img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svemir

505 putnika

22. јул 2009, 11:18 S. Bubnjević
Copied

Ove nedelje je obeležena četrdesetogodišnjica od prve ljudske posete Mesecu. Mada su sve vesti na televizijama i na internetu bile filovane i mišljenjima skeptika koji ne veruju da je uopšte bilo ljudske posete Zemljinom satelitu (odnosno, koji veruju u tu verovatno najbesmisleniju savremenu teoriju zavere), činilo se da se planeta opet ujedinjuje oko nečega.

Uz nade u pokretanje novih misija i debate oko putovanja na Mars, uz internet i televizijske rekonstrukcije, ponovo smo videli detalje slavne misije Apolo 11, kada su astronauti Nil Armstrong i Edvin Baz Oldrin sleteli 21. juna 1969. godine u Mare Tranquillitatis. Njihovo dramatično spuštanje, moglo se zapaziti, danas se globalno doživljava kao jedan od najvećih „koraka za čovečanstvo“, što je naš poznati astrofizičar dr Milan Ćirković nazvao „jednim od dva događaja“ po kojima će za 2000 godina, biti pamćen XX vek. Drugi je let sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina od 12. aprila 1961. godine.

Koliko ljudi je uopšte, pre i posle Meseca, do sada boravilo u svemiru?

Situacija je sledeća – od početka svemirske ere do danas, Zemlju je napustilo ukupno 505 osoba iz 38 država. Ovakvo stanje, prema kriterijumima Međunarodne aeronautičke federacije, FAI (The Fédération Aéronautique Internationale), uključuje i astronaute i svemirske turiste. Broj svemirskih putnika prešao je 500 prošle nedelje kad je, sa uzletišta u Svemirskom centru Kenedi na Floridi, posle više odlaganja, poleteo američki spejs šatl Endevor sa sedam članova posade.

Inače, visina koju FAI prihvata kao granicu iznad koje se može govoriti o letu u svemir, Karmanova linija, nazvana je po fizičaru Teodoru fon Karmanu, koji je pedesetih godina ustanovio da se linija razdvajanja Zemljine atmosfere i onog što nazivamo svemirom nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje preniska da bi avioni mogli da lete. Danas je usvojeno da se Karmanova linija nalazi na 100 kilometara od tla.

Ispostavlja se da većina astronauta koji su prešli Karmanovu liniju nije mnogo odmakla – trojica astronauta su izašli u podorbitalno područje, 466 je stiglo samo do Zemljinih orbita po kojima kruže sateliti i Međunarodna svemirska stanica, a 24 je napustilo ove orbite, od čega je 12 astronauta šetalo po površini Meseca. Kad se, kako je to učinjeno na Vikipediji, saberu sva vremena koje su astronauti proveli u svemiru, dobija se oko 77 godina ukupnog boravka izvan planete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure