img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Evropa

08. april 2009, 16:50 Aleksandar Ćirić
Copied

Gledano s visine, Evropa je tek privezak, poluostrvce na zapadnom kraju Azije.

U najstarijoj evropskoj, dakle grčkoj mitologiji, Evropa je jedna od tri hiljade nimfi poznatih i pod opštim nazivom Okeanide jer su kćeri Okeana i Tetide. U kasnijem mitu, Evropa je feničanska – azijska – princeza koju je Zevs pretvoren u bika zaveo i odneo na Krit, gde je rodila Minosa, Radamanta i Sarpedona, vladare koji su zbog svoje pravičnosti u Podzemlju sudili senima pokojnika.

Za Homera je Evropa mitska kraljica Krita, a kao naziv teritorije – najpre za kontinentalnu Grčku, potom i za krajeve severno od nje, Evropa se pojavljuje tek oko 500. godine pre n.e. Svet je u to vreme bio podeljen na Evropu – na sever i zapad do mitske Hiperboreje, zemlje srećnih naroda iz kojih stiže ćilibar, i Kalajnih ostrva (današnja Velika Britanija i Irska), a osim nje, tu oko Mediterana nalaze se još Libija – današnja severna Afrika, i Azija – najvećim delom današnja Turska i Bliski istok. Središte sveta bilo je, kao što mu ime kaže, Sredozemno more oko kog ljudi žive, kako je zapazio Platon, „kao žabe oko bare“.

Pridevi „evropski“ ili „zapadnoevropski“ koriste se danas gotovo kao sinonimi za politička uređenja zasnovana na principima demokratije kao podele zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, jednakosti građana i univerzalnosti zakona, i kulture zasnovane na individualnim vrednostima i inicijativi. Koreni takvih političkih sistema traže se i nalaze u tradiciji stare Grčke, nasuprot „azijskoj“ tradiciji samovlašća i despotije. Kako god bilo i koliko god stvarna bila, ta razlika je tokom istorije uticala na formiranje onog što danas nazivamo Evropom, a njeni sukobi i nerazumevanje s Azijom i danas traju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić na skupu SNS-a

Pregled nedelje

Jedan čovjek sreće nema

Zašto se sve što Aleksandar Vučić dotakne pretvara u u sprdnju ili skandal, a najčešće u oboje? I zbog čega je jasno da je izgubio, ali mu to još niko nije rekao

Filip Švarm
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure