img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Poetički mimovi

16. novembar 2022, 19:54 Rastislav Durman
Sumnjivo liceGORE
Copied

Prodor slike u jezik preko logotipa, emotikona i drugih piktograma, i poriv da se radije bude gledalac nego čitalac

Tamo negde početkom osamdesetih godina prošlog veka, prve dve knjige Pop Dušana Đurđeva bile su Isečci i Vavilonski neimari. Neimari su lirsko satirične parabole sasvim saglasne sa konvencijama žanra i literatura u tradicionalnom smislu (… “to nije satira koja samo iskazuje svoje vreme, već i svako drugo vreme”, napisao je u recenziji Radomir Smiljanić). Za Isečke Đurđev je uzeo gomilu novina i časopisa, nasumice poređao strane, obrezao ih na format knjige pod određenim uglom (jer svaki autor ima svoj ugao gledanja), ukoričio, pa je tako dobio nekoliko stotina knjiga koje su imale jednu koricu i jedan naslov, ali potpuno različit sadržaj.

KORICE Deponija Disana Djurdjeva
…

Od tada je prošlo gotovo pola veka, ali te dve knjige su odredile pravac kojim će se stvaralaštvo Pop Dušana Đurđeva kretati do danas. Zapravo tri pravca. Prvi, (uslovno) tradicionalni, koji sadrži mahom stihove, mahom za decu i mahom zapažen, o čemu svedoči zavidan broj književnih nagrada i priznanja. Drugi, satirična poezija u formi autentičnih jututunskih pohvala ludosti i onaj treći koji se bazira na vizuelnoj komponenti, u kojoj se poezija ne čita nego se gleda.

Sva tri pravca stvaralaštva Pop Dušana Đurđeva nisu baš sasvim paralelna, tu i tamo neka od paralela skrene s puta da obiđe druge dve i ukrsti se sa njima, pa tako u knjizi vizuelnih pesama za mlade Slik kovnica, u podnaslovu album apokriofne hrestomanije nalazimo i na klasične stihove, dočim u pesničkoj zbirci Radovi na mlečom putu (vaspitno zapuštene pesme) zapažamo, recimo, pesmu Vreme je za reklame koja je, umesto rečima, napisana logotipima čuvenih brendova (kao nekom vrstom konzumerističkog alhamijada) i kolažni spoj potkovice i pertli sa naslovom Kopita ne skita, a sa značenjem Šorom idu “najke”, a Dunavom čeze. Iako će tek u Poeziji koja se gleda biti citirana rečenica Leonarda da Vinčija “Slikarstvo je poezija, koja je vidljiva i ne da se čuti, a poezija je slikarstvo koje se sluša i nevidljivo je”, ima se utisak da ona duže vreme predstavlja pogonsko gorivo na kome se krčkaju stihovi ovog autora.

Sumnjivo lice
Sumnjivo lice

U Deponiji Dišana Đurđeva (izdanje Media Art Content) Pop D. Đurđev ide korak dalje. Po sopstvenom priznanju, njegova vizuelna poezija rezultat je, sa jedne strane, interesovanja za jezik koji se menja, odnosno prodor slike u jezik preko logotipa, emotikona i drugih piktograma, a sa druge poriv da se radije bude gledalac nego čitalac. Sada imamo i treću stranu, potrošačko društvo koje neumerenim konzumerizmom odbacuje sve ono što se tog trenutka ne troši i stvara deponiju u kojoj će se cela civilizacija, kako kaže autor u predgovoru knjige, jednoga dana i samo naći. I kao što je dadaista Marsel Dišan običan predmet svakodnevice predstavljao tako da njegov upotrebni značaj nestaje pod novim imenom i novom tačkom gledišta, tako i Đurđev u novi kontekst stavlja logotip, novinski naslov, fotografiju ili crtež predmeta industrijske izrade tako što im dodaje određene segmente (redy-made aided) i komponujući ih na svoj način stvara poetičke mimove ili redimejd artikvitete, kreirajući na taj način nove vrednosti ili novu umetničku provokaciju. A poetička sredstva koja koristi Đurđev su, između ostalog, humor, crni humor, ironija, profinjena satira, dosetka, gnoma, končeto, poetika vica, takozvani recepcijski aha-efekat.

Muzicki cesalj
Solista na češlju

Deponija Dišana Đurđeva predstavlja rekapitulaciju dosadašnjeg pedesetogodišnjeg rada Pop D. Đurđeva. Autor je u novoj knjizi koristio formalne obrasce iz svojih ranijih knjiga, kao što su stihovi sastavljeni iz logotipa u zbirci EPPesme international ili kolaži u kojima se spajaju dva predmeta da bi postali treći, sasvim novi, sa novim imenom, pa su tako buba + lubenica = bubenica, živin toplomer + pero = živa reč, a kompjuterski miš + krst = crkveni miš… Zapažamo da ima i novih obrazaca (recimo u poglavlju Dogodilo se na davnašnji dan), baziranih na kombinaciji selotejp stripa i pres klipinga stvarajući grafičku poeziju, a da se u starim obrascima uvek nalaze novi vizuelni sadržaji i novi slojevi značenja.

Knjiga je podeljena u šest poglavlja koje definiše ili tehnika kojom je celina ostvarena, ili tema, kao, na primer, Made in memoriam (vizuelni epitafi), gde autor kombinuje naslov i kolaž da bi izrazio pijetet Miroslavu Antiću (Pirav mange korkoro i Petrovaradinska tvrđava u vratu tamburice bacaju senku krsta), Đorđu Balaševiću (Panonska mornarica i kolski točak u kormilu) i drugih ljudi do kojih je autoru stalo. Kolaži Pop Dušana Đurđeva konačno su dobili i svoje žanrovsko određenje: mim artikviteti.

Važno je reći da je Pop Dušan Đurđev Deponijom izvršio akt kreativnog nasilja nad tradicijom stvorivši nadahnuto književno delo u povratu, a sa otežavajućim okolnostima elegancije i visprenosti. I indikacijama da pesnik ima još toga da kaže, pa treba pretpostaviti da će se učinjeno delo ponoviti sa nekim novim idejama, novim rešenjima i u novom pakovanju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Meteorska kiša

09.avgust 2025. T. S.

Perseidi: Spektakl na nebu iznad Srbije

Na platou ispred Avalskog tornja u subotu i nedelju uveče biće organizovano posmatranje letnje meteorske kiše, Perseida

Drugi svetski rat

09.avgust 2025. Martin Muno (DW)

Nagasaki, osamdeset godina kasnije: Razbijanje mita o bombi koja je okončala rat

Nagasaki, grad na zapadu Japana, sravnjen je sa zemljom 9. avgusta 1945. kad su SAD na njega bacile bombu izotopa plutonijuma-239 tešku oko pet tona, nazvanu „Debeljko“. Decenijama se bacanje atomske bombe na Nagasaki smatralo događajem koji je okončao Drugi svetski rat. Da li je zaista tako

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure