img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Parkinsonova bolest

Kupovina vremena

04. oktobar 2006, 15:07 Jasmina Lazić
Copied

Za sada ne postoji lek protiv Parkinsonove bolesti, niti preventivne mere koje bi sprečile njenu pojavu, ali postoje prelazna rešenja

Svaki stoti građanin Srbije stariji od 60 godina, ima Parkinsonovu bolest (PD). Ovo progresivno neurodegenerativno oboljenje koje nastaje zbog postepenog propadanja, odnosno odumiranja nervnih ćelija u delu moždanog stabla koji se naziva substantia nigra (crna supstanca), za posledicu ima pad koncentracije dopamina koji igra ključnu ulogu u koordinaciji pokreta tela. Iako je rizična grupa upravo populacija starija od 60 godina, bolest može da se javi i ranije – između 40. i 50. godine života – i tada se naziva „Parkinsonova bolest sa ranijim početkom“. Najuobičajeniji simptomi su: drhtanje ruku i nogu, teškoće u bržem kretanju, ukočeni udovi i tipičan hod povlačenjem nogu. Parkinsonova bolest može izazvati i depresiju, promene ličnosti, demenciju, kao i probleme s govorom i spavanjem. Među slavnim osobama koje pate od Parkinsonove bolesti su bokserska legenda Muhamed Ali i glumac Majkl Dž. Foks a, kako je Vatikan posle dugogodišnjih nagađanja potvrdio 2003, od PD-a je bolovao i papa Jovan Pavle II.

„Danas na raspolaganju imamo najbolji lek protiv Parkinsonove bolesti – levodopu, koji direktno nadoknađuje nedostatak dopamina u centralnom nervnom sistemu“, kaže za „Vreme“ dr Nikola Vojvodić iz Instituta za neurologiju u Beogradu. „Levodopa karakteristično ublažava sve simptome bolesti, međutim, problem sa ovim lekom jeste to što se nakon pojačane upotrebe, posle pet do šest godina uzimanja, javljaju neželjeni efekti.“ Ti simptomi, objašnjava dr Vojvodić, mogu se manifestovati u iznenadnoj pojavi različitih nevoljnih pokreta, iznenadnom skraćenju delovanja doze leka i, ponekad, ti neželjeni efekti leka funkcionalno do te mere ometaju bolesnika da mu je podjednako loše i sa lekom i bez njega. Zbog toga se danas Parkinsonova bolest leči čitavim nizom drugih lekova koji ne predstavljaju direktnu supstitucionalnu terapiju kao levodopa, već na neki način stimulišu pojedine delove centralnog nervnog sistema u kojima ima preostalih zaliha dopamina da počnu pojačano da luče te zalihe. „Reč je o takozvanim dopaagonistima, od kojih se neki, za razliku od levodope koja se pije u četiri, pet, pa i šest dnevnih doza, uzimaju u samo dve doze“, kaže dr Vojvodić.

Dobra vest je da se u Srbiji od 1. septembra na pozitivnoj, A listi nalazi i jedan lek iz grupe dopaagonista – ropinirol. Međutim, još bolja vest je da će domaćim pacijentima uskoro biti dostupan i dopaagonist koji će moći da uzimaju samo jednom dnevno. Na desetom Evropskom kongresu neurologa, održanom početkom septembra u Glazgovu, farmaceutska kompanija Glakso Smit Klajn (GSK) predstavila je upravo tu, novu formu ropinirola.

„Očekujemo da će ovaj lek postići bolji efekat i doneti olakšanje svim pacijentima koji boluju od Parkinsonove bolesti i uzimaju dopaminske agoniste. Za razliku od ostalih, on će samo jednim uzimanjem tokom celog dana omogućiti ravnomernu dozu dopamina koja je pacijentima potrebna da dobro funkcionišu“, objašnjava za „Vreme“ dr Aleksandra Marjanović, predstavnik GSK-a za Srbiju. „Neće se desiti da pacijenti zaborave da uzmu dozu ili da kasne sa uzimanjem leka, ili da svoj ritam života podređuju terapiji.“ Kako ističe dr Marjanović, novi dopaagonist biće jedna od nesumnjivih prednosti, pre svega za mlađe pacijente. Njegovim uzimanjem, levodopa bi se čuvala za krajnji stadijum bolesti, što će poboljšati kvalitet života pacijenata, ali i produžiti njegov životni vek. Istovremeno, pacijentima koji su već na terapiji levodopom, koja ostaje neprikosnovena kada je lečenje PD-a u pitanju, dr Marjanović kaže da će novi dopaagonist omogućiti da dozu levodope smanje i do 30 procenata, a samim tim i spektar njenih neželjenih dejstava. „Kada lek bude registrovan i u Srbiji, učinićemo sve da bude što pristupačniji; potrudićemo se da bude na pozitivnoj listi i dostupan pacijentima“, obećava dr Marjanović.

Kako istraživanja pokazuju, svaki peti oboleli od Parkinsonove bolesti lek uzima na vreme, 42 odsto bolesnika zakasni/porani sa terapijom, 24 odsto uopšte ne uzme lek zbog zaboravnosti ili tempa života, šest odsto uzima dnevno više doza nego što je predviđeno, a neki odbijaju lekove da se ne bi razlikovali od zdravih osoba.

Za sada ne postoji lek protiv Parkinsonove bolesti, niti preventivne mere koje bi sprečile njenu pojavu. „Jedina prava terapija koju bismo mogli da primenimo u lečenju parkinsonizma jeste genetska terapija“, kaže dr Vojvodić. Dok takva terapija ne postane moguća, obolelima od Parkinsonove bolesti, pored lekova, u održavanju i poboljšavanju pokretljivosti, gipkosti, ravnoteže, kao i u povećanju raspona kretnji pomaže i fizikalna terapija. U kasnijim stadijumima bolesti, ponekad se koristi hirurški zahvat na mozgu koji pomaže u olakšavanju štetnih propratnih posledica dopaminskih lekova. Neka istraživanja ukazuju na to da se bolest sporije razvija kod osoba koje ostaju angažovane u aktivnostima kojima su se bavile pre postavljanja dijagnoze ili čak uključe i nove aktivnosti. Najveća zabluda kada je o Parkinsonovoj bolesti reč jeste da je sve što se radi uzaludno. Bolest se može držati pod kontrolom preparatima levodopom i dopaminskim agonistima. Jedan od najizdržljivijih boraca protiv parkinsonizma je svakako Muhamed Ali, koji je od PD-a oboleo već s navršenih četrdeset, davne 1985. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure