img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

Kako je glas postao instrument godine

28. decembar 2024, 12:51 Gabi Rojher (DW)
Glas: instrument godine za 2025. Foto: Pexels/Andrea Piacquadio
Glas: instrument godine za 2025.
Copied

Za razliku od drugih instrumenata, glas ne košta ništa, a ima ga skoro svako. Zato je ljudski glas u Nemačkoj proglašen za instrument godine

Glas je sam po sebi demokratski instrument. Skoro svako ko nema neka zdravstvena ograničenja može da koristi svoj glas. I za razliku od drugih instrumenata, on ne košta ništa. „Možete biti posebno kreativni sa svojim glasom“, kaže Kristin Zigert, predsednica muzičkih saveta nemačkih pokrajina, piše Dojče vele (DW).

Muzički saveti biraju instrument godine, a 2025. to će biti ljudski glas. Mnoge stvari su moguće pomoću glasa, od pevanja i govora, do šaputanja ili vikanja. „Svi ti zvuci mogu se koristiti i muzički. Možete biti kreativni i sa glasnim povicima ili vriskom“, kaže Zigert za DW.

Pored toga, glas povezuje ljude širom sveta i može da prevaziđe kulturne, jezičke i geografske barijere, posebno kada se peva. Sve u svemu, muzički saveti nemačkih pokrajina ocenjuju da je ljudski glas osnova za komunikaciju i međunarodno razumevanje.

Pevanje u znak protesta

„Instrument godine povezan je i s političkim porukama“, kaže Kristin Zigert. „Znamo za radničke pesme, za revolucionarne pesme poput Marseljeze, a znamo i koliko je pevanje bilo važno za Martina Lutera tokom Reformacije. Glasom se može mnogo toga postići“.

U Avganistanu, novi talibanski, tzv. „zakon o vrlini“, zabranjuje ženama da pevaju ili glasno govore u javnosti. Bez obzira na sadržaj onoga što se peva ili govori, ženski glas je, kako kažu, „zavodljiv“. Kazne su predviđene čak i ako neko peva u kući, a taj zvuk prodre napolje. Ali, žene i dalje podižu glas. Protestni video-snimci avganistanskih žena koje se snimaju kako pevaju kod kuće i postavljaju to na internet trenutno su veoma viralni.

Glas kao politički instrument

U Nemačkoj ove godine glas dobija političko značenje na jedan dodatni način. Kad su pre tri godine muzički saveti doneli odluku da ljudski glas bude instrument 2025. godine, oni nisu mogli da predvide kakva će biti današnja politička situacija. „Tada smo manje razmišljali o posebnim izazovima s kojima se demokratije trenutno suočavaju“, kaže Hartmut Šreder, generalni sekretar Muzičkog saveta pokrajine Šlezvig-Holštajn.

Ali glas je sada posebno važan, dodaje on za DW: „Ovde u Nemačkoj imaćemo vanredne savezne izbore, tako da je glas važan u parlamentarnom procesu“. Nakon propasti dosadašnje koalicije, birači će „dati svoj glas“ na vanrednim izborima za Bundestag u februaru i na taj način mogu, u prenesenom smislu, da pomognu u određivanju političkog pravca u zemlji.

Instrument godine

Od 2008. godine muzički saveti nemačkih pokrajina zajednički biraju instrument godine. „Te godine smo počeli s popularnim instrumentom, klarinetom“, podseća Hartmut Šreder. „Želeli smo da privučemo medijsku pažnju na muziku kroz instrumente koji se ne vezuju samo za klasičnu muziku.“

Savetima je i danas važno da okupe ljude koji sviraju različite vrste muzike – ljude koji sviraju isti instrument, ali teško da bi svirali zajedno, kao što su na primer klarinetistkinja koja svira klasičnu muziku i klarinetista iz orkestra nekog dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Neke instrumente treba izvući iz senke i prikazati ih u drugačijem svetlu. „Želeli smo da fagot učinimo vidljivim. A mandolinu smo recimo postavili u međunarodni kontekst“, kaže Šreder. Međunarodni kontekst igrao je ulogu i kada je reč u tubi. Ona je bila instrument 2024. godine, a cilj je bio da se ona predstavi kao instrument koji nije samo prateći.

Zašto je glas tako poseban?

Glas je verovatno najoriginalniji od svih muzičkih izraza. Istraživači smatraju da su ljudi pevali pre više od 150.000 godina. Inače, najstariji pronađeni instrument je – frula.

„Iz arheoloških nalaza znamo da su frule i bubnjevi postojali još u kamenom dobu“, kaže predsednica muzičkih saveta Kristin Zigert. Glas je možda još stariji: majke su u svim vremenima gotovo sigurno pevušile svojoj deci uspavanke, mnogo pre nego što su i postojale prve reči.

Glas je nešto što može da stvori poverenje. Preko njega možemo da razmenjujemo misli, osećanja i ideje, i tako izgradimo duboke veze jedni s drugima.

Ambasadori glasa

Tokom 2025. održavaće se festivali i koncerti na kojima će se glas slaviti kao instrument godine. Trebalo bi više da se peva u školama i drugim obrazovnim institucijama, kao i u porodicama. Jer, pevanje ne samo da donosi radost, već čoveka održava fizički i psihički zdravim.

Neke nemačke pokrajine imenuju i svoje ambasadore za godinu instrumenta, preko kojih se javnosti posebno skreće pažnja na instrument. U Šlezvig-Holštajnu će to u 2025. biti vokalni ansambl NDR-a. Hor tog javnog servisa sa severa Nemačke organizuje redovne „pevačke“ programe i zajedničke koncerte sa amaterima.

Zajedničko pevanje čini ljude jačim

Hartmut Šreder iz Muzičkog saveta Šlezvig-Holštajna želeo bi da podstakne i političare da u 2025. zapevaju. „Pokušaćemo da ubedimo poslanike u pokrajinskom parlamentu Šlezvig-Holštajna da dignu svoj glas u jednom drugačijem kontekstu, odnosno u muzičkom kontekstu.“

Ako se to dogodi, poslanici će onda zaista biti u trendu. Jer, zajedničko pevanje i zajednički glas trenutno su u Nemačkoj veoma traženi.

Tagovi:

Demokratija Ljudski glas Muzika Nemačka Pevanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

23.maj 2025. Novak Marković

Stota titula: Nova prilika za novi rekord Novaka Đokovića

Samo dva koraka dele Novaka Đokovića od osvajanja 100. titule u karijeri. Srpski teniser ima priliku da u subotu, u Ženevi, postane tek treći teniser koji je došao do trocifrenog broja trofeja

Nova pravila Evrolige

23.maj 2025. I.M.

Evroliga menja format: Crvena zvezda i Partizan korak od sigurne pozivnice?

Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba

Vakcinacija protiv gonoreje

23.maj 2025. I.M.

Stiže prva vakcina protiv gonoreje: Prekretnica u borbi protiv seksualno prenosivih infekcija

U Engleskoj će od avgusta početi primena prve rutinske vakcine protiv gonoreje na svetu, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Ova odluka dolazi usred rekordnog porasta slučajeva ove bakterijske infekcije, kao i rastuće zabrinutosti zbog otpornosti na antibiotike

Plazma keks

Fabrika „Bambi“

22.maj 2025. M.S.

Treba ti veza za plazmu: Zašto i dalje nema dovoljno omiljenog keksa?

Reporteri „Vremena“ u više prodavnica nisu pronašli plazma keks. Iz kompanije zvanično ćute, a nezvanično se čuje da još nisu uspeli da vrate proizvodnju u punom obimu

Bijenale u Veneciji

21.maj 2025. Ivan Šuletić

Rasplitanje – film pušten sa kraja ka početku

Po izboru globalnog sajta za arhitekturu ArchiDaily, Srpski paviljon izabran je među pet najboljih na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a u okviru tog izbora naš paviljon je naveden na prvom mestu

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure