img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elita kod Radojice u Valjevu

Genocid

29. april 2009, 16:16 Dragan Todorović
foto: dragan todorović
Copied

Gospodin Radojica Radošević stavi pred sebe svoju crnu akten-tašnu na kojoj je bilo plakat-obaveštenje: „Srpski narodni pokret ‘Svetozar Miletić’, nevladina, nestranačka i neprofitabilna organizacija, i društvo ‘Serbona’, koje se bavi izučavanjem najstarije istorije Srba, obe nacionalno i patriotski opredeljene, organizuju promociju knjige Genocid prof. dr Smilje Avramov. Sem autora govoriće elita srpske inteligencije“. Kad obavi još pripremnih radnji, g. Radojica reče ko prisutan, g. Dragan Nedeljković, član Evropske akademije, predsednik društva „Svetozar Miletić“, do njega dr Smilja Avramov, promoter knjige Genocid, akademik g. Kosta Čavoški, a do njega dr Srboljub Živanović, lepo ime, Srbe ljubi, član Londonske akademije. Ne može da ne kaže jednu malu pesmicu koju napisao povodom rođendana dr Smilje, na Sretenje: Srpska miljo, naša Smiljo/ Zarad Vaših lepih veza/ nek Srbiji cveće cveta/ Nikad tajni nije dosta/ poručuje dragi Kosta/ Neka sunce dugo sija/ poruka je Vasilija (tu autor izvini Vasilija Krestića koji nije mog’o doći) Mudre reči sa svih strana/ a najviše od Dragana/ Zdravlje vam žele sva trojica/ a najviše Radojica.

Posle zasluženih aplauza g. Radojica dade uvodnu reč, genocid nad Srbima traje više vekova, zabeležen još u Starom zavetu, genocid prema Srbima postoji kroz vekove od strane katoličanstva i Vatikana, da ne govori o Hrvatima koji su najviše zla naneli tim svojim genocidnim radnjama, tako da su oni genocidan narod. I da ne govori o skupini Azijata iza Prokletija, koji su se ovde doselili u XI veku, koji se prozvaše Ilirima, ugrabiše Srbima Skenderbega i preoteše Kosovo. Moramo zapamtiti, reče iz glave g. Radojica, trajemo vekovima ovde, da smo narod koji je nastao hiljadu godina pre Hrista, da je laž da smo na Balkan došli u VII veku. Mi smo ovde od pamtiveka, sa područja sedam svetih reka, odatle se selili, sve do Mauritanije, bili bezmalo u celoj Evropi, zapadna i severna Azija, do Aljaske, koja se i dan-danas zove Alaska, zašto, znate ko je Mika Petrović Alas, ribar, i da znate, Srbi su tamo imali svoje naseobine, i bitke sa Kinezima, treba otvoriti istoriju, treba to pratiti, uzmite Sveto pismo, na koliko se mesta pominju Srbi, jedino se pominju Srbi i Jevreji, drugi nisu postojali.

Posle takvog uvoda, koji je naišao na odobravanje u publici – u kojoj mnogi imaju diplome sa tečaja o najstarijoj istoriji Srba, g Radojica dade reč dr Draganu Nedeljkoviću. Ovaj probesedi da je pred svima tragična i otrežnjujuća knjiga, te da je dr Smilja Avramov to morala da učini, bio je to njen dug prema mučeničkoj naciji. Nastavi akademik Čavoški, poseban doprinos autora je što je u knjizi ukazao na anonimni tehnološki varvarizam, jer se danas genocid obavlja drugim sredstvima, na anoniman tehnološki način.

Na red dođe dr Avramov, zahvali organizatorima promocije, posebno g. Radojici, knjiga Genocid rezultat dugog istraživanja, na pisanje je motivisalo kontinuirano stradanje srpskog naroda koje traje kroz ceo XX vek, kao i to što postoji zavera ćutanja, što stradanja padaju u zaborav. Jednu knjigu posvetila genocidu od ‘41. do ‘45, i mislila da je završila posao, onda došla ‘91, i počeo proces kao i ‘41. Videla da genocid nije završen, da kontinuitet genocida nad Srbima nije slučajnost, ‘91. Jugoslavija je raskomadana po istoj šemi kao ‘41, divljački zločini nad Srbima u Hrvatskoj ‘41–’45, ponovljeni su i ‘91, Mengele je bio amater, u knjizi objavila da je vađenje ljudskih organa otpočelo u Gospiću ‘91, da se to kasnije proširilo, da su organi ubijenih Srba završavali u Kraljevskoj bolnici u Londonu. To što je napisala dve knjige o genocidu smatra samo prvom inicijativom, mlađim generacijama predstoji da nastave, sa većom energijom i borbenije, borbu protiv obmana i laži, jer neoprostivo je da se pređe preko milionskih žrtava koje je Srbija dala. Završnu reč dobi dr Srboljub Živanović, koji je upravo objavio knjigu o Jasenovcu, najznačajniji zaključak posle čitanja knjige je da je genocid nad Srbima trajan proces, o kome nove generacije malo znaju, jer ih o tome niko ne uči. Još važno napomenuti ignorantstvo politikanata koji su na vlasti u Srbiji, i svih dosadašnjih srpskih vlada, kada se radi o genocidu i stradanju Srba. Za pitanja, pošto se besede odužile, ne bilo vremena, g. Radojica svima zahvali, diplomci kursa o najstarijoj istoriji Srba razmeniše, proveriše pređeno gradivo u neposrednom susretu sa akademskom elitom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure