img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

E = mc2

16. фебруар 2011, 14:51 Aleksandar Ćirić
Copied

Verovatno najpoznatija na svetu, ova jednačina rešava odnos mase i energije.

Tvorac formule Albert Ajnštajn morao je da – pred velikom masom, velikom brzinom – zbriše iz Nemačke uoči Drugog svetskog rata. Jevrejina Ajnštajna pritisla je masa onih koji su verovali da predstavljaju novu, nadljudsku rasu. I da su, kao takvi, pozvani da niže rase unište – uz Jevreje, još bar Cigane (Rome) i Slovene.

Dve hiljade godina ranije, rimski pisac Juvenal prezrivo je rekao da masa žitelja prestonice Imperije traži samo panem et circenses, hleba i igara. Njegov prezir je bio umetnički stav: rimski imperatori su, međutim, o besplatnom hlebu i cirkuskim igrama često brinuli više no o granicama carstva, jer od rimske mase i njene gladi često im je zavisila glava na ramenima.

Ljudska masa je bezlična, ona je gomila, rulja, svetina, ogromna, razjarena, obezglavljena, vesela, razularena, hipnotisana… Ili je opišemo kao masu navijača, pristalica ovoga ili onoga, pripadnika toga i toga, vernika ili nevernika nekog boga ili ideje.

Koliko god na nju gledala s visoka kao na neobrazovanu, povodljivu, pohlepnu, prostačku, sirovu, glupu itd., i koliko god od nje ponekad strepele, političke elite su kroz celu istoriju nastojale da masom upravljaju. Grci su ljude koji vode masu (svetinu ili „narod“ u našem smislu te reči) nazivali demagozima. Doslovno, onima koji – bez obzira na svoje sopstveno poreklo – u javnom životu zastupaju interese mnoštva. Današnje negativno značenje te reči nastalo je mnogo kasnije.

Tajna umetnosti vođenja mase nikada nije razjašnjena, mada je razvijeno mnogo teorija i usavršeno mnogo veština, od antičke retorike do današnjih organizacija koje nude obuku u „modernim veštinama“ ili „političkim umećima“. Nije razjašnjeno ni da li postoje stvarno spontane pobune masa.

Toliko o Ajnštajnu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure