img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mesec

Dokazano prisustvo vode

18. novembar 2009, 16:49 Slobodan Bubnjević
Copied

Prošle nedelje su najzad objavljeni rezultati misije „bombardovanja“ Meseca. Kako je saopštila američka Nacionalna administracija za svemir i astronautiku, NASA, analize pokazuju da na Zemljinom satelitu ima vode i to – u priličnoj količini. Mada amaterski snimci „bombardovanja“ nisu pokazivali ništa naročito, NASA snimci udara dve letelice u Mesečevu površinu pokazuju da je misija LCROSS (Lunar Crater Observation and Sensing Satellite) potpuno uspela.

Ranije, u spektakularno najavljenom bombardovanju, 9. oktobra ove godine, dva američka leteća objekta uspela su da, pri brzini dvostruko većoj od brzine metka, pogode 100 kilometara širok krater Kabeus, na Južnom polu Meseca. Njihov cilj je bio da pri tom izuzetno snažnom udaru, uporedivom sa eksplozijom 1,5 tona TNT-a, podignu oblak prašine kako bi se potonjim snimanjem ustanovilo ima li u njemu molekula vode.

Umesto da u večito mračne kratere kakav je Kabeus šalje sonde i bušilice koje bi ispitale ima li u njemu večitog leda, NASA ga je bombardovala, a potom snimila udar raznim vrstama kamera. Oni su uspeli da u podignutoj Mesečevoj „prašini“ registruju više od 100 kilograma vode. „Nismo našli malo vode, našli smo znatnu količinu“, rekao je Entoni Kolapret, rukovodilac LCROSS misije, a njegove kolege su potvrdile da se voda podigla iz 20 do 30 metara širokog kratera koji su projektili napravili u Kabeusu.

Da bi se načinila tolika jama, NASA je sredinom juna ove godine ka Mesecu lansirala raketu Atlas koja je ponela tri broda – jedan je Kentaur, drugi je sonda LCROSS, a treći je desetinu puta skuplji LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter) koji se odvojio od broda da bi zauzeo polarnu orbitu gde na samo 50 km kruži oko Meseca i snima šta se dole dešava, što će nastaviti u narednih pet godina.

Kako bi postigli dovoljnu brzinu, brod nosač Kentaur težak 2,2 tone i LCROSS od oko 600 kilograma napravili su u narednih par meseci nekoliko krugova oko Zemlje, a u svemu tome je tokom avgusta bilo i tehničkih problema. I onda su se, nakon 113 dana duge misije, Kentaur i LCROSS razdvojili i odvojeno udarili u krater. Prvi udar izveo je Kentaur, podižući prašinu koju je padajući kroz nju snimao LCROSS, dok se i sam nije četiri minuta kasnije survao u krater. Oba udara je snimao LRO, ali i svemirski teleskop Habl, kao i hiljade teleskopa na Zemlji.

Kako kažu u NASA, posle ovog eksperimenta tvrdnje da je Mesec jedno suvo mesto „više ne drže vodu“. To je od naročitog značaja za planirane misije ponovnog odlaska čoveka na Mesec do 2020. godine, kao i njegovu eventualnu kolonizaciju i pripreme broda koji bi kasnije sa Meseca poleteo ka Marsu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure