

Pretplata
Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“
Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu


S klasičnim prizvukom "dobro je, ali moglo je i bolje" primljeno je treće mesto na finalu Svetske lige u Brazilu. To je, međutim, najbolji plasman "plavih" u ovom takmičenju i da je bilo malo više sreće i, pre svega, poštenijeg suđenja, Jugoslavija bi bila bar finalist


Od svih ekipnih sportova u Jugoslaviji, odbojka je po popularnosti, kvalitetu i rezultatima dugo godina bila na poslednjem mestu. Poneka bronza, kao 1975. u Beogradu ili 1979. u Parizu, bila je samo nagoveštaj da i to „loptanje“ može da uspeva kod nas, ali trebalo je da prođu godine i godine pa da odbojka dobije pametne i sposobne rukovodioce koji su, naizgled na volšeban način, digli ovaj sport do nivoa olimpijskih šampiona i evropskih prvaka. Kada je 1995. u godini velikog povratka jugoslovenskog sporta na međunarodnu scenu, u Atini na EP-u, osvojena bronzana medalja, svi smo bili presrećni. Bronza iz Atlante bila je ravna senzaciji. Od tad nije prošlo takmičenje a da se ne osvoji medalja, ali su u međuvremenu apetiti toliko porasli da ovdašnji mentalitet više ne priznaje ništa osim zlata.
Tako je, čini se, s klasičnim prizvukom „dobro je, ali moglo je i bolje“, primljeno treće mesto na finalu Svetske lige u Brazilu. To je, međutim, najbolji plasman „plavih“ u ovom takmičenju i da je bilo malo više sreće i, pre svega, poštenijeg suđenja, Jugoslavija bi bila bar finalist. U modernoj odbojci jedan poen izuzetno mnogo znači a u duelu s domaćinom Brazilom dve ili tri sporne lopte obavezno su presuđene u korist Brazilaca. Kada se igra pet setova i kada se taj odlučujući peti izgubi „na razliku“, onda je jasno da su odlučujuće bile baš te (ne)sporne lopte.
Svetsku ligu ne treba mešati sa Svetskim prvenstvom. Reč je o atraktivnom, ali u suštini komercijalnom takmičenju (u kasu OSJ-a slilo se 150.000 dolara) – ono pravo svetsko prvenstvo sledi uskoro u Argentini. Selektor Zoran Gajić je podneo ostavku i tako neće biti u prilici da uzme jedinu titulu koja mu nedostaje.


Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu


Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna


Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare


Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma


U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve