img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom knjige

Poetički mimovi

16. новембар 2022, 19:54 Rastislav Durman
Sumnjivo liceGORE
Copied

Prodor slike u jezik preko logotipa, emotikona i drugih piktograma, i poriv da se radije bude gledalac nego čitalac

Tamo negde početkom osamdesetih godina prošlog veka, prve dve knjige Pop Dušana Đurđeva bile su Isečci i Vavilonski neimari. Neimari su lirsko satirične parabole sasvim saglasne sa konvencijama žanra i literatura u tradicionalnom smislu (… “to nije satira koja samo iskazuje svoje vreme, već i svako drugo vreme”, napisao je u recenziji Radomir Smiljanić). Za Isečke Đurđev je uzeo gomilu novina i časopisa, nasumice poređao strane, obrezao ih na format knjige pod određenim uglom (jer svaki autor ima svoj ugao gledanja), ukoričio, pa je tako dobio nekoliko stotina knjiga koje su imale jednu koricu i jedan naslov, ali potpuno različit sadržaj.

KORICE Deponija Disana Djurdjeva
…

Od tada je prošlo gotovo pola veka, ali te dve knjige su odredile pravac kojim će se stvaralaštvo Pop Dušana Đurđeva kretati do danas. Zapravo tri pravca. Prvi, (uslovno) tradicionalni, koji sadrži mahom stihove, mahom za decu i mahom zapažen, o čemu svedoči zavidan broj književnih nagrada i priznanja. Drugi, satirična poezija u formi autentičnih jututunskih pohvala ludosti i onaj treći koji se bazira na vizuelnoj komponenti, u kojoj se poezija ne čita nego se gleda.

Sva tri pravca stvaralaštva Pop Dušana Đurđeva nisu baš sasvim paralelna, tu i tamo neka od paralela skrene s puta da obiđe druge dve i ukrsti se sa njima, pa tako u knjizi vizuelnih pesama za mlade Slik kovnica, u podnaslovu album apokriofne hrestomanije nalazimo i na klasične stihove, dočim u pesničkoj zbirci Radovi na mlečom putu (vaspitno zapuštene pesme) zapažamo, recimo, pesmu Vreme je za reklame koja je, umesto rečima, napisana logotipima čuvenih brendova (kao nekom vrstom konzumerističkog alhamijada) i kolažni spoj potkovice i pertli sa naslovom Kopita ne skita, a sa značenjem Šorom idu “najke”, a Dunavom čeze. Iako će tek u Poeziji koja se gleda biti citirana rečenica Leonarda da Vinčija “Slikarstvo je poezija, koja je vidljiva i ne da se čuti, a poezija je slikarstvo koje se sluša i nevidljivo je”, ima se utisak da ona duže vreme predstavlja pogonsko gorivo na kome se krčkaju stihovi ovog autora.

Sumnjivo lice
Sumnjivo lice

U Deponiji Dišana Đurđeva (izdanje Media Art Content) Pop D. Đurđev ide korak dalje. Po sopstvenom priznanju, njegova vizuelna poezija rezultat je, sa jedne strane, interesovanja za jezik koji se menja, odnosno prodor slike u jezik preko logotipa, emotikona i drugih piktograma, a sa druge poriv da se radije bude gledalac nego čitalac. Sada imamo i treću stranu, potrošačko društvo koje neumerenim konzumerizmom odbacuje sve ono što se tog trenutka ne troši i stvara deponiju u kojoj će se cela civilizacija, kako kaže autor u predgovoru knjige, jednoga dana i samo naći. I kao što je dadaista Marsel Dišan običan predmet svakodnevice predstavljao tako da njegov upotrebni značaj nestaje pod novim imenom i novom tačkom gledišta, tako i Đurđev u novi kontekst stavlja logotip, novinski naslov, fotografiju ili crtež predmeta industrijske izrade tako što im dodaje određene segmente (redy-made aided) i komponujući ih na svoj način stvara poetičke mimove ili redimejd artikvitete, kreirajući na taj način nove vrednosti ili novu umetničku provokaciju. A poetička sredstva koja koristi Đurđev su, između ostalog, humor, crni humor, ironija, profinjena satira, dosetka, gnoma, končeto, poetika vica, takozvani recepcijski aha-efekat.

Muzicki cesalj
Solista na češlju

Deponija Dišana Đurđeva predstavlja rekapitulaciju dosadašnjeg pedesetogodišnjeg rada Pop D. Đurđeva. Autor je u novoj knjizi koristio formalne obrasce iz svojih ranijih knjiga, kao što su stihovi sastavljeni iz logotipa u zbirci EPPesme international ili kolaži u kojima se spajaju dva predmeta da bi postali treći, sasvim novi, sa novim imenom, pa su tako buba + lubenica = bubenica, živin toplomer + pero = živa reč, a kompjuterski miš + krst = crkveni miš… Zapažamo da ima i novih obrazaca (recimo u poglavlju Dogodilo se na davnašnji dan), baziranih na kombinaciji selotejp stripa i pres klipinga stvarajući grafičku poeziju, a da se u starim obrascima uvek nalaze novi vizuelni sadržaji i novi slojevi značenja.

Knjiga je podeljena u šest poglavlja koje definiše ili tehnika kojom je celina ostvarena, ili tema, kao, na primer, Made in memoriam (vizuelni epitafi), gde autor kombinuje naslov i kolaž da bi izrazio pijetet Miroslavu Antiću (Pirav mange korkoro i Petrovaradinska tvrđava u vratu tamburice bacaju senku krsta), Đorđu Balaševiću (Panonska mornarica i kolski točak u kormilu) i drugih ljudi do kojih je autoru stalo. Kolaži Pop Dušana Đurđeva konačno su dobili i svoje žanrovsko određenje: mim artikviteti.

Važno je reći da je Pop Dušan Đurđev Deponijom izvršio akt kreativnog nasilja nad tradicijom stvorivši nadahnuto književno delo u povratu, a sa otežavajućim okolnostima elegancije i visprenosti. I indikacijama da pesnik ima još toga da kaže, pa treba pretpostaviti da će se učinjeno delo ponoviti sa nekim novim idejama, novim rešenjima i u novom pakovanju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure