img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svemir

505 putnika

22. јул 2009, 11:18 S. Bubnjević
Copied

Ove nedelje je obeležena četrdesetogodišnjica od prve ljudske posete Mesecu. Mada su sve vesti na televizijama i na internetu bile filovane i mišljenjima skeptika koji ne veruju da je uopšte bilo ljudske posete Zemljinom satelitu (odnosno, koji veruju u tu verovatno najbesmisleniju savremenu teoriju zavere), činilo se da se planeta opet ujedinjuje oko nečega.

Uz nade u pokretanje novih misija i debate oko putovanja na Mars, uz internet i televizijske rekonstrukcije, ponovo smo videli detalje slavne misije Apolo 11, kada su astronauti Nil Armstrong i Edvin Baz Oldrin sleteli 21. juna 1969. godine u Mare Tranquillitatis. Njihovo dramatično spuštanje, moglo se zapaziti, danas se globalno doživljava kao jedan od najvećih „koraka za čovečanstvo“, što je naš poznati astrofizičar dr Milan Ćirković nazvao „jednim od dva događaja“ po kojima će za 2000 godina, biti pamćen XX vek. Drugi je let sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina od 12. aprila 1961. godine.

Koliko ljudi je uopšte, pre i posle Meseca, do sada boravilo u svemiru?

Situacija je sledeća – od početka svemirske ere do danas, Zemlju je napustilo ukupno 505 osoba iz 38 država. Ovakvo stanje, prema kriterijumima Međunarodne aeronautičke federacije, FAI (The Fédération Aéronautique Internationale), uključuje i astronaute i svemirske turiste. Broj svemirskih putnika prešao je 500 prošle nedelje kad je, sa uzletišta u Svemirskom centru Kenedi na Floridi, posle više odlaganja, poleteo američki spejs šatl Endevor sa sedam članova posade.

Inače, visina koju FAI prihvata kao granicu iznad koje se može govoriti o letu u svemir, Karmanova linija, nazvana je po fizičaru Teodoru fon Karmanu, koji je pedesetih godina ustanovio da se linija razdvajanja Zemljine atmosfere i onog što nazivamo svemirom nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje preniska da bi avioni mogli da lete. Danas je usvojeno da se Karmanova linija nalazi na 100 kilometara od tla.

Ispostavlja se da većina astronauta koji su prešli Karmanovu liniju nije mnogo odmakla – trojica astronauta su izašli u podorbitalno područje, 466 je stiglo samo do Zemljinih orbita po kojima kruže sateliti i Međunarodna svemirska stanica, a 24 je napustilo ove orbite, od čega je 12 astronauta šetalo po površini Meseca. Kad se, kako je to učinjeno na Vikipediji, saberu sva vremena koje su astronauti proveli u svemiru, dobija se oko 77 godina ukupnog boravka izvan planete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure