img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mesec

Dokazano prisustvo vode

18. новембар 2009, 16:49 Slobodan Bubnjević
Copied

Prošle nedelje su najzad objavljeni rezultati misije „bombardovanja“ Meseca. Kako je saopštila američka Nacionalna administracija za svemir i astronautiku, NASA, analize pokazuju da na Zemljinom satelitu ima vode i to – u priličnoj količini. Mada amaterski snimci „bombardovanja“ nisu pokazivali ništa naročito, NASA snimci udara dve letelice u Mesečevu površinu pokazuju da je misija LCROSS (Lunar Crater Observation and Sensing Satellite) potpuno uspela.

Ranije, u spektakularno najavljenom bombardovanju, 9. oktobra ove godine, dva američka leteća objekta uspela su da, pri brzini dvostruko većoj od brzine metka, pogode 100 kilometara širok krater Kabeus, na Južnom polu Meseca. Njihov cilj je bio da pri tom izuzetno snažnom udaru, uporedivom sa eksplozijom 1,5 tona TNT-a, podignu oblak prašine kako bi se potonjim snimanjem ustanovilo ima li u njemu molekula vode.

Umesto da u večito mračne kratere kakav je Kabeus šalje sonde i bušilice koje bi ispitale ima li u njemu večitog leda, NASA ga je bombardovala, a potom snimila udar raznim vrstama kamera. Oni su uspeli da u podignutoj Mesečevoj „prašini“ registruju više od 100 kilograma vode. „Nismo našli malo vode, našli smo znatnu količinu“, rekao je Entoni Kolapret, rukovodilac LCROSS misije, a njegove kolege su potvrdile da se voda podigla iz 20 do 30 metara širokog kratera koji su projektili napravili u Kabeusu.

Da bi se načinila tolika jama, NASA je sredinom juna ove godine ka Mesecu lansirala raketu Atlas koja je ponela tri broda – jedan je Kentaur, drugi je sonda LCROSS, a treći je desetinu puta skuplji LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter) koji se odvojio od broda da bi zauzeo polarnu orbitu gde na samo 50 km kruži oko Meseca i snima šta se dole dešava, što će nastaviti u narednih pet godina.

Kako bi postigli dovoljnu brzinu, brod nosač Kentaur težak 2,2 tone i LCROSS od oko 600 kilograma napravili su u narednih par meseci nekoliko krugova oko Zemlje, a u svemu tome je tokom avgusta bilo i tehničkih problema. I onda su se, nakon 113 dana duge misije, Kentaur i LCROSS razdvojili i odvojeno udarili u krater. Prvi udar izveo je Kentaur, podižući prašinu koju je padajući kroz nju snimao LCROSS, dok se i sam nije četiri minuta kasnije survao u krater. Oba udara je snimao LRO, ali i svemirski teleskop Habl, kao i hiljade teleskopa na Zemlji.

Kako kažu u NASA, posle ovog eksperimenta tvrdnje da je Mesec jedno suvo mesto „više ne drže vodu“. To je od naročitog značaja za planirane misije ponovnog odlaska čoveka na Mesec do 2020. godine, kao i njegovu eventualnu kolonizaciju i pripreme broda koji bi kasnije sa Meseca poleteo ka Marsu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure