

Životna sredina
Kako Kina pustinju pretvara u šumu
Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Za naše automobile i ulice su tesne, pa ih uredno vozimo po trotoarima i travnjacima. To znači da je ideja da se četvorotočkašima barem na jedan dan godišnje zabrani pristup u centralne delove gradova u Srbiji vrlo smela, a organizatori najavljuju da će to postati tradicija


Da se ipak može bez automobila pokazalo se prošle subote u Beogradu i još 17 gradova Srbije koji su se priključili manifestaciji „Međunarodni Dan bez automobila“. Ova akcija u kojoj je ove godine učestvovalo oko hiljadu gradova u Evropi zamišljena je tako da se svakog 22. septembra delovi grada zatvore za automobile. Građani toga dana treba da ostave svoja motorna prevozna sredstva i da koriste bicikle i idu pešice. Cilj je jačanje svesti o mogućnostima manjeg korišćenja automobila. Beograđani su se prvi put priključili ovoj akciji u kojoj učestvuje oko hiljadu evropskih i svetskih gradova.
Ulice u Beogradu od Slavije do Kalemegdana bile su blokirane za automobile i autobuse GSP-a. Beograđani su slobodno šetali po centru grada, vozili bicikle, rolere i trotinete. Na Trgu republike građanima se obratila gradonačelnica Radmila Hrustanović koja je istakla da je to „dan kada se radi nešto dobro za nas i našu decu“. Predsednik gradske vlade Nenad Bogdanović najavio je da je ova akcija početak uvođenja pešačke subote.
Po licima šetača na Terazijama, moglo se zaključiti da odobravaju ovakvu akciju, ali bilo je i onih koji su negodovali pravdajući se navikom na gradski prevoz. „Na nogama su mi danas patike. Nije naodmet malo prošetati, ali ne bih volela da ovo postane praksa“, kaže devojka u žurbi probijajući se kroz grupe građana koji su prolazili bez reda, sa svih strana.
Na sredini Ulice Srpskih vladara deca se drže za ruke i igraju. Majka dvoje mališana komentariše: „Bezbednije je, lepše i sigurnije. Ne moram da ih držim za ruku i gledam da ne naleti neki auto.“ Na pitanje da li je neobično bez buke automobila stariji gospodin odgovara da je ovako prijatnije: „Pomalo nedostaju autobusi, ali nije strašno.“ Grupa mladih ljudi veselo razgovara. Nasmejana devojka predlaže da ovakav dan bude jednom mesečno ili čak dva puta, početkom i krajem meseca. Ima i onih koji su se umorili šetajući, ali kažu da je ovako prijatnije.
Nasmejana lica dece na rolerima, bezbrižna vožnja biciklista i opuštene šetnje građana pretvorili su jednu od najprometnijih ulica u Beogradu, Terazije, u ogroman park, ali samo na nekoliko sati. Sladoledi su se prodavali na pešačkim prelazima. Sinalco sokovi na sve strane, na semafore niko nije obraćao pažnju, i kako kaže jedan sugrađanin „beše lepo dok je trajalo“. Međutim, koliko je obustavljanje saobraćaja na jednoj strani godilo građanima, to je onima u Bulevaru revolucije, Nemanjinoj ulici i na Zelenom vencu smetalo jer su automobilske gužve i zakrčenja saobraćaja bile veće nego obično.
Saobraćajci su ljubazno objašnjavali vozačima kako da najbrže stignu od Dorćola do Novog Beograda, a da izbegnu uobičajene pravce. Policajci su odlično sarađivali sa klincima koji su im pomagali u regulisanju saobraćaja, a srećnici su mogli da se provozaju i kočijama. Kad smo već kod „čuvara reda i mira“ da kažemo i da je orkestar policije izveo svoju tačku na Terazijama, ispred hotela Moskva, i oduševio prisutne.
U subotu se pokazalo da kad uži centar očistimo od automobila, oni se presele u okolne ulice, što znači da još nismo spremni da ih barem jedan dan u godini ostavimo da miruju. Dogodine će se zona bez automobila proširiti i izvan užeg centra, a pravi izazov biće 2003. Tada, naime, „Dan bez automobila“ pada u ponedeljak.


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Maja 1907, pisalo je u novinama, kralj Petar I učinio je najvišu milost jednog evropskog vladara prema svojim jevrejskim podanicima u hiljadugodišnjoj istoriji ovog naroda: “svojoj braći Srbima Mojsijevcima” položio je kamen temeljac nove sinagoge


U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”


U svetu u haosu, španski mediteranski grad Alikante u kojem se ukrštaju migrantski talasi iz Afrike i Rusije čini se kao gotovo nestvarna oaza mira


Kratko podsećanje na Dečje novine, najvećeg izdavača stripa u socijalističkoj Jugoslaviji i šire, i njegove čudnovate početke
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve