img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Liga šampiona u fudbalu

Partizan na evropskom tiketu

04. септембар 2003, 09:08 Slobodan Georgijev
Copied

Plasmanom u najelitnije evropsko ligaško takmičenje beogradski klub je ostvario veliki sportski uspeh koji se poredi sa onim iz 1991. kada je Crvena zvezda osvojila Kup šampiona Evrope. Finansijski aspekt meri se milionima švajcarskih franaka

Dogodilo se i to. Pobedom nad engleskom ekipom Njukasl Junajted u drugom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona Evrope, srpsko-crnogorski fudbalski šampion Partizan plasirao se u prestižno evropsko klupsko takmičenje. Navijačima ovog kluba i „objektivnim posmatračima“ već se vrti u glavi od predstojećih utakmica u Beogradu. Domaći klub ugostiće portugalski tim Porto, nekadašnjeg pobednika Kupa šampiona, francuskog predstavnika Olimpik koji je takođe onomad osvojio najveći evropski klupski trofej i madridsku ekipu Real, devetostrukog prvaka Evrope i trostrukog pobednika Lige šampiona.

Od 1991. godine i Zvezdine pobede nad Olimpikom u Bariju, srpski je klupski fudbal konstantno tonuo na evropskoj lestvici. Pre desetak godina formirana evropska Liga šampiona postavila je standarde koji su bili nedostižni za klubove iz Srbije i Crne Gore. Ti standardi bili su bazirani kako na sportskom kvalitetu učesnika tako i na njihovoj finansijskoj moći. Nekako po uzoru na američku košarkašku NBA ligu, klupski šampionat Evrope u fudbalu omogućio je najvećim i najbogatijim klubovima na kontinentu da budu još bogatiji i moćniji, a onim manjim pružena je šansa da kroz kvalifikacije pokušaju da uđu u takmičenje i zagrizu nešto, što od slave što od finansijskog kolača koji u jednoj sezoni premašuje sumu od 600 miliona švajcarskih franaka. Liga šampiona je vremenom po popularnosti, na globalnom planu, počela da ugrožava primat NBA lige.

PRODAJA I KUPOVINA: Priča o Ligi šampiona Evrope od početka je bila bazirana na finansijskom aspektu. Učesnici i osvajači ovog tamičenja su najbogatiji evropski klubovi, dok su ostali predstavnici, po pravilu, završavali svoje učešće u prvom krugu takmičenja. Osvajač Lige šampona može da zaradi preko 30 milona švajcarskih franaka. Od prodaje ulaznica, dresova i od sponzora moguće je inkasirati dodatne milione. Najbolji igrači plaćeni su najviše i igraju u klubovima koji za njih mogu da izdvoje milione evra. Posle pobede nad Njukaslom, Partizanovi fudbaleri su dobili premije od po 25.000 evra što je dnevna zarada jednog Bekama, Ovena ili Ronalda. Partizanov budžet ove godine ne prelazi šest milona evra, što je simbolično spram 140 miliona evra kojim raspolaže tim Njukasla. Zapadnoevropski klubovi planiraju čitavu godinu na osnovu toga u kom će takmičenju nastupati i koliko im to može doneti novca. Engleska štampa posle poraza Njukasla procenjuje da će klub ove godine izgubiti oko 15 miliona funti zbog ispadanja iz Lige šampiona. Njukasl je u prelaznom roku doveo dva skupa fudbalera, Vudgejta i Bojera, računajući na zaradu u utakmicama Lige šampiona. Engleski velikan Liverpul je prošle sezone poslovao sa minusom od 20 miliona funti zbog ispadanja iz Lige šampiona. Utešno takmičenje UEFA kup donosi kudikamo manje prihoda jer su glavni sponzori i televizijske kuće okrenuti ka najvećem nadmetanju. Prošle godine je čak osnovano udruženje G-14 najbogatijih evropskih fudbalskih klubova koji žele da štite svoje finansijske interese nezavisno od „evropske kuće fudbala“. Računica pokazuje da najveći ne žele da rizikuju svoje učešće u Ligi šampiona, ali i da ne žele da igraju sa protivnicima koji ne privlače publiku.

Priča o tržišno zasnovanom poslovanju nekako ne ide uz naše krajeve pa su i računice drugačije. Ovog je leta Partzan bio primoran da proda dvojicu najboljih igrača, Zvonimira Vukića i Danka Lazovića (otišli u Šahtjor, odnosno Fejnord), da bi mogao da preživi. Od odlaska Mateje Kežmana u PSV iz Ajndhovena pre tri godine klupska kasa se nije punila od prodaje igrača, nego se životarilo od rata koje su dolazile iz Holandije. Na novac od prodatih ulaznica se i ne računa imajući u vidu kakva je liga i koliko je poseta minorna. Prošle zime je za trenera doveden jedan od najvećih svetskih fudbalera u poslednjih dvadesetak godina Lotar Mateus koji još nije dokazano trenersko ime i nekadašnja atrakcija milanskog Intera, Nigerijac Taribo Vest. Ova dvojica kao da su u učmalu ekipu doneli malo vazduha sa evropskih fudbalskih terena što se najbolje videlo u odlučujućoj utakmici protiv engleskog tima. Prvi put se iz kluba jasno čulo da poraz u Beogradu ne znači mnogo, da svi veruju u tim i da svi očekuju pobedu na gostovanju, što je ranije u Partizanovom slučaju bio samo san. Ni u bolja vremena beogradski klub nije mogao da se podiči uspesima na međunarodnom planu tako da je ulazak u Ligu šampiona sigurno najveći uspeh od 1966. godine i epskog ulaska u finale Kupa šampiona. Partizan se našao u elitnom društvu i imaće priliku da na terenu pokaže da li je ovaj tim sposoban za veće domete od statiranja. Prema statistici i koeficijentu koji nosi svaki klub, Partizan prema zvaničnoj tabeli UEFA u Ligi šampiona startuje sa poslednje pozicije.

STROGI USLOVI: Za klub je ulazak u Ligu šampiona izazov na organizacionom planu jer je potrebno ispuniti stroge uslove koje je odredila „evropska kuća fudbala“. Naime, potrebno je urediti sve: od tribina i novinarskih loža do svlačionica i prilaza stadionu. U razgovoru za „Vreme“, generalni sekretar FK Partizan Žarko Zečević kaže da se ovih dana očekuje poseta delegacije UEFA koja bi trebalo da donese tačan spisak zahteva koje je na organizacionom planu potrebno ispuniti. U klubu su svesni da ih očekuje veliki posao koji je potrebno završiti do početka prve utakmice sredinom septembra, ali smatraju da će sve biti spremno na vreme.

Zajedničko za sportski i za finansijski aspekt Partizanovog učešća u Ligi šampiona jeste velika ukazana šansa. Fudbaleri, verovatno siti kojekakvih srpsko-crnogorskih poljana na kojima se odvija prvenstvo SCG moći će da se odmere sa najboljim svetskim igračima „najvažnije sporedne stvari“. Klub, kao takav, može već sada da računa sa zagarantovanom ekstra zaradom (vidi okvir) i da pokaže da li je sposoban da od fudbalsko-sportskog napravi uspešno, likvidno preduzeće koje će poslovati na tržišnim principima. I jedni i drugi, i fudbaleri na terenu i ljudi iz uprave, imaju priliku da pokažu da letošnji skok u Evropu nije bio puki incident. Sve ovo povlači sa sobom i pitanje ustrojstva fudbalskih i drugih sportskih klubova koji su do sada ostvarivali uspeh samo onda kada su bili državni projekat, a ne klasični poslovni činilac, kako je to odavno u Evropi. I država bi tu trebalo da bude agilnija i stvori pravila po kojima bi grupe građana bile transformisane u preduzeća sa poznatim titularom čije je poslovanje uvek moguće proveriti. Tada će se ovde možda pojaviti neki Robert Murdok ili Roman Abramovič.

Kolika je zarada u Ligi šampiona

Prema zvaničnim podacima UEFA, a potvdu smo dobili i od čelnika FK Partizan, za ulazak u Ligu šampiona klub dobija 2,5 miliona „švajcaraca“. Pošto ima svog učesnika u ovom takmičenju, Fudbalski savez će biti počašćen jednim milionom.

Za svaku odigranu utakmicu klub dobija 500.000 švajcarskih franaka.

Svaka pobeda donosi dodatnih 500.000, a nerešeni rezultat upola manju svotu novca.

Plasman u drugi krug doneo bi klubu četiri miliona franaka.

Pobednik takmičenja nosi 10 miliona.

Minimalna zarada u Ligi šampiona iznosi 5,5 a maksimalna 32,5 miliona CHF.

Partizan je sigurno domaćin na tri utakmice, a pun stadion protiv Njukasla (preko 27.000 prodatih ulaznica) obogatio je klupsku kasu za 250.000 evra.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure