img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dan bez automobila

Preko preče, naokolo duže

26. septembar 2001, 23:29 V. Vuković, M. Andrejić, M. Jakovljević
Copied

Za naše automobile i ulice su tesne, pa ih uredno vozimo po trotoarima i travnjacima. To znači da je ideja da se četvorotočkašima barem na jedan dan godišnje zabrani pristup u centralne delove gradova u Srbiji vrlo smela, a organizatori najavljuju da će to postati tradicija

Da se ipak može bez automobila pokazalo se prošle subote u Beogradu i još 17 gradova Srbije koji su se priključili manifestaciji „Međunarodni Dan bez automobila“. Ova akcija u kojoj je ove godine učestvovalo oko hiljadu gradova u Evropi zamišljena je tako da se svakog 22. septembra delovi grada zatvore za automobile. Građani toga dana treba da ostave svoja motorna prevozna sredstva i da koriste bicikle i idu pešice. Cilj je jačanje svesti o mogućnostima manjeg korišćenja automobila. Beograđani su se prvi put priključili ovoj akciji u kojoj učestvuje oko hiljadu evropskih i svetskih gradova.

Ulice u Beogradu od Slavije do Kalemegdana bile su blokirane za automobile i autobuse GSP-a. Beograđani su slobodno šetali po centru grada, vozili bicikle, rolere i trotinete. Na Trgu republike građanima se obratila gradonačelnica Radmila Hrustanović koja je istakla da je to „dan kada se radi nešto dobro za nas i našu decu“. Predsednik gradske vlade Nenad Bogdanović najavio je da je ova akcija početak uvođenja pešačke subote.

Po licima šetača na Terazijama, moglo se zaključiti da odobravaju ovakvu akciju, ali bilo je i onih koji su negodovali pravdajući se navikom na gradski prevoz. „Na nogama su mi danas patike. Nije naodmet malo prošetati, ali ne bih volela da ovo postane praksa“, kaže devojka u žurbi probijajući se kroz grupe građana koji su prolazili bez reda, sa svih strana.

Na sredini Ulice Srpskih vladara deca se drže za ruke i igraju. Majka dvoje mališana komentariše: „Bezbednije je, lepše i sigurnije. Ne moram da ih držim za ruku i gledam da ne naleti neki auto.“ Na pitanje da li je neobično bez buke automobila stariji gospodin odgovara da je ovako prijatnije: „Pomalo nedostaju autobusi, ali nije strašno.“ Grupa mladih ljudi veselo razgovara. Nasmejana devojka predlaže da ovakav dan bude jednom mesečno ili čak dva puta, početkom i krajem meseca. Ima i onih koji su se umorili šetajući, ali kažu da je ovako prijatnije.

Nasmejana lica dece na rolerima, bezbrižna vožnja biciklista i opuštene šetnje građana pretvorili su jednu od najprometnijih ulica u Beogradu, Terazije, u ogroman park, ali samo na nekoliko sati. Sladoledi su se prodavali na pešačkim prelazima. Sinalco sokovi na sve strane, na semafore niko nije obraćao pažnju, i kako kaže jedan sugrađanin „beše lepo dok je trajalo“. Međutim, koliko je obustavljanje saobraćaja na jednoj strani godilo građanima, to je onima u Bulevaru revolucije, Nemanjinoj ulici i na Zelenom vencu smetalo jer su automobilske gužve i zakrčenja saobraćaja bile veće nego obično.

Saobraćajci su ljubazno objašnjavali vozačima kako da najbrže stignu od Dorćola do Novog Beograda, a da izbegnu uobičajene pravce. Policajci su odlično sarađivali sa klincima koji su im pomagali u regulisanju saobraćaja, a srećnici su mogli da se provozaju i kočijama. Kad smo već kod „čuvara reda i mira“ da kažemo i da je orkestar policije izveo svoju tačku na Terazijama, ispred hotela Moskva, i oduševio prisutne.

U subotu se pokazalo da kad uži centar očistimo od automobila, oni se presele u okolne ulice, što znači da još nismo spremni da ih barem jedan dan u godini ostavimo da miruju. Dogodine će se zona bez automobila proširiti i izvan užeg centra, a pravi izazov biće 2003. Tada, naime, „Dan bez automobila“ pada u ponedeljak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure