img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Ceger za belo zagađenje

03. септембар 2008, 16:18 Pripremio S. Bubnjević
Copied

Nije svejedno šta ostavljate iza sebe. Kad bacite opušak u travu izazvali ste zagađenje – filter od cigarete se neće razložiti i nestati ni posle punih godinu dana, a možda ni za pet godina. Ako negde u prirodi bacite ogrizak jabuke, on će se razložiti posle dve nedelje, a kora banane i pomorandže posle jednog do tri meseca. Bačeni papir će se u prirodi razložiti posle nekoliko dana, ali taj proces može da potraje i do pola godine, kao u slučaju papirnih čaša.

Međutim, najgoru stvar koju možete da uradite svojoj životnoj sredini jeste da gde god stignete ostavljate i bacate plastiku ili najlon. Da bi se uopšte razložila obična plastična kesa, kakve se na kilograme izdaju u našim prodavnicama, potrebno je da prođe čak od 10 do 20 godina. Kese se u proseku koriste 12 minuta, nakon čega se bacaju. Svuda oko puteva i naselja u Srbiji se tako, uz drugi otpad mogu videti plastične kese.

Najveći problem su izuzetno tanke plastične kese. Njih nosi vetar i podiže na stabla, tako da su čak i po parkovima krošnje okićene plastikom. Ove kese stižu u otvorenu prirodu, plutaju po rekama i nošene maticom odlaze u more. Odbačene plastične kese se ponekad nazivaju i „belo zagađenje“, a jedan od problema je što ovaj teško razgradivi otpad zagađuje i poljoprivredne površine, tako da nanosi i direktne ekonomske gubitke.

Trenutno u Srbiji ne postoji zakon koji reguliše proizvodnju i distribuciju plastičnih kesa. Veliki trgovinski lanci kupcima daju samo plastične kese i procenjuje se da svaki stanovnik Srbije iskoristi 150 plastičnih kesa tokom jedne godine. Gotovo da nema prodavnica gde se nude papirne kese, mada je bilo najava da će se otvoriti i ova mogućnost.

U svetu se tokom jedne godine kupcima podeli oko 13 milijardi kesa, što je oko 220 kesa po stanovniku. One ne samo da ružno izgledaju već nanose velike štete za životnu sredinu – ostaci plastike dospevaju u zemljište i u vodu. Plastika stiže i u tela životinja, a pojedine sitnije vrste se čak dave plastikom. Procenjuje se da plastične kese godišnje ubiju čak do milion morskih životinja.

Ima više načina da se taj problem reši. U Kini se od recikliranih plastičnih kesa prave sintetičke majice, ali to nije dovoljno da se one unište i ne vrate u prirodu. Uoči ovogodišnje Olimpijade, vlasti u Kini su pokrenule kampanju za smanjenje nerazgradljivog otpada i zaštitu životne sredine. Prema novom zakonu, zabranjena je upotreba tankih plastičnih kesa, a deblje vrste će prodavci ubuduće morati da naplaćuju, čime će, kako se očekuje, njihova upotreba drastično opasti.

Kinesko udruženje proizvođača plastike je procenilo da će te mere smanjiti količinu plastičnih kesa za 1,6 miliona tona godišnje. Slična zabrana je u Irskoj smanjila broj kesa koje se koriste u trgovini za 90 odsto, a primena takvih mera u nekim afričkim zemljama gotovo da je ukinula korišćenje najtanjih kesa.

Prvi grad u Srbiji koji je najavio zabranu korišćenja plastičnih kesa je Vranje, a zabrana stupa na snagu od 2010. godine, kada počinje da važi i u zemljama članicama Evropske unije. Zelena stranka pozdravlja sve incijative koje pokazuju da u Srbiji „sazreva svest o pogubnom uticaju plastične ambalaže“ i smatra da se problem upotrebe plastičnih kesa u Srbiji može rešiti samo usvajanjem zakona o ambalaži, koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.

Akcija na Green Beat Tuborg festivalu

29–30/08/08

Ove godine, prvi put kako se Green Beat Tuborg festival održava na Kelemegdanu od 29. do 30. avgusta, svi posetioci i poštovaoci muzike Asian Dub Foundation, Kelis, Djeva Sashe, Stevena Lawlera i drugih imali su mogućnost da, pored uživanja i dobre zabave, učine i nešto korisno za zeleniji Beograd i Srbiju. Naime, tokom trajanja ovog dvodnevnog festivala, svu upotrebljenu ambalažu za piće mogli su da razvrstavaju u specijalno postavljene držače vreća za metal, papir i plastiku. „Zahvaljujući partnerstvu i aktivnostima društva za upravljanje ambalažnim otpadom Sekopak sa kompanijom Carlsberg, 3R industrijom i Green Beat Tuborg timom, ove godine smo sa prostora Kalemegdana sakupili i vratili u proces reciklaže najveći deo utrošene količine ambalažnog materijala. Limenke popijenih pića, prazne plastične flaše i čaše ili kartonski držači za čaše odlagani su na oko desetak lokacija na terenima KK Partizan, gde je bilo postavljeno preko 30 posebno namenjenih i obeleženih kanti, a edukatori i volonteri Sekopaka su posetioce festivala upućivali na mesta gde mogu odlagati ambalažu i učili ih tome“, izjavila je Rebeka Božović, generalni sekretar Sekopaka.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure