img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Eksperiment u CERN-u

Poslovi gg Njutna i drugova

17. septembar 2008, 15:23 S. B
Copied

Akcelerator LHC, najveći, najbrži, najsnažniji, najtopliji, najhladniji i najvakuumiraniji uređaj u ljudskoj istoriji, obrnuo je svoj prvi krug sa jednom grupom mrzovoljnih protona

Bilo je to u sredu, 10. septembra, u 10.28. Nije se dogodio smak sveta, mada je Veliki sudarač hadrona, LHC (Large Hadron Collider), posle četrnaest godina razvoja i izgradnje, uspešno proradio. Pokretanje najveće mašine koju je čovek napravio pretvorilo se u medijski spektakl, svetske mreže su direktno iz kontrolne sobe prenosile napeto iščekivanje i onda – potpuni uspeh moderne eksperimentalne fizike.

Medijsko interesovanje je samo delimično bilo zasnovano na očekivanim naučnim i postignutim tehnološkim prodorima CERN-a, Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire). Najave pokretanja akceleratora pratile su malo verovatne strepnje da će na njemu nastati male crne rupe i razne druge nepodopštine koje bi mogle da unište svet na ovaj ili onaj način, što je uvek prava medijska poslastica, mada niko iskreno ne veruje u mogućnost tog najcrnjeg scenarija. Možda ga se baš zato i treba plašiti.

Snop protona je pomoću superprovodnih magneta ubrzan i bez kolateralne apokalipse je obišao pun krug kroz 27 kilometara dug tunel akceleratora, koji se nalazi 100 metara pod zemljom kod Ženeve, na švajcarsko-francuskoj granici. U budućnosti će LHC raditi upravo to, odnosno ono što rade svi kružni akceleratori na svetu – ubrzavati čestice do ogromnih brzina tako što će ih jakim magnetnim poljima zadržavati na kružnoj putanji. Ovi ubrzani protoni će se potom sudarati u detektorima pomoću kojih će fizičari snimati sve što se tom prilikom dešava, o čemu smo više puta pisali u „Vremenu“.

Pokretanje tako velikog instrumenta kao što je LHC ne može se izvesti tako što se pritisne jedan taster – hiljade nezavisnih elemenata se prethodno mora uskladiti, svaki deo uređaja mora biti savršeno sinhronizovan, ništa ne sme da kasni ni milijarditi deo sekunde, a snopovi tanji od ljudske dlake ne smeju nigde da napuste putanju. Zato su fizičari koji su iz kontrolne sobe upravljali mašinom bili toliko oduševljeni uspehom, a odmah su počele da stižu čestitke iz bliskih laboratorija Fermilab u SAD i KEK u Japanu.

No, čemu sve to uopšte služi? Kada je 1994. projekat zvanično počeo, bilo je jasno da će LHC biti mašina koja će pružiti sve odgovore na pitanja o strukturi materije, a da bez eksperimenata na LHC-u neće biti novih saznanja o svetu elementarnih čestica. Fizika je eksperimentalna nauka još od Isaka Njutna (ili, tačnije, od Galileja, ali dobro) i sve fizičke teorije stoga moraju biti eksperimentalno proverene, pa tako i Standarni model, koji danas uspešno opisuje elementarne čestice. Bez ulaženja u nešto komplikovanije objašnjenje ovog zahteva, dovoljno je reći da u tom sićušnom nevidljivom svetu čestica od kojih je svet sačinjen nema gotovo ništa novo da se vidi sa dosadašnjom opremom. I da je bio potreban ili jači „mikroskop“ ili da fizičari bauljaju po mraku hipoteza.

Za tu namenu su još u februaru 1996. odobrena dva prva eksperimenta pod nazivima CMS i ATLAS. Svaki od njih ima svoj detektor ugrađen u kanal (i svaki od njih je čudo tehnologije), a zadaci su im identični – da ulove slavni Higsov bozon i da ispitaju šta je tamna energija. Kad smo prošle jeseni posetili CERN, videlo se da istraživači na ovim odvojenim eksperimentima ne žive baš u otvorenom nadmetanju ko će prvi uhvatiti famoznu Božju česticu, ali da su to potpuno razdvojeni sistemi, sa različitom upravom, organizacijom i postavkom istog eksperimenta. To će omogućiti da ako dođe do otkrića na jednom detektoru, susedni tim neutralno proveri rezultate komšija, što je uostalom zahtev za validnost svakog eksperimentalnog rezultata.

Higsov bozon je inače čestica koja će objasniti fenomen sasvim običan i u svakodnevici, kakav je masa. To je uostalom posao koji je rodonačelnik moderne fizike Isak Njutn započeo pre četiri veka. Naime, poreklo mase nije bilo jasno (šta je taj kvalitet koji imaju sve čestice) sve dok se nije pojavila hipoteza o Higsovom polju: nevidljivo Higsovo polje nastalo je u nekom trenutku posle Velikog praska i danas prožima čitav Univerzum, a svaka čestica koja interreaguje sa njim „dobija“ masu preko Higsovog bozona. Čestice poput fotona koje su hladnokrvne na Higsovo polje, nemaju masu. A što čestica više interreaguje sa ovim poljem, ona postaje sve masivnija.

Teorija štošta uspešno objašnjava, ali ima jedan problem već decenijama – niko nije uspeo da snimi nijedan Higsov bozon. Pošto je novi akcelerator mnogo moćna mašina, ubrzanja će biti takva da će se u sudarima snopova protona osloboditi dovoljno energije koja je potrebna da se Higsov bozon razmrda i bar na delić milisekunde virne u detektor. Da li će to zabeležiti CMS ili ATLAS, videćemo.

Pored ovih eksperimenata, na LHC-u će se pomoću sudara protona ispitati i drugi slučajevi. Tako će na eksperimentu ALICE biti simuliran prvi sekund posle Velikog praska, dok će četvrti detektor označen kao LHCb ispitivati antimateriju. No, još smo daleko od toga.

Događaj od prošle nedelje bila je uspešna proba koja je potvrdila da stvar radi, a LHC se trenutno sprema za jedno stvarno ubrzavanje. Prvi sudari snopova očekuju se krajem oktobra.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

03.septembar 2025. I.M.

Đoković u polufinalu US Opena: Trijumf posvećen ćerki Tari

Novak Đoković savladao je Tejlora Frica u četiri seta i plasirao se u 14. polufinale u Njujorku, izjednačivši rekord legendarnog Džimija Konorsa

PR

03.septembar 2025. R.V.

Global Finance: Raiffeisen je najbolja digitalna banka za stanovništvo u Srbiji

Renomirani svetski ekonomski magazin „Global Finance“ proglasio je Raiffeisen najboljom digitalnom bankom za stanovništvo u Srbiji za 2025. godinu

Eurobasket

02.septembar 2025. Milenko Janjić

Povratak na kolosek: Ovakav Micić treba Srbiji

Češka je pobeđena već u prvoj četvrtini, a važnije od toga je bilo da su svi imali prostora i da uhvate formu i da se odmore

Evropsko prvenstvo u košarci

31.avgust 2025. I.M.

Zbog povrede Bogdan Bogdanović završio učešće na Evrobasketu

Reprezentacija Srbije ostala je bez kapitena – Bogdan Bogdanović zbog povrede zadnje lože više neće igrati na Evrobasketu. Lekarski nalazi potvrdili su težu rupturu mišića, pa Klipersi ne žele da rizikuju

Evropsko prvenstvo u košarci

31.avgust 2025. Milenko Janjić

Jokić vodio Srbiju do treće pobede na Evrobasketu

Pred punom dvoranom u Rigi, Srbija je uspela da izdrži nalet domaće selekcije i dođe do trijumfa od 84:80. Najzaslužniji za novu pobedu bio je Nikola Jokić, koji je meč završio sa 39 poena i 10 skokova

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure