

Tehnologija
Može li EU da se trka sa Amerikom u veštačkoj inteligenciji
Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom




Koliko je svet mali? Kao zgodna mera za svet u kome se niko ipak ne može zauvek skrivati u intimnosti i gde svako malo srećemo ljude koji poznaju prijatelje naših prijatelja, ali i prijatelje naših neprijatelja, mogao bi se uzeti broj šest, koji, po Milgrimovoj teoriji malog sveta, stoji između svake dve ljudske osobe, bez obzira na njihovo opredeljenje u bilo kom smislu. Naime, u čuvenom pokušaju da otkrije koliko su ljudi međusobno povezani, američki psiholog Stenli Milgrim (1933–1984) poslao je u Boston 1967. pismo na kome nije napisao adresu primaoca, ali je naveo da se pismo prosledi „prvoj osobi koja bi ga mogla poznavati“. Ispostavilo se da je pismo do te osobe putovalo kroz samo šest ruku. To će kasnije, kao „šest stepeni razdvajanja“, postati deo fonda opštih znanja, čest filmski motiv, ali i tehnološki osnov za socijalne mreže poput Facebooka. Da bi došao do toga da samo šest osoba deli uglednog akademika i kakvog marginalizovanog nesrećnika koga proganja svaki nasilnik, Milgrim je poslao i do odredišta pratio 160 različitih pisama i, mada svojevremeno kritikovan, njegov rezultat je danas proveren u više internet eksperimenata i analiziran u ogromnom broju matematičkih radova koji broje čvorove ljudske mreže. Igrom slučaja, u obliku čvora drevni Indijci pisali su upravo cifru šest, da bi, kada su na tom čvoru Arapi negde usput zagubili donju kukicu, šestica postala obla kao svet oko nas. Kao svet u kome život čine atomi sa šest nukleona u jezgru, koliko ih gradi ugljenik. I svet koji je potpuno izgrađen od šest leptona i šest kvarkova, svet u kome se pčelinja saća sa šest stranica savršeno uklapaju i po kom vrve insekti sa šest nogu. I gde svaka kocka ima šest strana. I šest mogućnosti. Za neke od njih može se navodno naći „šesto čulo“. Za druge ostaje samo onoliko malo koliko staje između ljudi. A to može biti i rezultat drugog eksperimenta po kome je Stenli Milgrim poznat, onog u kome je ogromna većina ispitanika puštala „struju“ glumcu koji je umirao od infarkta, spremna da slepo sledi autoritet koliko god volti, batina i cifara bude trebalo.
VREME NAUKE
u broju 6 donosi
DRAMA JEDNE KNJIGE
Kako se sunčao kanon osunčavanja
Piše: Slobodan Bubnjević
Na retkim sačuvanim primercima prvog izdanja „Kanona osunčavanja“ i danas se mogu jasno videti tragovi koje je istorija ostavila na njemu, podsećajući na naučnika koji je uspeo da ostvari trajan doprinos u više nego dramatičnom životu kakav je zadesio Milankovića
GODIŠNJICA U SANU
Milutin Milanković
(1879–1958)
Najznačajniji naučnik koji je svoju karijeru proveo u Srbiji, akademik i profesor Beogradskog univerziteta, Milutin Milanković bio je klimatolog, inženjer, geofizičar, astronom, tvorac najtačnijeg kalendara i popularizator nauke, ali je u svetu najpoznatiji kao kreator astronomske teorije ledenih doba i takozvanog kanona osunčavanja
LEDENA DOBA
Kad se Jadran pretvori u led
Piše: Marija Vidić
Tokom Malog ledenog doba, napušteni su brojni posedi u Alpama, Norveškoj i na Islandu. Seljaci su promenili termine setve i žetve da bi se prilagodili uvek nepouzdanim vremenskim uslovima, a Finska je izgubila trećinu stanovništva zbog gladi i bolesti
AKADEMSKE INICIJATIVE
Pačja soft škola
Piše: Zoran Subić
Microsoftovi programi pomoći studentima tehničkih i računarskih nauka u Srbiji počinju podelom besplatnog softvera i prate studenta do zapošljavanja
NAUKA U KNJIŽARAMA
Posao koji Ajnštajn nije završio
Brajan Grin ELEGANTNI KOSMOS,
Heliks, 2009.
INTERVAL
Mesec nauke u Evropi
Rehabilitacija Alana Tjuringa; Otkriće na Kavkazu; CERN; Energija vetra; Planeta nalik na Zemlju
Preuzmite celo Vreme nauke 6 u PDF formatu.


Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom


Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara


Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu


Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve