img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Humani kapital

27. april 2011, 15:35 Milan Milošević
Copied

Pošto se pokazalo da ne postoji socijalizam s ljudskim likom, umesto izraza radna snaga, šljakatori, giljovani, manosi, radoljubi, fizosi, šljakavci, šančeri, crnci, boškići i vukovci ovde je zacario sterilni izraz humani kapital – valjda da bi nam se utuvilo u glavu da postoji – kapitalizam s ljudskim likom.

Humani kapital je, inače, zbir znanja, veština, sposobnosti, ličnih odnosa, potreban da bi se radom proizvodila ekonomska vrednost. Ranije smo pominjali sličan termin (videti: Novogovor: Humani resurs, „Vreme“ 941, 15. januar 2009).

Izraz humani kapital je ušao u masovnu upotrebu šezdesetih XX veka u Čikaškoj školi za ekonomiju (knjiga Garija Bejkera Humani kapital, 1964).

Neoliberalno cinično rekli bismo da smo milijarderi, imamo višak slobodnog humanog kapitala: prema odgovorima na upitnik EU, u Srbiji je januara 2010. registrovano 751.590 nezaposlenih lica. Nesolidna kapitalistička klasa (25 odsto poništenih privatizacija) nametnula je, međutim, našim upravljačima da jave Evropi da je naš humani kapital nešto kao nevažeći novac – „ima neodgovarajuću starosnu i profesionalnu strukturu i slabu pokretljivost“.

A inače je pitom: Sudeći po odgovorima na Upitnik EU, od 1. januara do 8. decembra 2010. u Srbiji su izbila 104 štrajka, u kojima je učestvovalo preko 26.000 zaposlenih. Najčešći razlog štrajka je taj što vlasnici preduzeća zaposlenima nisu isplaćivali zarade. Minimalna cena rada je samo 102 dinara po radnom času (bez poreza i doprinosa), a septembra 2010. bila je 90.

Upitnik EU: „(A) da li su dozvoljeni lokauti?“

Odgovor srpske vlade: „Pravo na lokaut nije predviđeno zakonom.“

Lokaut je izraz za ono kada, radi jačeg sindikalnog pritiska na poslodavce, zaposlene sprečavaju da rade tokom štrajka. Šta nas ispituju o tome, kao da ne znaju da smo to odbacili zajedno s diktaturom proletarijata, a i sa odlukom Prvog kongresa II Internacionale iz 1889. da Prvi maj bude međunarodni praznik kojim se manifestuje radnička klasna solidarnost!

A i to potiče iz Čikaga: u subotu 1. maja 1886. tamo su bile masovne demonstracije za osmočasovni radni dan; 3. maja, tuča članova sindikata i štrajkbrehera, policija ubila četiri člana sindikata; 4. maja neko je bacio bombu koja je ubila sedam i ranila 67 policajaca, pa je osam anarhista osuđeno na smrt, a četvorica njih su i pogubljena…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure