img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Bar-kod

05. decembar 2012, 19:38 Milan Milošević
Copied

Bar–kod (eng. bar code) je štampana površina ili nalepnica u obliku paralelnih linija različite širine, a iste dužine, koja pomaže trgovcu da vam pre nego što ste trepnuli bez cenkanja proda robu koja vam ne treba za novac koji nemate. Za vas misterioznih dvanaest standardnih oznaka robe, proizvođača i cena, dešifruje se optičkim bar–kod skenerom (čitačem) tako što se pomoću tankog linearnog laserskog zraka prelazi preko niza tankih i debelih linija uz tiho hipnotičko bip-bip sa kase.

Kod (fr. code) je, kao što znate, sistem utvrđenih znakova za signalizaciju. Bar (eng.) je šipka, prečka, prečaga, koja ovde vizuelno simbolizuje potrošačko dužničko ropstvo.

Tom metodu automatske obrade podataka koji pomaže trgovcu da u svakom trenu ima evidenciju protoka robe, zaliha i ovaca za šišanje prethodile su bušene kartice (1725), pa bušene trake (1846), pa muzičke kutije (1863) pa teleprinterske tiker trake (1867), pa klavirski valjak za one koje mrzi da vežbaju solfeđo (1880-ih), pa kartice zasečene na ivicama (1896), pa uređaji za•optičko prepoznavanje znakova (1929)…

Godine 1932. student sa Škole za biznis i administraciju Volis Flint došao je na ideju da bi niz linija razne debljine mogao da posluži za obeležavanje proizvoda i da tako ubrza kupovinu u radnjama, ali patent se nije odmah primio.

Godine 1948. student sa Instituta za tehnologiju Dreksel u Filadelfiji Bernard Silver i njegov prijatelj, učitelj Norman Džozef Vudlend smislili su da bi roba u radnji mogla da se obeležava mastilom koje bi se videlo pod ultraljubičastom svetlošću, ali to je bilo nepouzdano. Oni su zatim smislili praktičniju kombinaciju bar–koda i Morzeovog koda, ali čitač je bio veliki i skup. Kompanija IBM je bezuspešno pokušala da otkupi taj patent, za male pare, a potom ga je 1962. otkupila kompanija Filko, a od ove kompanija RCA. Uporedo sa tim Vudlend je za IBM razvio univerzalni kod proizvoda (Universal Product Code, UPC), koji je zavladao svetom kad su se pojavili i laserski bar–kod skeneri i više nam nije bilo spasa.

Pored linearnih bar–kodova u međuvremenu su smislili moćniji, dvodimenzionalni, 2D, matriks–kod (matrix code) u obliku zamršenog seta kvadratića koji mogu čitati i ovi novi pametni telefoni, šta mislite zašto?

Kasarina (trgovina) bato!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure