img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elita kod Radojice u Valjevu

Genocid

29. april 2009, 16:16 Dragan Todorović
foto: dragan todorović
Copied

Gospodin Radojica Radošević stavi pred sebe svoju crnu akten-tašnu na kojoj je bilo plakat-obaveštenje: „Srpski narodni pokret ‘Svetozar Miletić’, nevladina, nestranačka i neprofitabilna organizacija, i društvo ‘Serbona’, koje se bavi izučavanjem najstarije istorije Srba, obe nacionalno i patriotski opredeljene, organizuju promociju knjige Genocid prof. dr Smilje Avramov. Sem autora govoriće elita srpske inteligencije“. Kad obavi još pripremnih radnji, g. Radojica reče ko prisutan, g. Dragan Nedeljković, član Evropske akademije, predsednik društva „Svetozar Miletić“, do njega dr Smilja Avramov, promoter knjige Genocid, akademik g. Kosta Čavoški, a do njega dr Srboljub Živanović, lepo ime, Srbe ljubi, član Londonske akademije. Ne može da ne kaže jednu malu pesmicu koju napisao povodom rođendana dr Smilje, na Sretenje: Srpska miljo, naša Smiljo/ Zarad Vaših lepih veza/ nek Srbiji cveće cveta/ Nikad tajni nije dosta/ poručuje dragi Kosta/ Neka sunce dugo sija/ poruka je Vasilija (tu autor izvini Vasilija Krestića koji nije mog’o doći) Mudre reči sa svih strana/ a najviše od Dragana/ Zdravlje vam žele sva trojica/ a najviše Radojica.

Posle zasluženih aplauza g. Radojica dade uvodnu reč, genocid nad Srbima traje više vekova, zabeležen još u Starom zavetu, genocid prema Srbima postoji kroz vekove od strane katoličanstva i Vatikana, da ne govori o Hrvatima koji su najviše zla naneli tim svojim genocidnim radnjama, tako da su oni genocidan narod. I da ne govori o skupini Azijata iza Prokletija, koji su se ovde doselili u XI veku, koji se prozvaše Ilirima, ugrabiše Srbima Skenderbega i preoteše Kosovo. Moramo zapamtiti, reče iz glave g. Radojica, trajemo vekovima ovde, da smo narod koji je nastao hiljadu godina pre Hrista, da je laž da smo na Balkan došli u VII veku. Mi smo ovde od pamtiveka, sa područja sedam svetih reka, odatle se selili, sve do Mauritanije, bili bezmalo u celoj Evropi, zapadna i severna Azija, do Aljaske, koja se i dan-danas zove Alaska, zašto, znate ko je Mika Petrović Alas, ribar, i da znate, Srbi su tamo imali svoje naseobine, i bitke sa Kinezima, treba otvoriti istoriju, treba to pratiti, uzmite Sveto pismo, na koliko se mesta pominju Srbi, jedino se pominju Srbi i Jevreji, drugi nisu postojali.

Posle takvog uvoda, koji je naišao na odobravanje u publici – u kojoj mnogi imaju diplome sa tečaja o najstarijoj istoriji Srba, g Radojica dade reč dr Draganu Nedeljkoviću. Ovaj probesedi da je pred svima tragična i otrežnjujuća knjiga, te da je dr Smilja Avramov to morala da učini, bio je to njen dug prema mučeničkoj naciji. Nastavi akademik Čavoški, poseban doprinos autora je što je u knjizi ukazao na anonimni tehnološki varvarizam, jer se danas genocid obavlja drugim sredstvima, na anoniman tehnološki način.

Na red dođe dr Avramov, zahvali organizatorima promocije, posebno g. Radojici, knjiga Genocid rezultat dugog istraživanja, na pisanje je motivisalo kontinuirano stradanje srpskog naroda koje traje kroz ceo XX vek, kao i to što postoji zavera ćutanja, što stradanja padaju u zaborav. Jednu knjigu posvetila genocidu od ‘41. do ‘45, i mislila da je završila posao, onda došla ‘91, i počeo proces kao i ‘41. Videla da genocid nije završen, da kontinuitet genocida nad Srbima nije slučajnost, ‘91. Jugoslavija je raskomadana po istoj šemi kao ‘41, divljački zločini nad Srbima u Hrvatskoj ‘41–’45, ponovljeni su i ‘91, Mengele je bio amater, u knjizi objavila da je vađenje ljudskih organa otpočelo u Gospiću ‘91, da se to kasnije proširilo, da su organi ubijenih Srba završavali u Kraljevskoj bolnici u Londonu. To što je napisala dve knjige o genocidu smatra samo prvom inicijativom, mlađim generacijama predstoji da nastave, sa većom energijom i borbenije, borbu protiv obmana i laži, jer neoprostivo je da se pređe preko milionskih žrtava koje je Srbija dala. Završnu reč dobi dr Srboljub Živanović, koji je upravo objavio knjigu o Jasenovcu, najznačajniji zaključak posle čitanja knjige je da je genocid nad Srbima trajan proces, o kome nove generacije malo znaju, jer ih o tome niko ne uči. Još važno napomenuti ignorantstvo politikanata koji su na vlasti u Srbiji, i svih dosadašnjih srpskih vlada, kada se radi o genocidu i stradanju Srba. Za pitanja, pošto se besede odužile, ne bilo vremena, g. Radojica svima zahvali, diplomci kursa o najstarijoj istoriji Srba razmeniše, proveriše pređeno gradivo u neposrednom susretu sa akademskom elitom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure