena, politička životinja. Ili, možda najbliže izvornom značenju, čovek je ono zajednično (politikon ho anthropos).

U grčkim polisima oprobani su gotovo svi zamislivi oblici političkog uređenja (osim teokratije, vladavine verske odnosno crkvene hijerarhije) i iz njih potiču danas najcenjeniji politički ideali – demokratija, na primer. I, bez obzira na to da li je živeo u demokratiji, pod kraljevima, u vlasti neke oligarhije ili pod nekim tiraninom, Grk se smatrao slobodnim. Ali, kako to kaže jedan moderni znalac: „Politički to nije nužno značilo da je on upravljao samim sobom – jer u većini slučajeva on to nije činio – već da su se njegova prava poštovala bez obzira na to kako se upravljalo njegovom državnom zajednicom. Državni poslovi bili su javni poslovi, a ne privatna stvar nekog despota. Njime je upravljao Zakon, poznati zakon koji je poštovao pravdu. Ako je njegova država bila puna demokratija, on je imao vlastiti udeo u upravljanju – a demokratija, kako su je Grci shvatali, bila je oblik uprave koji moderni svet ne poznaje i ne može da poznaje; a ako nije bila demokratija, on je bar bio ´član´ a ne podanik, a načela upravljanja bila su poznata…“

U ranijoj i kasnijoj političkoj istoriji ljudi su češće bili podanici i robovi no slobodni građani. Neki su se mogli, kao i danas, tešiti da ih politika ne zanima.

Po grčki, ono zajednično ih ne zanima. Naravno, te vrste osobenjaka bilo je i među starim Grcima. I znalo se kako se zove ta retka zver zabavljena sobom i ličnim poslovima, nezainteresovana za zajednicu u kojoj živi. Idiot.

Pa, ako si idiot, niko ti nije kriv.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure